{"id":10062,"date":"2023-04-19T12:27:50","date_gmt":"2023-04-19T10:27:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/?post_type=documentaire&#038;p=10062"},"modified":"2023-09-20T09:15:53","modified_gmt":"2023-09-20T07:15:53","slug":"portre-henri-paulin-panon-desbassayns","status":"publish","type":"documentaire","link":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/documentaires\/labitasyon-desbassayns\/famiy-debassayns\/portre-henri-paulin-panon-desbassayns\/","title":{"rendered":"Portr\u00e9 Henri-Paulin Panon Desbassayns"},"content":{"rendered":"<h2>Henri-Paulin Panon l\u00e9 n\u00e9 Sin-Pol, lo 11 f\u00e9vriy\u00e9 1732. Son granp\u00e8r, Augustin Panon (t\u00e9 i kriye ali ossi Leurope), l\u00e9t\u00e9 in sharpanti\u00e9 la marine t\u00e9 i sorte Toulon. Li l\u2019arive Bourbon dessi la fin 17\u00e8m si\u00e8k. L\u00e0, li la-ramasse in zoli mon\u00e9.<\/h2>\n<div style=\"width: 525px;\" class=\"wp-video\"><!--[if lt IE 9]><script>document.createElement('video');<\/script><![endif]-->\n<video class=\"wp-video-shortcode\" id=\"video-10062-1\" width=\"525\" height=\"295\" poster=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/poster_wanquet.jpg\" preload=\"metadata\" controls=\"controls\"><source type=\"video\/mp4\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Wanquet-Creole_1.mp4?_=1\" \/><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Wanquet-Creole_1.mp4\">https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Wanquet-Creole_1.mp4<\/a><\/video><\/div>\n<p>Dan lo bann zans\u00e8te Henri-Paulin Panon n\u00e9na ossi in moun renom\u00e9 dann listoir La R\u00e9nyon, Fran\u00e7oise Chatelain (parfoi i di de Cr\u00e9cy). Avan mary\u00e9 \u00e8k Augustin Panon, \u00e8l lav\u00e9 f\u00e9 bonp\u00e9 zanfan \u00e8k 3 mari t\u00e9 fine mor. Po \u00e7a m\u00e8m bann kahi\u00e9-journal Henri\u2212Paulin i done lo nom bonp\u00e9 demoun i tonbe son famiy pr\u00e9 konm loin.<\/p>\n<figure id=\"attachment_222\" aria-describedby=\"caption-attachment-222\" style=\"width: 563px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-1-1990-208-mr-desbassayns-web.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"taille-initiale wp-image-222 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-1-1990-208-mr-desbassayns-web-e1681896696879.jpg\" alt=\"\" width=\"563\" height=\"700\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-222\" class=\"wp-caption-text\">Portr\u00e9 Henri Paulin Panon-Desbassayns. 18\u00e8m si\u00e8k. Pint\u00fcr luil dessi toil. <br \/>Kol\u00e9ksyon M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le<\/figcaption><\/figure>\n<p>Henri-Paulin la-f\u00e9 in gran, in zoli kary\u00e8r milit\u00e8r. Pa-sito 1744, li la-rantre sou-li\u00e8tnan dan la milisse Bourbon. Lan\u00e9 1751, li la\u2212anbarke po Linde dann bann <em>Volontaires de Bourbon<\/em> ke la-parti konm ranfor po Dupleix. En 1758, i nome ali li\u00e8tnan. Li pran part bonp\u00e9 bata\u00efy, li l\u00e9 bl\u00e9ss\u00e9 (ali m\u00e8m i di konmsa son bra droite l\u00e9 \u00ab <em>estropi\u00e9<\/em> \u00bb). \u00c7a jiska 1761, lan\u00e9 bann Zangl\u00e9 i pran possesyon Pondich\u00e9ry ou\u00e7a li t\u00e9 anferm\u00e9. Kan li artourne Bourbon, li rantre Major la milisse Sin-Pol, lan\u00e9 1773. Dann lan\u00e9 1776, li gaingne la m\u00e9da\u00efy shevali\u00e9 lordr\u2019 royal milit\u00e8r Sin-Loui, in d\u00e9korasyon i p\u00e9 am\u00e8ne ali jiska la nobl\u00e8sse. Dessi son kost\u00fcme, li l\u00e9 fi\u00e8r amontr\u2019 m\u00e9da\u00efy-la \u2013 in kroi dor\u00e9 \u00e8k portr\u00e9 Sin-Loui dann mili\u00e9.<\/p>\n<figure id=\"attachment_224\" aria-describedby=\"caption-attachment-224\" style=\"width: 800px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-2-pondicherry-attack-d-by-the-british-fleet-under-admiral-boscawen-web.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-224 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-2-pondicherry-attack-d-by-the-british-fleet-under-admiral-boscawen-web.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"504\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-2-pondicherry-attack-d-by-the-british-fleet-under-admiral-boscawen-web.jpg 800w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-2-pondicherry-attack-d-by-the-british-fleet-under-admiral-boscawen-web-300x189.jpg 300w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-2-pondicherry-attack-d-by-the-british-fleet-under-admiral-boscawen-web-768x484.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-224\" class=\"wp-caption-text\">Latak Pondichery par bann bato britanik dessou lo komandman lamiral Boscawen. 1756. L\u00e9stanpe. <br \/>Kol\u00e9ksyon National Maritime Museum<\/figcaption><\/figure>\n<figure id=\"attachment_226\" aria-describedby=\"caption-attachment-226\" style=\"width: 465px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-3-2009-2-6-croix-de-saint-louis-web-e1625471903613.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"taille-initiale wp-image-226 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-3-2009-2-6-croix-de-saint-louis-web-e1681896718388.jpg\" alt=\"\" width=\"465\" height=\"700\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-226\" class=\"wp-caption-text\">M\u00e9da\u00efy milit\u00e8r : <em>Croix de l&#8217;ordre royal et militaire de Saint-Louis<\/em>. Avan 1785. En or, moulaj, l\u00e9ma\u00efy. <br \/>Kol\u00e9ksyon M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le<\/figcaption><\/figure>\n<p>\u00ab <em>Puissamment riche<\/em> \u00bb konm inp\u00e9 t\u00e9 i di, Henri-Paulin i tonbe, bien s\u00fcr, dann kat\u00e9gori \u00ab Gro Blan \u00bb : li l\u00e9 jiska lo pl\u00fcs gran propri\u00e9t\u00e8r la t\u00e8r konm z\u00e9sklav dann p\u00e9i Bourbon. Lan\u00e9 1763, li nav\u00e9 d\u00e9ja \u00ab deu cent soissante zarpan troi kar \u00bb la t\u00e8r ke t\u00e9 i vien d\u2019 son granm\u00e8r mor di-zan avan. M\u00e9-soman, son rish\u00e8sse la-komanse poudbon lo 28 mai 1770, kan li la-mary\u00e9 \u00e8k Marie-Anne-Th\u00e9r\u00e8se-Ombline Gonneau-Montbrun, lo s\u00ebl zanfan son kouzin Julien Gonneau, \u00ab la plus riche h\u00e9riti\u00e8re de l\u2019\u00eele \u00bb konm li m\u00e8m li \u00e9krire. Lan\u00e9-la, li n\u00e9na 38 t\u2019an, a\u00e8l t\u00e9 pankor gaingne 15 z\u2019an. Zot va gaingne 13 zanfan, 9 la-vive jiska gran. Bann-la va gaingne bonp\u00e9 zanfan zot tour.<\/p>\n<p>Rantr\u2019 zot mariaj \u00e8k komansman la <em>R\u00e9volution fran\u00e7aise<\/em>, m\u00e9naj-la la-amasse in sap\u00e8r patrimoine fonsi\u00e9. Dann lan\u00e9 1789, lo bann dom\u00e8n la famiy Desbassayns i f\u00e9 420 z\u00e8ktar (six t\u00e9rin Sin-Jil po in total 150 z\u00e9ktar, deu t\u00e9rin La Saline \u00e8k Troi-Bassin po in total 145 z\u00e8ktar, \u00e9pila 125 z\u00e9ktar Bernika). Dann lan\u00e9 1784, zot i totalize 254 z\u00e9sklav ; en 1790 : 348 ; en 1797 : i arive jiska 417. Dann lan\u00e9 1800, apr\u00e9 la mor Henri-Paulin, i sava jiska 451. Zot n\u00e9na katr kaz : inn Troi-Bassin \u00e8k in ot Boi-d\u2019N\u00e8f k\u2019i ans\u00e8rve plito konm magazin, in troizi\u00e8m Sin-Pol, \u00e9pila lo pl\u00fcs gran, \u00e7ak Sin-Jil-l\u00e9-O, lo m\u00fcz\u00e9 kom\u00e9la.<\/p>\n<p>Lo plantaz nana pl\u00fcs dessi zot t\u00e9rin, c\u00e9 d\u2019 mayi, la baz manj\u00e9 z\u00e9sklav, manj\u00e9 bonp\u00e9 Blan ossi. M\u00e9-soman zot rish\u00e8s, zot renom\u00e9, i vien par rapor zot i vande kaf\u00e9 \u00e8k koton dann p\u00e9i Leurope. Ek larjan \u00e7a i raporte azot, bann Desbassayns i ash\u00e8te en France in takon d\u2019zaf\u00e8r po d\u00e9kore zot kaz ou bien po arvande apr\u00e9 bonp\u00e9 pl\u00fcs sh\u00e8r dann Bourbon. Henri-Paulin i plasse larjan dann transpor bato. Li ash\u00e8te ossi pl\u00fczir kalit\u00e9 zaksyon \u00e8k l\u00e9ta po garanti son sitiasyon.<\/p>\n<p>L\u00e9 s\u00fcr, Henri-Paulin c\u00e9 lo moun Bourbon d\u2019 l\u00e9pok-la lo pl\u00fcs koni, par la kantit\u00e9 d\u2019z\u00e9kri k\u2019 li la-kite po nou. Li nav\u00e9 poin in gran-gran linstruksyon, son fasson \u00e9krire l\u00e9t\u00e9 pi\u00e8g, maliz\u00e9. Li t\u00e9 f\u00e9 pa ditou in compte \u00e8k lortograf, soman li l\u00e9t\u00e9 konm in l\u00e9sp\u00e8sse lobs\u00e9d\u00e9 l\u00e9kritir. Konm son papa avan, li t\u00e9 i tenir in \u00ab livre de raison \u00bb ou\u00e7a li t\u00e9 i marke \u00e7ak t\u00e9 i kons\u00e8rne son bann sheval, son r\u00e9kolt mayi, \u00e9pila ossi la n\u00e9ssanse son bann zanfan \u00e8k \u00e7at son bann z\u00e8sklav. Li la-\u00e9krire sirtou in kahi\u00e9-journal dessi deu voiyaj li la-f\u00e9 en France, inn dann lan\u00e9 1785, \u00e9pila l\u2019ot depi 1790 jiska1792. Po konpl\u00e9t\u00e9, nav\u00e9 la list \u00e7ak li la-asht\u00e9 ou bien li t\u00e9 i doi asht\u00e9, bann d\u00e9panse, bann fakt\u00fcr. An-pl\u00fcs ke \u00e7a, in pak\u00e9 l\u00e8te li la-\u00e9krire po son bann famiy, po son bann zami. Pl\u00fcs inportan ankor : son kor\u00e9spondanse \u00e8k in famiy G\u00e9rard, demoun Lorient, in bann zami ali depi lontan, ossi assossi\u00e9 sanm li. N\u00e9na an-pl\u00fcs son bann l\u00e8te \u00e8k son bann kouzin Lagironde. Kan li mor, lo 30 oktob 1800, son not\u00e8r k\u2019 l\u00e9t\u00e9 ossi son kamarade, Elie Philibert Chauvet, la-f\u00e9 la list toute son bien. Tou\u00e7a i ans\u00e8rve po bien f\u00e9 kon\u00e8te anou k\u00e8l kalit\u00e9 personaj li l\u00e9t\u00e9.<\/p>\n<h4>K\u00e8l kalit\u00e9 bononm i d\u00e9kouv\u00e8r \u00e8k toute bann dok\u00fcman-la ?<\/h4>\n<p>Daborinn, in p\u00e8r-d\u2019famiy remarkab. Kan li la-voiyaje en France promi\u00e9 foi, l\u00e9t\u00e9 po al\u00e9 voir son troi garson admi dann lo kol\u00e8j b\u00e9n\u00e9diktin Sor\u00e8ze, in l\u00e9kol milit\u00e8r royal, rienk po bann la nobl\u00e8ss. D\u00e9zi\u00e8m voiyaj t\u00e9 po am\u00e8ne son deu pl\u00fcs j\u00e8n garson en France po zot ash\u00e8ve zot linstr\u00fcksyon, \u00e9pila sirtou son deu tifiy \u2013 \u00e7a l\u00e9t\u00e9 rar dann tan-la \u2013 Marie-Euphrasie \u00e8k M\u00e9lanie \u2013 kan d\u00e8rni\u00e9 fiy-la va artourne La R\u00e9nyon, \u00e8l va mary\u00e9, lo 13 avril 1799, \u00e8k Joseph de Vill\u00e8le, f\u00fctir Promi\u00e9 Minisse. Lo bann kahi\u00e9-journal Henri-Paulin i amontre pa rienk in papa po f\u00e9 in ka \u00e8k progr\u00e9 l\u00e9kol son zanfan, \u00e8k zot r\u00e9ussite dan la sossi\u00e9t\u00e9, i f\u00e9 voir ossi in papa sansib, k\u2019i \u00e8me son zanfan.<\/p>\n<figure id=\"attachment_228\" aria-describedby=\"caption-attachment-228\" style=\"width: 800px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-4-ecole-royale-militaire-de-sora-ze-web.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-228 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-4-ecole-royale-militaire-de-sora-ze-web.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"589\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-4-ecole-royale-militaire-de-sora-ze-web.jpg 800w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-4-ecole-royale-militaire-de-sora-ze-web-300x221.jpg 300w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-4-ecole-royale-militaire-de-sora-ze-web-768x565.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-228\" class=\"wp-caption-text\">L\u00e9kol milit\u00e8r Sor\u00e8ze. Guillaume Lepaule. Komansman 19\u00e8m si\u00e8k. L\u00e9stanpe. <br \/>Kol\u00e9ksyon Zarshiv d\u00e9partmantal le Tarn<\/figcaption><\/figure>\n<p>Henri-Paulin l\u00e9t\u00e9 in bonom lo p\u00e8p, \u00e8k in bon r\u00e9zonnman demoun la t\u00e8r. Souvand\u00e9foi li t\u00e9 i gognarde lo dant\u00e8l bann parizien, sirtou la mani\u00e8r zot l\u00e9t\u00e9 \u00ab anraj\u00e9 \u00bb po ok\u00fcpe toute zaf\u00e8r, po disk\u00fcte dessi toute. Soman, fransh v\u00e9rit\u00e9, ali ossi li l\u00e9t\u00e9 \u00ab anraj\u00e9 \u00bb par\u00e8y bann Parizien-la, \u00e8k an-pl\u00fcs in sap\u00e8r l\u00e9n\u00e8rji po in moun son laj dann tan-la. Lo temps li n\u00e9na po r\u00e8ste en France l\u00e9 kourte, alorse li f\u00e9 son possib po pa rate rien, kissoi in sp\u00e9ktak, in moniman, ou bien in p\u00e8rsonalit\u00e9 renom\u00e9, kissoi in manif\u00e9stasyon istorik ou bien sossial, kissoi in mashine gabi\u00e9, in t\u00e9ate la mode, jiska in sp\u00e9ktak dann shemin. Li f\u00e9 toute po \u00e8te l\u00e0 ou\u00e7a n\u00e9na in naf\u00e8r int\u00e9r\u00e9ssan po voir, ninporte l\u00e9k\u00e8l.<\/p>\n<p>Son bann voiyaj en France, i done ali lokazyon r\u00e9alize son bann vi\u00e9 r\u00e8v. Daborinn voir lo roi, \u00e9pila toute landroi remarkab ou\u00e7a <em>la cour<\/em> \u00e8k bann la nobl\u00e8sse k\u2019i antoure lo roi i vive. En d\u00e9or Paris, li sava vizite bonp\u00e9 ruine romin, bonp\u00e9 kat\u00e9dral, bonp\u00e9 shato. Soman na poin rienk landroi renom\u00e9 i int\u00e9r\u00e8sse ali. Li sava ossi dann landroi pl\u00fcs sinpe, ke dapr\u00e9 li, i vo lo d\u00e9tour. Toute kalit\u00e9 latli\u00e9, bazar, lopital, lazil, la jol \u2026 jiska la morg Ch\u00e2telet, m\u00e8m si li boushe son nez \u00e8k in moushoir !<\/p>\n<p>Po bien dire, si \u00ab son raje po voir toute \u00bb i amontre son gran louv\u00e8rt\u00fcr lespri, tanzantan i f\u00e9 voir ossi na d\u00e9foi li forse ali in p\u00e9 po f\u00e9 tou\u00e7a po f\u00e9 konm toute demoun. Par \u00e9gzanpe li \u00e9krire li sava voir d\u00e9s\u00e8rtin sp\u00e9ktak parsk \u00ab i fo voir \u00e7a o-moins in fois. \u00bb Li kashe pa d\u2019 dire ossi k \u2019n\u00e9na d\u00e9sertin pti pi\u00e8s t\u00e9ate <em>Palais Royal<\/em> l\u00e9 pa tro gayar, soman li sava voir kan m\u00e8m, san triaj, akoz \u00ab l\u00e0 m\u00e8m i kon\u00e9 lo p\u00ebp.\u00bb<\/p>\n<p>Li l\u00e9 gran amat\u00ebr t\u00e9at. Son bann voiyaj i done ali lokazion ash\u00e8te in pak\u00e9 d\u2019 livr\u2019 : in bann livr\u2019 klassik, a-komans\u00e9 par Moli\u00e8re k\u2019 li \u00e8me bonp\u00e9 ; 91 livr\u2019 Voltaire ; l\u2019Encyclop\u00e9die ; ossi lo livr\u2019 Lab\u00e9 Raynal :<em> L\u2019histoire philosophique et politique du commerce et des \u00e9tablissements des Europ\u00e9ens dans les deux Indes<\/em> \u2013 in livr\u2019 demoun t\u00e9 i konsid\u00e8re konm in kritik f\u00e9rosse antikolonialist\u2019 \u00e8k abolissyonist\u2019 \u2013 \u00e9pila ossi in bann \u00ab livr\u2019 en missouk \u00bb. I remarke bien son pr\u00e9f\u00e9ranse po listoir, zistoir d\u2019voiyaj, la politik.<\/p>\n<figure id=\"attachment_230\" aria-describedby=\"caption-attachment-230\" style=\"width: 438px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-5-1993-6-12-1-1guillaume-thomas-raynal-web.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"taille-initiale wp-image-230 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-5-1993-6-12-1-1guillaume-thomas-raynal-web-e1681896743472.jpg\" alt=\"\" width=\"438\" height=\"700\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-230\" class=\"wp-caption-text\">Guillaume Thomas de Raynal. L\u00e9stanpe pa-d\u2019porte l\u2019Histoire philosophique et politique des \u00e9tablissemens et du commerce des Europ\u00e9ens dans les deux Indes. Tome 1. Guillaume-Thomas Raynal. 1783. <br \/>Kol\u00e9ksyon M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le<\/figcaption><\/figure>\n<p>Par \u00e7ak la-amontre ali l\u00e9kol, somank\u00e9 ossi par tradisyon son famiy, konm la pl\u00fcpar demoun tan-la, li l\u00e9 katolik. Partou ou\u00e7a li sava, kan li ar\u00e8te dann in ville, si in l\u00e9gliz n\u00e9na in s\u00e8rtin grand\u00ebr sansa in kot\u00e9 artistik, i fo li vizite. Resp\u00e8kte bien Bondi\u00e9 : ala la moral li r\u00e9p\u00e8te toultan son bann zanfan. Soman, m\u00e8m si li sava souvand\u00e9foi la m\u00e8sse, son bann karn\u00e9 i amontre pa in vr\u00e9 l\u00e9mosyon reliji\u00ebz, m\u00e8m pa in santiman po \u00e7ak l\u00e9 sakr\u00e9. Sof kan li \u00e9koute bann karm\u00e9lite lab\u00e9yi Sint-Antoine shant\u00e9.<\/p>\n<p>Li n\u00e9na in doutanse par rapor d\u00e9s\u00e8rtin mani\u00e8r lo p\u00ebp i am\u00e8ne la relijion. Li l\u00e9 plito kontan ke la <em>R\u00e9volution<\/em> \u00ab i f\u00e9 artourne bann pr\u00e8te dann ran vr\u00e9 s\u00e8rvit\u00ebr Bondi\u00e9.\u00bb Parlf\u00e8te, li l\u00e9 dakor \u00e8k bann d\u00e9ssizion la-pran kontr\u2019 kongr\u00e9gasyon bann moine \u00e8k bann monial. Konm bonp\u00e9 demoun tan-la, li konsid\u00e8re tou\u00e7a-la konm in nid la par\u00e8s, la gourmandiz, lo vice. Nadfoi, li di jiska kozman kontr\u2019 la relijion. Konm par \u00e9gzanpe, po lant\u00e8rman Baulieu, in famiy ali, l\u00e9gliz Sint-Eustash, li la-di mov\u00e9 parol kontr\u2019 \u00ab\u00a0tou\u00e7a bann \u00e7ak i organize s\u00e9r\u00e9moni konmsa-la\u2026 on dir\u00e9 bann papang, bann zoizo la nuite i vive dessi kadav\u2026 Toute ce bann gro, gra kanibal, kontan la mor demoun konm zot. \u00bb Malgr\u00e9 \u00e7a, kissoi par rapor la r\u00e9formasyon la relijion, kissoi dann d\u2019ot dom\u00e8n, li pr\u00e9f\u00e8re i sava pa tro loin. Lo komansman la d\u00e9kristianizasyon, lan\u00e9 1793, i trakasse ali.<\/p>\n<p>L\u00e9 pa la relijion katolik i inspire ali, plito la fran-massoneri. Li la-rantre fran-masson depi avan son promi\u00e9 voiyaj en France. Bonp\u00e9 son bann gran kamarade l\u00e9 d\u2019dan mouvman id\u00e9olojik-la. Mouvman-la n\u00e9na la kote dan la sossi\u00e9t\u00e9 demoun instrui depi 1773 kan la-kr\u00e9\u00e9 lo <em>Grand-Orient<\/em>. Lh\u00ebr son d\u00e9zi\u00e8m voiyaj, li fr\u00e9kante r\u00e9guli\u00e8rman, o-moins dann lan\u00e9 1792, la loj <em>La R\u00e9union des Amis Intimes<\/em>, r\u00fc <em>Pot-de-Fer<\/em>, ou\u00e7a l\u00e9t\u00e9 lo si\u00e8j lo <em>Grand-Orient<\/em>, dann tan-la. Lo 26 juli\u00e9, i nome ali shevali\u00e9 <em>Rose-Croix<\/em>. Lo 26 aout 1792, in p\u00e9 d\u2019tan avan li arsava, li gaingne lo <em>grade officier du Grand-Orient<\/em>.<\/p>\n<figure id=\"attachment_232\" aria-describedby=\"caption-attachment-232\" style=\"width: 800px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-6-assemblee-de-francs-macons-pour-la-reception-des-maitres-web.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-232 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-6-assemblee-de-francs-macons-pour-la-reception-des-maitres-web.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"554\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-6-assemblee-de-francs-macons-pour-la-reception-des-maitres-web.jpg 800w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-6-assemblee-de-francs-macons-pour-la-reception-des-maitres-web-300x208.jpg 300w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-6-assemblee-de-francs-macons-pour-la-reception-des-maitres-web-768x532.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-232\" class=\"wp-caption-text\">Lassanbl\u00e9 bann fran-masson po lordinasyon bann maitr\u2019. 18\u00e8m si\u00e8k. L\u00e9stanpe. <br \/>Kol\u00e9ksyon Bibliot\u00e8k nasyonal de France<\/figcaption><\/figure>\n<p>Bonp\u00e9 son m\u00e9y\u00ebr kamarade l\u00e9 fran-masson ossi. Konm Pierre Alexandre de Beurnonville, ke sar minisse la gu\u00e8r, mois d\u2019\u00a0f\u00e9vriy\u00e9 1793 a-partir. Boug-la l\u00e9t\u00e9 v\u00e9n\u00e9rab la loj Sin-Dni La Parfaite Harmonie, lan\u00e9 1780 ; li l\u00e9t\u00e9 <em>Grand Ma\u00eetre Nationa<\/em>l toute bann loj Linde, lan\u00e9 1778. Par\u00e8y ossi po lo troi d\u00e9put\u00e9 Bourbon\/La R\u00e9nyon Bertrand, Lemarchand, d\u2019Etcheverry. La fran\u2212massoneri i rouv\u00e8r po Desbassayns bonp\u00e9 d\u2019porte, konm \u00e7at La Fayette ke l\u00e9 vr\u00e9man, dann tan-la, lo pl\u00fcs anl\u00e8r dann son gloir.<\/p>\n<p>Dapr\u00e9 in passaj dann son journal d\u00e9zi\u00e8m voiyaj, li \u00e8me pa kan i aborde la politik en sossi\u00e9t\u00e9, an-pl\u00fcs, li di ke \u00e7a l\u00e9 pa son dom\u00e8n. M\u00e9-soman ondir\u00e9 \u00e7a plito in kou d\u2019kontrary\u00e9t\u00e9, kan li voi koman \u00ab na pi d\u2019 pl\u00e9zir en sossi\u00e9t\u00e9 par lo bann zopinion, toultan \u00e9gzaj\u00e9r\u00e9 d\u2019in kot\u00e9 konm de l\u2019ot.\u00bb<\/p>\n<p>Parlf\u00e8t, dann son promi\u00e9 journal, li koze pr\u00e8sk pa dessi la politik. Li ardi s\u00eblman ke li l\u00e9 monarshist\u2019 po toulbon, ke, promi\u00e9 foi li la-vu lo roi, Versailles lo 12 juin 1785, li \u00ab la-senti in joi \u00e0-n\u2019pa-dire. \u00bb L\u00e9 pa \u00e9tonan po in bononm la-gaingne son shev\u00e9 blan dann larm\u00e9. L\u00e9t\u00e9 par\u00e8y po kaziman toute Frans\u00e9 l\u00e9pok-la, konm i lire dann toute bann paj <em>Cahiers de dol\u00e9ances<\/em> 1789.<\/p>\n<p>Dann son d\u00e9zi\u00e8m voiyaj, son bann zid\u00e9 politik i shanje in bonp\u00e9. Li aranje ali po r\u00e8ste bien inform\u00e9 sirtou dessi bann k\u00e9stion politik sanm bann p\u00e9i d\u00e9or. Daborinn par bann journal \u2013 li ap\u00e8le \u00e7a <em>les papiers-nouvelles<\/em>. Pl\u00fcs ankor, li \u00e9koute \u00e7ak demoun i di dann landroi p\u00fcblik, dann shemin, dann r\u00e9storan. Po li obs\u00e8rv\u00e9, po li informe ali, li pr\u00e9f\u00e8re al\u00e9 prom\u00e8ne <em>Jardin des Tuileries, Champs-Elys\u00e9es<\/em>, sirtou <em>Palais-Royal<\/em> ou\u00e7a li t\u00e9 i r\u00e8ste bonp\u00e9 d\u2019tan po \u00e9koute \u00ab bann group t\u00e9 i f\u00e9 d\u2019 mosyon, \u00e8k d\u2019ot t\u00e9 i disk\u00fcte dessi \u00e7ak l\u2019apr\u00e9 spass\u00e9 \u00bb, konm par \u00e9gzanpe kan la-arive lo zistoir d\u2019Pak 1791. Li poze k\u00e9stion d\u2019ot prom\u00e9n\u00ebr konm li. Li na d\u2019 gou \u00ab f\u00e9 blague bann kosh\u00e9 \u00bb, \u00e9pila sirtou partaje d\u00e8rni\u00e9 nouv\u00e8l <em>Mascareignes<\/em> \u00e8k son bann zami la koloni. Li koze lontan \u00e8k zot dessi \u00e7ak l\u00e9 en marsh en France k\u2019 i kons\u00e8rne bann koloni.<\/p>\n<p>Dan l\u2019fon, li v\u00e9 r\u00e8ste jist in sinpe t\u00e9moin, li v\u00e9 r\u00e8ste dan la netralit\u00e9. Kan li \u00e9koute disk\u00fcsyon enflam\u00e9 rantr\u2019 demoun na poin lo m\u00e8m zid\u00e9, li rofize lo fanatism\u2019, li pr\u00e8she po la tol\u00e9ranse \u00e8k l\u00fcnion. Soman, lo mouvman bann zid\u00e9 la France nouv\u00e8l i int\u00e9r\u00e8sse ali. Li t\u00e9 kontan al\u00e9 deu foi Lassanbl\u00e9 nasyonal. Li manke pa bann s\u00e9r\u00e9moni inportan lo nouvo pouvoir, konm lant\u00e8rman Mirabeau, ou bien c\u00e8t Voltaire, k\u2019i anonse zot rantr\u00e9 dann Panth\u00e9on. Sirtou, li partaje la gayardiz demoun kan nana bann gran l\u00e9v\u00e8nman k\u2019i \u00e9sprime l\u00fcnion nasyonal, konm lo troi f\u00eate la F\u00e9d\u00e9ration, bann zan\u00e9 1790, 1791, 1792, ossi \u00e7at po ladopsyon promi\u00e9 Konstit\u00fcsyon lo roiyome, mois d\u2019s\u00e9ktanm 1791. Li l\u00e9 l\u00e0 kan i transporte la famiy lo roi la prizon lo Temple, kan t\u00e9 fine pran poss\u00e9syon lo <em>Palais des Tuileries<\/em>. Li l\u00e9 l\u00e0 po la proklamasyon <em>la Patrie en danger<\/em>. Li va kroize jiska \u2013 par azar \u2013 bann f\u00e9d\u00e9r\u00e9 Marseille kan zot la-monte Paris, bann \u00e7ak va jou\u00e9 in gran rol po f\u00e9 tonbe la roiyot\u00e9.<\/p>\n<figure id=\"attachment_234\" aria-describedby=\"caption-attachment-234\" style=\"width: 800px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-7-transfert-des-cendres-de-voltaire-web.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-234 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-7-transfert-des-cendres-de-voltaire-web.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"619\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-7-transfert-des-cendres-de-voltaire-web.jpg 800w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-7-transfert-des-cendres-de-voltaire-web-300x232.jpg 300w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-7-transfert-des-cendres-de-voltaire-web-768x594.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-234\" class=\"wp-caption-text\">Lordr\u2019 lo kort\u00e8j po lo transf\u00e8rman lo s\u00e8rk\u00eby Voltaire, lindi 11 juli\u00e9 1791. 1791. L\u00e9stanpe. <br \/>Kol\u00e9ksyon Bibliot\u00e8k nasyonal de France.<\/figcaption><\/figure>\n<p>Li la-bien pran konsianse ke lid\u00e9 demoun n\u00e9na dessi lo roi l\u00e9 plizanpl\u00fcs abim\u00e9. Li l\u00e9 pa dakor \u00e8k \u00e7ak i \u00e9migre. Lo tantativ lo roi po shap\u00e9 i shoke ali. Si li aprouve pa bann \u00ab b\u00e9tiz \u00bb lo p\u00ebp i di, sansa i f\u00e9, kan la-transporte la Famiy lo roi la prizon lo Temple, li konpran ke na poin rienk \u00ab toute demoun Paris \u00bb m\u00e9-soman ossi \u00ab bann d\u00e9partman l\u00e9 po f\u00e9 tonbe lo Roi \u00bb. Li \u00ab na poin la konfianse lo p\u00ebp, na poin lamiti\u00e9 bann Frans\u00e9. Zot va reproshe ali toujour lo massak bann Frans\u00e9 ke demoun i di ali m\u00e8m lot\u00ebr. \u00bb Dapr\u00e9 li \u00ab Louis XVI i p\u00e9 pa arrantre Roi bann Frans\u00e9 \u00bb. M\u00e9-soman, l\u00e9 pa si tan la roiyot\u00e9 li kondane, plito in mov\u00e9 roi.<\/p>\n<p>Kanm\u00e8m \u00e7a, li p\u00e8rde pa konfianse, m\u00e8m si lo ral\u00e9-pouss\u00e9 li n\u00e9na devan son zi\u00e9, i m\u00e8te ali \u00ab mov\u00e9z-\u00fcm\u00ebr \u00bb. Li n\u00e9na bone id\u00e9 ke lo bann probl\u00e8m va r\u00e9gl\u00e9 \u00e8k lo temps, \u00e8k lo r\u00e9zonab bann l\u00e9lite \u2013 \u00ab in l\u00e9kipe demoun kapab dirije par in bon filozofi la mazorit\u00e9 lo p\u00e8p\u00bb \u2013 in l\u00e9kipe ke dapr\u00e9 li, i gouv\u00e8rne d\u00e9ja La France \u00e8k Leurope. In bon d\u00e9klarasyon d\u2019 konfianse po l\u00fcmanit\u00e9, dan son l\u00e9spri int\u00e8rnasyonal fran-masson.<\/p>\n<p>Akoz li l\u00e9 t\u00e9moin lo gran-gran ral\u00e9-pouss\u00e9 dan la France dann tan-la, akoz li la-p\u00ebr ke son pti p\u00e9i Bourbon i kon\u00e9 lo d\u00e9stin Saint-Domingue \u2013 k\u2019in gu\u00e8r sivil t\u00e9rib i d\u00e9shire apr\u00e9 lo gran r\u00e9volt bann z\u00e9sklav mois d\u2019aout 1791\u2013 dann mili\u00e9 1792, li v\u00e9 artourne vitman Bourbon \u00e8k son bann zanfan. Soman, al\u00e9 Lorient, l\u00ebrk n\u00e9na , mois d\u2019 s\u00e9ktanm, bann t\u00e9rib massak, l\u00e9 bonp\u00e9 difissil, jiska danj\u00e9r\u00e9. I fo in fr\u00e8r fran-masson i int\u00e8rvien po tire ali, Saint-Cloud, dann in sitiasyon risk\u00e9.<\/p>\n<p>Kan li arive Lorient, li aprann lo massak son kamarade Jean G\u00e9rard par in foul demoun anraz\u00e9. Po gaingne kite la France, li l\u00e9 oblij\u00e9 j\u00fcre ke li sar fid\u00e8l po la R\u00e9p\u00fcblik k\u2019i vien d\u2019 \u00e9n\u00e8te. Par \u00e7a, ali lo vi\u00e9 solda monarshist\u2019, li devien inn lo bann promi\u00e9 r\u00e9p\u00fcblikin r\u00e9nyon\u00e9 !<\/p>\n<p>Kan li t\u00e9 fine arive Bourbon, komansman lan\u00e91793, andir\u00e9 li la-vive plito trankilman. Li l\u00e8sse son bann dom\u00e8n dan la min son madanm, konm kan li l\u00e9t\u00e9 pa l\u00e0. Li l\u00e8sse ossi son promi\u00e9 garson, Julien-Augustin, d\u00e9nom\u00e9 Desbassayns, rantre sh\u00e8f lo parti kons\u00e8rvat\u00ebr. Mois d\u2019oktob 1799, li tonbe malade. Apr\u00e9 in mouroir k\u2019i fini pi, li mor lo 11 oktob 1800. Jean-Baptiste de Vill\u00e8le, ke va mary\u00e9 d\u00e9-troi zan\u00e9 apr\u00e9 \u00e8k son fiy Gertrude-Th\u00e9r\u00e8se, i regr\u00e8te, dann in l\u00e8te li la-anvoye po son fr\u00e8r Auguste, ke li la-rof\u00fcze la \u00ab konsolasyon la relijion \u00bb \u2013 in d\u00e9sizyon drol po in moun konformist\u2019 konm li.<\/p>\n<p>Boudikonte, i p\u00e9 dire ke Henri-Paulin Panon Desbassayns, malgr\u00e9 son kot\u00e9 in p\u00e9 m\u00e9skin, malgr\u00e9 son mank linstr\u00fcksyon kilt\u00fcr\u00e8l, artistik, par d\u00e9-s\u00e9rtin kot\u00e9 i p\u00e9 passe po in bon ropr\u00e9zantan l\u00e9spri lo <em>Si\u00e8cle des Lumi\u00e8res<\/em>, o-moins po La R\u00e9nyon.<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10063,"parent":8574,"menu_order":0,"template":"","class_list":["post-10062","documentaire","type-documentaire","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire\/10062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/types\/documentaire"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire\/8574"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10063"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}