{"id":10344,"date":"2023-06-07T08:08:43","date_gmt":"2023-06-07T06:08:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/?post_type=documentaire&#038;p=10344"},"modified":"2023-11-17T13:24:41","modified_gmt":"2023-11-17T09:24:41","slug":"madanm-desbassayns-listoir-in-lejann-depi-deuziem-providanse-jiska-bouro-zesklav","status":"publish","type":"documentaire","link":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/documentaires\/labitasyon-desbassayns\/famiy-debassayns\/madanm-desbassayns-listoir-in-lejann-depi-deuziem-providanse-jiska-bouro-zesklav\/","title":{"rendered":"Madanm Desbassayns. <br\/>Listoir in l\u00e9jann : depi D\u00e9zi\u00e8m Providanse jiska bouro z\u00e9sklav"},"content":{"rendered":"<h2>Listoir la vie Madanm Desbassayns, mor lo 4 f\u00e9vri\u00e9 1846 Sin-Jil-L\u00e9-O, nor\u00e9 moiyen rakonte vitman. S\u00ebl zanfan in gro plant\u00ebr rish, \u00e9l la-mary\u00e9 sanm in kolon rish konm \u00e8l, m\u00e9-soman pl\u00fcs vi\u00e9. Kan \u00e8l i tonbe v\u00ebv laj 45 an, \u00e9l i rantre patrone in gran l\u00e9sploitasyon, sh\u00e8f in gran famiy. Dann famiy-la n\u00e9na inp\u00e9 va ok\u00fcpe gran-gran r\u00e9sponsabilit\u00e9 kissoi lokal, kissoi nasyonal.<\/h2>\n<div style=\"width: 525px;\" class=\"wp-video\"><!--[if lt IE 9]><script>document.createElement('video');<\/script><![endif]-->\n<video class=\"wp-video-shortcode\" id=\"video-10344-1\" width=\"525\" height=\"295\" poster=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/poster_miranville.jpg\" preload=\"metadata\" controls=\"controls\"><source type=\"video\/mp4\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/Miranville_Creole_Mme_Desbassayns.mp4?_=1\" \/><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/Miranville_Creole_Mme_Desbassayns.mp4\">https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/Miranville_Creole_Mme_Desbassayns.mp4<\/a><\/video><\/div>\n<p>K\u00e8m si n\u2019i rakonte son listoir jist konmsa, na ass\u00e9 po amonte bien son pozisyon dan la sossi\u00e9t\u00e9 \u00e8k in d\u00e9stin esp\u00e9ssial dann XIX\u00e8m si\u00e9k. Dann tan-la t\u00e9 i borde bann fanm : in bonp\u00e9 zaktivit\u00e9 l\u00e9t\u00e9 r\u00e9z\u00e8rv\u00e9 po lo zonm. Zot promi\u00e9 trava\u00efy, c\u00e9 ok\u00fcpe zot mari, zot m\u00e9naj, dr\u00e8sse zot zanfan. L\u00ebrk \u00e9l la-komanse dirije lo dom\u00e8n, \u00e9l la-tashe mani\u00e9r agrandi ali, \u00e9l la-niabou rande ali pl\u00fcs rantab, malgr\u00e9 \u00e8l nav\u00e9 po anpare in kriz \u00e9conomik grav<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.7240943923437635\" aria-label=\"Jean Farchi, Petite histoire de l'\u00eele Bourbon, PUF, Paris, 1937, paj 167 \u00e8k 173 : mov\u00e9 temps ke la-kraze bann plantaj, lan\u00e9 1806 \u00e8k 1807 ; la gu\u00e8r naval kontr\u2019 bann Zangl\u00e9 ke la-bloke lo kom\u00e8rse par bato ; lobligasyon trouve in ot k\u00fcltur po ranplasse kaf\u00e9, tou\u00e7a-la.\">&nbsp;<\/span>. Sinpleman, si \u00e8l la-vn\u00fc s\u00e9l\u00e9b La R\u00e9nyon, l\u00e9 pa tro akoz son listoir person\u00e9l, \u00e7a plito par la l\u00e9jann i rakonte dessi \u00e9l.<\/p>\n<h3>In bonp\u00e9 ladmirasyon po in fanm ke d\u00e9-s\u00e8rtin i pr\u00e9tan sept v\u00e8rt\u00fc<\/h3>\n<figure id=\"attachment_239\" aria-describedby=\"caption-attachment-239\" style=\"width: 800px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-1-1990-165-madame-desbassayns-web.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"taille-initiale wp-image-239 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-1-1990-165-madame-desbassayns-web.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"968\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-1-1990-165-madame-desbassayns-web.jpg 800w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-1-1990-165-madame-desbassayns-web-248x300.jpg 248w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-1-1990-165-madame-desbassayns-web-768x929.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-239\" class=\"wp-caption-text\">Portr\u00e9 Madanm Desbassayns. J\u00e9han de Vill\u00e8le. 1990. Pint\u00fcr luil dessi toil. <br \/>M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le<\/figcaption><\/figure>\n<p>Pourtan, la vie bien longue Madanm Desbassayns i d\u00e9mare pa po lo mi\u00e9. Son papa t\u00e9 Julien Gonneau, plant\u00ebr Sin-Pol l\u00e9-o. Son monmon l\u00e9 mor lo zour son n\u00e9ssanse, lo 3 jili\u00e9 1755.<br \/>\nNou kon\u00e9 pa gran-shoz dessi \u00e7at la-songne a\u00e8l : Jeanne Raux, in matante kot\u00e9 son monmon, mary\u00e9 \u00e9k in jandarm, Jean\u2212Baptiste Hoareau. C\u00e9 li la-vn\u00fc son t\u00fct\u00ebr ofissi\u00e9l lo 20 m\u00e9 1757 apartir<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.38783215323866016\" aria-label=\"Zarshiv d\u00e9partmantal La R\u00e9nyon, C\u00b02742.\">&nbsp;<\/span>.<\/p>\n<p>N&#8217;i kon\u00e9 ankor moins dessi lo tan \u00e8l t\u00e9 marma\u00efy, par\u00e8y dessi son j\u00e9n-tan. N\u2019i kon\u00e9 jist \u00e7ak inn son bann ti-zanfan, ke t\u00e9 i kriye <em>Petit Gascon<\/em>, la-di : \u00ab <em>son \u00e9ducation fut parfaite et son instruction presque nulle<\/em> \u00bb<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.5115493335112884\" aria-label=\"Dok\u00fcman Pieux Souvenir, Zarshiv l\u00e9v\u00e9sh\u00e9, kote 4B.\">&nbsp;<\/span>. In linstr\u00fcksyon rienk \u00ab <em>un peu n\u00e9glig\u00e9e<\/em> \u00bb, dapr\u00e9 son bofis Jean-Baptiste de Vill\u00e8le : jist aprann lire, \u00e9krire, f\u00e9 kalk\u00fcl, sanm lo pr\u00e8te la paroisse \u00e9pila in milit\u00e9r retr\u00e9t\u00e9 <span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.20202658666117101\" aria-label=\"Jean-Baptiste de Vill\u00e8le, Notice biographique sur Madame Desbassayns, M\u00fcz\u00e9 istorik Sin-Jil-l\u00e9-O, 1992, paj 4. Milit\u00e8r retr\u00e9t\u00e9-la, daoir son t\u00fct\u00ebr, Jean-Baptiste Hoareau.\">&nbsp;<\/span>. In fois gran moun, \u00e9l t\u00e9 i \u00e9krire pa bonp\u00e9, plito konm i prononse. \u00c7a nav\u00e9 ass\u00e9 po done in bon koudmin son mari. \u00c8l la-mary\u00e9 sanm Henri Paulin Panon Desbassayns, lo 28 m\u00e9 1770 : \u00e9l t\u00e9 pankor gaingne 15 z\u2019an, ali t\u00e9 fine d\u00e9passe 38 t\u2019an.<br \/>\nC\u00e9 rienk in fois son mari t\u00e9 mor, lo 11 oktob 1800, ke demoun la-komanse konprann son vr\u00e9 p\u00e8rsonalit\u00e9, \u00e9k toute son kapab. \u00c7a i am\u00e8ne toute \u00e7ak i fr\u00e9kante a\u00e9l, amontre a\u00e8l in gran r\u00e9sp\u00e9. Mois d\u2019aout 1813, l\u00ebrk \u00e9l la-passe d\u00e9-troi zour Moris, lo nouvo gouv\u00e8rn\u00ebr j\u00e9n\u00e9ral Linde (kot\u00e9 angl\u00e9) ke l\u00e9t\u00e9 l\u00e0 ossi, la-ressevoir a\u00e9l, apr\u00e9\u00e7a la-di : \u00ab <em>ses mani\u00e8res refl\u00e8tent l&#8217;\u00e9l\u00e9gance de la haute soci\u00e9t\u00e9 associ\u00e9e \u00e0 l&#8217;assurance que donne la pratique des affaires<\/em> \u00bb<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.11801017051081275\" aria-label=\"B\u00fcltin la Sossi\u00e9t\u00e9 Listoir Lil Moris, livr\u2019 7, M\u00e9 1999, paj 43.\">&nbsp;<\/span>.<\/p>\n<p>Lan\u00e9 1846, dan lo <em>Notice biographique<\/em> li la-\u00e9krire dessi \u00e8l, Jean-Baptiste de Vill\u00e8le i di konmsa : \u00e8l nav\u00e9 \u00ab <em>une capacit\u00e9 administrative que les hommes les mieux avis\u00e9s pouvaient lui envier<\/em> \u00bb. Tanka <em>Petit Gascon<\/em>, li na d\u2019gou di son granm\u00e8r-la \u00ab\u00a0<em>avait oubli\u00e9 depuis longtemps qu&#8217;elle \u00e9tait femme et bien certainement elle avait plus de virilit\u00e9 que tous les hommes de son entourage<\/em> \u00bb<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.8990116117130349\" aria-label=\"Petit Gascon, Pieux Souvenir, Zarshiv l\u00e9v\u00e9sh\u00e9, kote 4B.\">&nbsp;<\/span>. Dann son souvnanse, li rap\u00e8le \u00e9l nav\u00e9 toultan inn \u00ab <em>simple toilette de veuve<\/em> \u00bb : in j\u00fcpe noir, in korsaj blan, dessi la t\u00eate, in moushoir blan kouv\u00e8r sanm in payaka a karo toute koul\u00ebr.<\/p>\n<p>Lan\u00e9 1817, Auguste Billiard i rann a\u00e9l vizite. In naf\u00e8r i s\u00e9zi ali : \u00e8l l\u00e9 pa rienk m\u00e9tr\u00e8sse lo dom\u00e8n, \u00e8l l\u00e9 ossi \u00ab<em>bonne maman, entour\u00e9e d&#8217;une demi-douzaine de ses enfants et petits-enfants<\/em> \u00bb<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.33818670373409887\" aria-label=\"Auguste Billiard, Voyages aux Colonies Orientales, Z\u00e9disyon ARS Terres Cr\u00e9oles, Sin-Dni La R\u00e9nyon, 1990, paj 57. Billiard i \u00e9krire ossi : \u00ab \u00e8l l\u00e9 un peu courb\u00e9e et par l\u2019\u00e2ge, et par suite d\u2019une chute qu\u2019elle fit il y a quelques ann\u00e9es, elle n\u2019en est pas moins remplie de courage et d\u2019activit\u00e9 (\u2026) \u00bb.\">&nbsp;<\/span>. Rantr\u2019 1818 \u00e9k 1820, Madanm Desbassayns i ak\u00eby son kaz in ot voyaz\u00ebr, lo lieutenant de vaisseau Th\u00e9ophile Frappaz. Ali ossi va di konpliman dessi \u00e9l : \u00ab <em>cette respectable dame jouit dans toute l&#8217;\u00eele de la plus haute consid\u00e9ration qu&#8217;elle doit moins \u00e0 sa grande fortune qu&#8217;\u00e0 ses qualit\u00e9s estimables<\/em> \u00bb<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.6621264462585179\" aria-label=\" Decary (Raymond), Les voyages du lieutenant de vaisseau Frappaz dans les mers des Indes, Tananariv, 1939, ADR, Bib 1534\/I, paj 167.\">&nbsp;<\/span>. Frappaz t\u00e9 i v\u00e9 kon\u00e8te ossi koman bann z\u00e9sklav t\u00e9 i kalk\u00fcle a\u00e9l : \u00ab <em>Je n&#8217;oublierai jamais l&#8217;expression de satisfaction et d&#8217;amour qui animait la physionomie de ses nombreux esclaves lorsqu&#8217;on leur parlait de leur bonne ma\u00eetresse qu&#8217;ils appelaient leur m\u00e8re<\/em> \u00bb.<br \/>\nNou p\u00e9 pa di lo kozman ce lofissi\u00e9 la marine-la l\u00e9 pa vr\u00e9. Sinpleman, anr\u00e9zon son ran, lo pti p\u00e9 d\u2019zour li la-r\u00e8ste l\u00e0, pl\u00fcs lo probl\u00e9m la lang, l\u00e9 maliz\u00e9 majine ke li la-prom\u00e8ne tou-s\u00ebl dessi lo dom\u00e8n, ke li la-gaingne koze \u00e8k bann travay\u00ebr la t\u00e9r.<br \/>\nI rossanm pl\u00fcs li la-gaingne koze rienk \u00e8k z\u00e9sklav la kaz ou-sinon \u00e7ak banna la-shoizi po f\u00e9 rankontre ali. Na d\u00e9foi d\u00e9-s\u00e8rtin domestik i antan mi\u00e9 sanm lo maitr\u2019 ke sanm l\u00e9zot z\u00e9sklav. Po \u00e7a m\u00e8m, zot i tashe mani\u00e8r pa p\u00e9rde lo pti lavantaj zot n\u00e9na, an-ka k\u2019 zot i malparle lo propri\u00e9t\u00e8r. Pa po di Frappaz i ramasse mant\u00ebr, m\u00e9-soman i fo demoun i argarde bien ou\u00e7a i sorte \u00e7ak li rakonte, par koman \u00e7a la-arive \u00e9k li.<\/p>\n<p>Sof koman, depi st\u2019tan-la, in l\u00e9jann dor\u00e9 la-grandi dessi Madanm Desbassayns, t\u00e8lman ke la-done a\u00e8l lo pti-nom D\u00e9zi\u00e8m Providanse. L\u00ebrk \u00e9l t\u00e9 ankor vivan, la- jiska done lo nom-la in r\u00fc la ville Sin-Pol.<\/p>\n<p>L\u00e9jann-la la-\u00e9n\u00e8te akoz \u00e8l la-sove Sin-Pol, lan\u00e9 1809, l\u00ebrk bann Zangl\u00e9 la-atake la ville. I fo kon\u00e8te ossi, \u00e9l la-f\u00e9 kado bann S\u0153urs de Saint-Joseph de Cluny son propri\u00e9t\u00e9 lo Boute L\u00e9tan, po rouv\u00e8r lo promi\u00e9 l\u00e9kol-l\u00e9-fiy La R\u00e9nyon, malgr\u00e9 t\u00e9 in l\u00e9kol jist po bann zanfan famiy lib.<\/p>\n<p>Kan \u00e9l l\u00e9 mor, ce l\u00e9jann-la la-vni pl\u00fcs for ankor, s\u00e9taki t\u00e9 i \u00e9splike koman \u00e9l l\u00e9t\u00e9 in bon madanm, dizon inn sinte, jiska pa prann konte sanm lo vr\u00e9 listoir, par \u00e9gzanpe kan i pr\u00e9tan \u00e9l t\u00e9 i dirije tou-s\u00ebl toute son bann propri\u00e9t\u00e9. Po di lo vr\u00e9, t\u00e9l son mari l\u00e9 mor, \u00e9l la-anboshe son bofis a-pr\u00e9tann, Jean-Baptiste de Vill\u00e8le (1780-1848) po j\u00e8re son bien. Lan\u00e9 1822, son garson Charles i pran la plasse. C\u00e9 li va transforme son dom\u00e8n Sin-Jil-l\u00e9-O en l\u00e9sploitasyon do-sik. Soman, \u00e9l t\u00e9 i trouve li t\u00e9 v\u00e9 f\u00e9 tro kann, alorse \u00e9l t\u00e9 i ralanti son l\u00e9lan<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.6439547499767728\" aria-label=\"Petit Gascon, Pieux Souvenir, op.cit.\">&nbsp;<\/span>, po kontin\u00fc\u00e9 plante ossi dessi son t\u00e8r d\u2019ot zaf\u00e8r po manz\u00e9, sirtou mayi.<\/p>\n<p>Lan\u00e9 1809, kanm\u00e8m \u00e8l la-done la min po sove Sin-Pol, \u00e7a t\u00e9 i m\u00e9rite pa la gloir nonpli malgr\u00e9 \u00e7ak Jean-Baptiste de Vill\u00e8le la\u2212di dann son l\u00e9loj f\u00fcn\u00e8b<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.9598099119640482\" aria-label=\"Jean-Baptiste de Vill\u00e8le, Notice biographique..., op.cit., paj 24-25.\">&nbsp;<\/span>. Dapr\u00e9 li, bann Zangl\u00e9 la-pa kraze Sin-Pol po rem\u00e8rsi\u00e9 Madanm Desbassayns \u00ab <em>des soins et des \u00e9gards dont ils avaient \u00e9t\u00e9 l\u2019objet<\/em> \u00bb. Parlf\u00e8te, k\u00e9k zan\u00e9 avan, \u00e8l lav\u00e9-rouve son kaz po in bann zofissi\u00e9 angl\u00e9 prizoni\u00e9, lav\u00e9\u2212bien ok\u00fcpe de zot. Po di lo vr\u00e9, la-pa d\u00e9trui Sin-Pol akoz lo j\u00e9n\u00e9ral des Brulys, gouv\u00e9rn\u00ebr, ke lav\u00e9 sorte Sin-Dni \u00e9k bann ranfor, lav\u00e9 pa anvoye in kontr-atak. In bann gro propri\u00e9t\u00e8r Sin-Pol, la domann ali rokon\u00e9te son d\u00e9f\u00e8te. Alorse, li la-kapit\u00fcl\u00e9, apr\u00e9-\u00e7a li la\u2212t\u00fc\u00e9 son kor<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.6588458837001085\" aria-label=\"ADR, L 421.\">&nbsp;<\/span>. Li t\u00e9 mari\u00e9 sanm in ni\u00e9sse Madanm Desbassayns ke lav\u00e9 in kaz jist kot\u00e9 karti\u00e9 j\u00e9n\u00e9ral de Brulys. Daoir l\u00e9 pa rienk akoz bann Desbassayns t\u00e9 i \u00e8me a\u00e8l ke zot la-f\u00e9 toute po v\u00ebv-la \u00e8k son zanfan<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.13893158280772888\" aria-label=\"Zarshiv p\u00e8rson\u00e8l, l\u00e8te 14 avriy 1824.\">&nbsp;<\/span>.<\/p>\n<h3>In repr\u00e9zantasyon kaziman bondi\u00e9, k\u2019i f\u00e9 n\u00e8te in l\u00e9jann kontr\u00e8r<\/h3>\n<p>Lan\u00e9 1841, l\u00ebrk \u00e9l i bati la Shap\u00e8l point\u00fc, son r\u00e9p\u00fctasyon bienf\u00e9t\u00ebr i grandi ankor. N\u2019i rann pa anou bien konte, jordi, koman dann tan-la, t\u00e9 vr\u00e9man in naf\u00e9r inportan monte in l\u00e9gliz, po la relijion katolik. Ninporte lo r\u00e9\u00e8l zot foi, son degr\u00e9, bann kolon XIX\u00e8m si\u00e8k lav\u00e9 b\u00e9zoin lo pr\u00e8te po rassanm azot po la m\u00e8sse dimansh, po done azot nouv\u00e9l zot lil, zot paroisse, zot karti\u00e9. A li m\u00e9m i f\u00e9 bat\u00e8m, konf\u00e9syon, maryaj, lant\u00e8rman. Lo son la klosh, lo bann f\u00e9te kalandri\u00e9 katolik i r\u00e8gle la vie demoun. I sava l\u00e9gliz po di la pri\u00e9r, ossi po artrouve inn-\u00e9-l\u2019ot, po passe lo temps, sinonsa pl\u00ebre zot mor.<\/p>\n<p>Akoz tou\u00e7a-la, bann demoun Sin-Jil-l\u00e9-O nav\u00e9 in rokon\u00e9sanse po \u00e7ak Madanm Desbassayns la-am\u00e8ne po zot \u00e8k son shap\u00e8l. L\u00e9pok-la, \u00e7a t\u00e9 i tonbe konm in s\u00e9rvisse p\u00fcblik proksimit\u00e9. Po \u00e7a-m\u00e9m son l\u00e9jann D\u00e9zi\u00e8m Providanse\u00a0la-ranforsi. \u00c9kspr\u00e9, pa \u00e9kspr\u00e9, m\u00e9-soman \u00e8k shap\u00e8l-la \u00e8l la-gaingne tire lo grok\u00ebr toute \u00e7ak t\u00e9 m\u00e9kontan, zalou, en kol\u00e9r, parsk \u00e9l lav\u00e9 ab\u00fcze dessi zot po agrandi son propri\u00e9t\u00e9, son fort\u00fcne. Konm la relijion t\u00e9 i rode po moralize la vie demoun, \u00e7at bann z\u00e9sklav sirtou, t\u00e9 in mani\u00e8r po m\u00e8te la min-d\u00e9v dann lob\u00e9issanse \u00e9k lo r\u00e9sp\u00e9 po lotorit\u00e9. \u00c7a la-profite en promi\u00e9 Madanm Desbassayns ke t\u00e9 i v\u00e9 l\u00e8sse po son bann z\u00e9riti\u00e9 in dom\u00e8n k\u2019i kontin\u00fc\u00e9 f\u00e9 larjan. Kan \u00e9l la-bati son shap\u00e8l, \u00e9l nav\u00e9 85 an pass\u00e9.<\/p>\n<p>Sof koman koman, lo nom \u00e8k la l\u00e9jann D\u00e9zi\u00e8m Providanse-la, t\u00e9 f\u00e9 sanm \u00e9l, dizon, inn sinte. L\u00e9 pa drol apr\u00e9 k\u2019in l\u00e9jann kontr\u00e8r i \u00e9n\u00e9, sirtou l\u00ebrk labolisyon l\u00e9sklavaz la-f\u00e9 kon\u00e9te toute son bann maltr\u00e9tman. \u00c7a i komanse par l\u00e0 1910, 50 an apr\u00e9 son mor, akoz in ladilaf\u00e9 : dann son gran kaz, nor\u00e9 ans\u00e8rve lo sang z\u00e9sklav po f\u00e9 morti\u00e9. Ladilaf\u00e9-la i komanse fan\u00e9 l\u00ebrk bann zouvri\u00e9, \u00e7ak t\u00e9 po trava\u00efye dan la kour son gran kaz <em>Chauss\u00e9e Royale<\/em>, i d\u00e9kouv\u00e8r ke lo join morti\u00e9 rantr\u2019 lo bann dal at\u00e8r dan lo vi\u00e9 kizine l\u00e9 rouj-rouj<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.4725977177659708\" aria-label=\"Dapr\u00e9 Henri Cornu (1904-1993), lot\u00ebr resh\u00e8rsh, zartik, konf\u00e9ranse dessi Madanm Desbassayns.\">&nbsp;<\/span>.<\/p>\n<p>L\u00e9pok-la, lo kont\u00e8ks politik, \u00e9l\u00e9ktoral, l\u00e9 bon po f\u00e9 tourne ladilaf\u00e9 konm \u00e7a-la. Dessi la fin XIX\u00e8m si\u00e8k, l\u00ebrk la-m\u00e8te en plasse in r\u00e9p\u00fcblik la\u00efk, antikl\u00e9rikal en France, bann Vill\u00e8le la-komanse gaingne traka \u00e9k lo pouvoir politik ke t\u00e9 i pran azot po z\u00e9nmi lo p\u00ebp. D\u00e9sandan \u00e8k z\u00e9riti\u00e9 Madanm Desbassayns, zot l\u00e9 dan lo ron politik po soutien lo roi, po vanje po la relijion. Lan\u00e9 1906, in an apr\u00e9 la loi k\u2019i s\u00e9pare la relijion \u00e8k l\u00e9ta, Jean-Baptiste de Vill\u00e8le (1852-1917) i f\u00e9 in zournal, <em>La Croix du Dimanche<\/em>, po bata\u00efye kontr\u2019 bann r\u00e9p\u00fcblikin ke, dapr\u00e9 li, i rode ant\u00e8re la relijion katolik.<\/p>\n<p>Ce m\u00e9m l\u00e9pok-la, dan lo sobatkoz politik, i komanse koze dessi la koul\u00ebr la peau inn-\u00e9-l\u2019ot, dessi l\u00e9sklavaj, sirtou l\u00ebrk Lucien Gasparin, dessandan d\u2019zafranshi, d\u00e9p\u00fct\u00e9 depi lan\u00e9 1906, i rantre dan la band\u2019 \u00e7ak i malparle bann Groblan La R\u00e9nyon. Alorse, toute bann zournal c\u00e9 d\u2019 d\u00e9foul\u00e9 tanpirkip\u00e9 po rakonte san triaj lo bann rakontaj inn-\u00e9-l\u2019ot, lo bann lak\u00fczasyon inn kontr\u2019 l\u2019ot. Par \u00e9gzanpe, dann zournal Le Peuple 20 janvi\u00e9 1909, in l\u00e9kt\u00ebr anonime i kritike \u00ab <em>les aristocrates de ce pays qui, hier, ont fouett\u00e9 nos anc\u00eatres et qui ne r\u00eavent plus aujourd&#8217;hui qu&#8217;\u00e0 une chose, la mort du petit, le retour \u00e0 l&#8217;esclavage<\/em> \u00bb. Lo 26 janvi\u00e9 apr\u00e9, zournal-la m\u00e9m i m\u00e9te in kozman dessi r\u00e9z\u00fclta z\u00e9l\u00e9ksyon, dessi lo tr\u00e9p\u00e9 d\u2019voix in kandida la-gaingn\u00e9, in kandida ke li ap\u00e8le : \u00ab <em>le candidat r\u00e9publicain d\u00e9mocrate Dager, l&#8217;ouvrier, le noir Dager<\/em> \u00bb. Lo 11 f\u00e9vri\u00e9 1910, <em>Le Nouveau Journal de l\u2019Ile de La R\u00e9union<\/em> i atake lo mani\u00e8r-f\u00e9 lo kandida Gasparin parsk li f\u00e9 arl\u00e8ve \u00ab <em>la question des couleurs<\/em> \u00bb \u00e7ak i f\u00e9 arvive \u00ab<em> les passions mal endormies<\/em> \u00bb.<\/p>\n<p>Anpl\u00fcs bann la politik \u00e9k zot bann zournal, in ot af\u00e9r i amonte bien koman demoun la-pa kons\u00e8rve rienk bon souvnir Madanm Desbassayns. <em>L\u2019Acad\u00e9mie de l\u2019Ile de La R\u00e9union<\/em> la-p\u00fcbliye, dann son b\u00fcltin N\u00b04-5 (1921-1922), in l\u00e9t\u00fcde k\u2019i ap\u00e8le <em>Locutions et proverbes cr\u00e9oles<\/em>. Po di ko\u00e7a i l\u00e9 in ship\u00e8k (chipie), i pran konm \u00e9gzanpe Madanm Desbassayns : \u00ab [une] <em>personne autoritaire et cruelle<\/em> [\u2026], <em>une dame tr\u00e8s m\u00e9chante pour ses esclaves<\/em> \u00bb.<\/p>\n<h3>In mov\u00e9 r\u00e9p\u00fctasyon k\u2019i grandi sirtou bann zan\u00e9 1970 apartir<\/h3>\n<figure id=\"attachment_241\" aria-describedby=\"caption-attachment-241\" style=\"width: 800px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-2-cp-06-142a1000-clichc-h-nugent-web.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-241 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-2-cp-06-142a1000-clichc-h-nugent-web.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"740\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-2-cp-06-142a1000-clichc-h-nugent-web.jpg 800w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-2-cp-06-142a1000-clichc-h-nugent-web-300x278.jpg 300w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-2-cp-06-142a1000-clichc-h-nugent-web-768x710.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-241\" class=\"wp-caption-text\">Pi\u00e8r tonbal Madanm Desbassayns. Hubert Nugent. <br \/>M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le. Droi r\u00e9z\u00e8rv\u00e9<\/figcaption><\/figure>\n<p>Pandan in bon boute tan, lo mov\u00e9 r\u00e9p\u00fctasyon Madanm Desbassayns i fane pa tro dan la pop\u00fclasyon, por\u00e9zon c\u00e9 jist demoun i koze dessi, sinonsa l\u00e9 dann t\u00e8ks domoun i lire pa tro. Parlf\u00e8te, jiska la fin bann zan\u00e9 1960, na in bonp\u00e9 famiy Sin-Pol, i kon\u00e9 m\u00e9m pa ki\u00e7a \u00e8l i l\u00e9. Ondir\u00e9 la-oubliye a\u00e9l n\u00e8t depi \u00e9l l\u00e9 mor. Po komans\u00e9, lan\u00e9 1866, l\u00ebrk i d\u00e9plasse son s\u00e8rk\u00eby dan la Shap\u00e8l point\u00fc, na pwin p\u00e9rsone i f\u00e9 in konte av\u00e9k. M\u00e8m zaf\u00e8r lan\u00e9 1946 po lo santen\u00e8r son mor, par\u00e8y lan\u00e9 1948 po labolisyon l\u00e9sklavaj. L\u00e9 vr\u00e9 ossi, i amontre pa \u00e7a ditou dann l\u00e9kol, i rakonte marma\u00efy plito zot zans\u00e8te l\u00e9t\u00e9 d\u2019Gaulois. L\u00e9 pa po oblije azot kroire in naf\u00e9r par\u00e8y, m\u00e9 akoz lo bann program, lo bann livr\u2019 l\u00e9kol c\u00e9 lo m\u00e8m partou en France.<\/p>\n<p>Dann zan\u00e9 1970, i arkomanse koze Madanm Desbassayns, sirtou kan, rantr\u2019 1976 \u00e9k 1978, in l\u00e9tnolog<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.40599142922951037\" aria-label=\"Encyclop\u00e9die de La R\u00e9union, z\u00e9disyon Livres R\u00e9union, Sin-Dni La R\u00e9nyon, livr\u2019 6, 1980, paj 110. \">&nbsp;<\/span>, deu z\u00e9tidiante listoir l\u00fcniv\u00e9rsit\u00e9 La R\u00e9nyon<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.269381804736754\" aria-label=\"Brizou (J.) \u00e8k Despr\u00e8s (M.-R.), Madame Desbassayns, mythes et r\u00e9alit\u00e9s, m\u00e9moir lissanse, L\u00fcniv\u00e8rsit\u00e9 Provence, 1978, ADR, 8J 26\">&nbsp;<\/span>, i ramasse in bann t\u00e9moignaj \u00ab <em>transmis \u00e0 leurs descendants par d&#8217;anciens esclaves<\/em> \u00bb. Toute bann t\u00e9moignaj-la i di bien koman Madanm-la t\u00e9 in fanm m\u00e9shan, massiak, psikopate, ke t\u00e9 i rode jist f\u00e9 passe la miz\u00e9r bann z\u00e9sklav, jiska f\u00e9 d\u2019krime sadik : dizon li m\u00e8m lo diab.<\/p>\n<p>Akoz bann t\u00e9moignaj-la i \u00e9gzaj\u00e8re, i kor\u00e9sponde pa \u00e8k la v\u00e9rit\u00e9 istorik <span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.0005532313724605498\" aria-label=\"Lan\u00e9 1817, lint\u00e8rdiksyon trafik z\u00e9sklav lav\u00e9 rande maliz\u00e9 trouve la min-d\u00e8v.\">&nbsp;<\/span>, i gaingne pa baze dessi zot, kan i pr\u00e9tan, par \u00e9gzanpe, k\u2019\u00e9l la-f\u00e9 j\u00e8te dann fon la Ravine-a-Mal\u00ebr bann \u00e7at la-rorganize in konplo, konm \u00e7at la-d\u00e9nons\u00e9 ; k\u2019\u00e8l la-f\u00e9 noiye, par kinz, bann prizoni\u00e9 dann kasho sou la t\u00e9r ; k\u2019\u00e9l la-f\u00e9 ant\u00e8re bonom vivan ; k\u2019\u00e8l la-f\u00e9 akoushe fanm dessi in trou ; k\u2019\u00e8l la-done koshon ti baba noir po manz\u00e9, tou\u00e7a-la.<br \/>\nToute bann zistorien i kon\u00e9 bann t\u00e9moignaj oral l\u00e9 pa solide po vr\u00e9man, i kon\u00e9 i fo ramasse in bonp\u00e9 po konpar\u00e9, po gaingne v\u00e9rifi\u00e9 si \u00e7ak demoun i di i kor\u00e9sponde inn-\u00e9-l\u2019ot. Dann resh\u00e8rsh-la, i di m\u00e9m pa konbien demoun zot la-k\u00e9stion\u00e9, m\u00e8m ap\u00e9pr\u00e9. Amwin, mwin la-niabou trouve, \u00e9k in nom sinonsa in linissial, angro in diz\u00e8n. Malgr\u00e9 lo pti-p\u00e9 demoun zot nav\u00e9 po repr\u00e9zante la pop\u00fclasyon, zot la-pran lo bann r\u00e9ponse konm inn moral pop\u00fcl\u00e8r, inn tradisyon oral.<\/p>\n<p>L\u00e9 pa po \u00e7a i fo majine bann d\u00e9ssandan z\u00e9sklav nav\u00e9 pwin mov\u00e9 souvnir Madanm Desbassayns. Apr\u00e9 1848, in bonp\u00e9 i shape vitman \u00e8k son lansien dom\u00e8n. Sirman, banna-la i souvien pa d\u2019\u00e8l konm in bon moun. In bonp\u00e9 la-souf\u00e8r \u00e8k son dissipline tro d\u00fcr, son rorganizasyon s\u00e9v\u00e8r, son s\u00fcrv\u00e9yanse inn-\u00e9-l\u2019ot en p\u00e8rmananse, son bann kontrol shak instan, lo bann p\u00fcnisyon jiska la jol \u00e9k lo fer dann pi\u00e9.<\/p>\n<p>C\u00e9 son garson Charles \u2013 li t\u00e9 i j\u00e8re lo dom\u00e9n depi 1822 \u2013 ke lav\u00e9 rorganize dissipline d\u00fcr-la, m\u00e9-soman li t\u00e9 i ok\u00fcpe l\u00e9zot propri\u00e9t\u00e9 \u00e8l nav\u00e9, konm \u00e7at Sint-Mari, landroi li t\u00e9 i r\u00e9ste<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.8699356143115371\" aria-label=\"Charles Desbassayns, Notes des Objets \u00e0 Observer comme Moyens de Contr\u00f4le et de Surveillance, in Recueil de documents et travaux in\u00e9dits pour servir \u00e0 l\u2019histoire des \u00eeles fran\u00e7aises de l\u2019Oc\u00e9an Indien, ADR, Janvi\u00e9 1984.\">&nbsp;<\/span>. Sin-Jil-l\u00e9-O, t\u00e9 Madanm Desbassayns, t\u00e9 i ok\u00fcpe toute zaf\u00e9r par li-m\u00e9m jiska son mor. Daoir bann z\u00e9sklav t\u00e9 i d\u00e9t\u00e8ste a\u00e8l sit\u00e9lman, zot la-transm\u00e8te santiman-la zot d\u00e9ssandan. Jiska Jean-Baptiste de Vill\u00e8le t\u00e9 i rokon\u00e9 \u00e9l l\u00e9t\u00e9 tro d\u00fcr<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.6691434019156255\" aria-label=\"Jean-Baptiste de Vill\u00e8le, Notice biographique, op. cit., paj 44-45 \u00e8k 47. \u00ab Bonne avec (ses esclaves), mais sans faiblesse \u00bb et leur procure \u00ab tout le bien-\u00eatre que comportait leur position (\u2026) mais (elle) exigeait d\u2019eux ob\u00e9issance et soumission, d\u00e9vouement \u00e0 ses int\u00e9r\u00eats, attachement pour ses enfants \u00bb.\">&nbsp;<\/span>. L\u00e9jann-la, parlf\u00e8te, l\u00e9 n\u00e9 apartir in r\u00e9alit\u00e9.<\/p>\n<h3>Po f\u00e9 in sinbol l\u00e9sklavaz<\/h3>\n<figure id=\"attachment_243\" aria-describedby=\"caption-attachment-243\" style=\"width: 466px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-3-madame-desbassayns-web-e1625555530732.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"taille-initiale wp-image-243 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/ill-3-madame-desbassayns-web-e1625555530732.jpg\" alt=\"\" width=\"466\" height=\"700\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-243\" class=\"wp-caption-text\">Sk\u00fcltir Madanm Desbassayns. Marco Ah-Khiem. Bazalte. <br \/>M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le. Droi r\u00e9z\u00e8rv\u00e9.<\/figcaption><\/figure>\n<p>Malgr\u00e9 ke lo bann zak\u00fczasyon dessi \u00e8l t\u00e9 i tienbo plito pa dboute, t\u00e9 plito fant\u00e9zi, mov\u00e9 r\u00e9p\u00fctasyon Madanm Desbassayns la\u2212fane partou fassilman apr\u00e9 1970. \u00c7a akoz p\u00e9riode-la t\u00e9 par\u00e9 po \u00e7a. Bann zan\u00e9 1960 apartir, in mouvman politik idantit\u00e8r i l\u00e8ve. Li tire d\u00e9fo la d\u00e9partmantalizasyon \u2013 ke lav\u00e9-vot\u00e9 lan\u00e9 1946 po d\u00e9kolonize La R\u00e9nyon. Parlf\u00e8te mouvman-la i demande lotonomi<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.13923714503998985\" aria-label=\"Jean-Claude Leloutre, La R\u00e9union d\u00e9partement fran\u00e7ais, Z\u00e9disyon Masp\u00e9ro, Paris, 1968 ; Cercle \u00c9liard Laude, R\u00e9union 1969 une colonie fran\u00e7aise, Z\u00e9disyon Masp\u00e9ro, Paris, 1969.\">&nbsp;<\/span>. Bien s\u00fcr, \u00e7a in naf\u00e8r \u00e9l\u00e9ktoral : i m\u00e8te en avan lo souvnir toute lo bann soufranse nav\u00e9 dann l\u00e9sklavaj \u00e8k la kolonizasyon po \u00e9splike toute zin\u00e9galit\u00e9, toute lo diskriminasyon demoun t\u00e9 ankor oblij\u00e9 s\u00fcport\u00e9. Dann zan\u00e9 1960, par linportanse li done la sitiasyon \u00e9konomik \u00e9k bann lopozisyon sossial, lo marxism\u2019 i rale in bonp\u00e9 bann zistorien.<\/p>\n<p>Dann kont\u00e8ks-la, tal\u00e8r listoir La R\u00e9nyon i tonbe jist konm c\u00e8t l\u00e9sklavaj : i komanse \u00e8k li, la-dan m\u00e8m i rode lo rassine, \u00e8k \u00e7a\u2212m\u00e8m i nouri lo souvnanse, par \u00e7a-m\u00e8m i rande zomaj bann zans\u00e8te.<\/p>\n<p>Parlf\u00e8te, toute t\u00e9moignaj oral bann d\u00e9ssandan z\u00e9sklav l\u00e9 konm dok\u00fcman istorik prinsipal, dizon l\u00e9 sakr\u00e9.<\/p>\n<p>Lo gran kantit\u00e9 d\u2019 livr\u2019 sinon zartik i amonte bien lo degr\u00e9 l\u00e9sklavaj i int\u00e9r\u00e8sse bann sh\u00e9rsh\u00ebr, lo degr\u00e9 d\u2019gou demoun n\u00e9na po listoir l\u00e9pok-la<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.20894459031843726\" aria-label=\"Hubert Gerbeau, Les esclaves noirs pour une histoire du silence, Z\u00e9disyon Balland, Paris, 1970 ; Les Cahiers de La R\u00e9union et de l'oc\u00e9an Indien, linprimri R.E.I., Sin-Dni La R\u00e9nyon, N\u00b01, novanm-d\u00e9ssanm 1972.\">&nbsp;<\/span>. Lan\u00e9 1970 apartir, in tral\u00e9 d\u2019z\u00e9t\u00fcde \u00e9k dossi\u00e9 i rolanse lo mov\u00e9 r\u00e9p\u00fctasyon Madanm Desbassayns konm in fanm komand\u00ebr, san piti\u00e9, san k\u00ebr ditou. Bann rakont\u00ebr zistoir, shant\u00ebr, konm tout zartist\u2019 La R\u00e9nyon \u00e7ak i koze dessi \u00e9l, i kroi \u00e7ak zot i rakonte l\u00e9 vr\u00e9 po vr\u00e9man. Poudvr\u00e9, kissoi \u00e9spr\u00e9, kissoi san f\u00e9t\u00e9spr\u00e9, zot i nouri, i f\u00e9 grandi, i fane son l\u00e9jann. Jordi, l\u00ebrk in fanm i komande inp\u00e9 tro, vr\u00e9 pa vr\u00e9, i krie a\u00e8l Madanm Desbassayns.<\/p>\n<p>\u00c7\u00e9 sirtou akoz la sinplifikasyon \u00e9gzaj\u00e9r\u00e9 listoir l\u00e9sklavaj, konmsik nav\u00e9, in kot\u00e9 lo bann Noir, \u00e8k la sh\u00e8ne, shabouk toultan, \u00e9pila l\u2019ot kot\u00e9 bann Groblan, plin larzan, massiak bien s\u00fcr. La-f\u00e9 ansanm Madanm Desbassayns lo mod\u00e9l tou\u00e7a-la. M\u00e9-soman i kon\u00e9 \u00e8l t\u00e9 pa toultan lo pl\u00fcs rish. Lan\u00e9 1830 apartir, Gabriel Le Coat de Kerv\u00e9guen (1800-1860), la-passe devan \u00e8l, \u00e8k ankor pl\u00fcs z\u00e9sklav. I kon\u00e9 ossi, dann tan-la, toute \u00e7ak n\u00e9na inp\u00e9 larzan, blan, m\u00e9tis, sinonsa noir, n\u00e9na z\u00e9sklav, na d\u2019foi jist d\u00e9-troi, po trava\u00efye zot t\u00e8r, sinonsa konm dom\u00e9stik. F\u00e9 \u00e8k Madanm Desbassayns lo s\u00ebl r\u00e9sponsab, c\u00e9 f\u00e9 oubliye toute l\u00e9zot z\u00e9sklavajist ke demoun i kon\u00e9 pa tro. Alorse i rode pa lo konte ansanm zot d\u00e9ssandan, kanm\u00e8m zot zans\u00e8te ossi lav\u00e9 f\u00e9 mov\u00e9 zaf\u00e8r.<\/p>\n<p>I rossanm parsk La R\u00e9nyon nav\u00e9 pwin in gran lib\u00e9rat\u00ebr konm Toussaint Louverture la-ba Ha\u00efti, c\u00e9 Madanm Desbassayns k\u2019i soude ansanm bann d\u00e9ssandan z\u00e9sklav \u00e8k zot rankine po lo tan-la, k\u2019i porte lo souvnir l\u00e9sklavaj.<\/p>\n<h3>D\u00e9zi\u00e8m Providanse sinonsa bouro z\u00e9sklav ?<\/h3>\n<p>Riskab inn-s\u00e9-jour i d\u00e9kouve d\u2019ot dok\u00fcman, m\u00e9 jiska jordi i gaingne pa trouve in pr\u00ebv po garanti l\u00e9k\u00e8l l\u00e9 vr\u00e9. Kan nou argarde bien toute lo bann dok\u00fcman k\u2019i \u00e9gziste, ni kon\u00e9 jist \u00e9l t\u00e9 in fiy son l\u00e9pok, lo r\u00e9zulta konm lo batiss\u00ebr sossi\u00e9t\u00e9-la<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.6384233754444704\" aria-label=\"Alexis Miranville, Madame Desbassayns, le mythe, la l\u00e9gende et l\u2019histoire, Oc\u00e9an \u00c9ditions-Mus\u00e9e historique de Vill\u00e8le, 2012.\">&nbsp;<\/span>. L\u00e9konomi son dom\u00e8n t\u00e9 i ropoze dessi l\u00e9sklavaj, in pratik diabolik, kondanab, sofke sist\u00e8m-la t\u00e9 bien l\u00e9gal, bien r\u00e9glomant\u00e9.<\/p>\n<p>Depi i\u00e8r jiska jordi, l\u00e9 rare in sh\u00e8f lantropriz l\u00e9 in bienf\u00e9t\u00ebr. \u00c8l ossi, t\u00e9 i rode anprofite omi\u00e9 lo sist\u00e8m, la-\u00e9ss\u00e8ye am\u00e9liore ali ankor. Toute \u00e7ak \u00e9l la-f\u00e9, toute \u00e7ak \u00e8l l\u00e9t\u00e9, la-ans\u00e8rve dann XIX\u00e9m \u00e8k XX\u00e8m si\u00e8k, po in bonp\u00e9 lint\u00e8rpr\u00e9tasyon \u00e8k ropr\u00e9zantasyon. Shak l\u00e9pok n\u00e9na son mantalit\u00e9 \u00e8k son val\u00ebr. I done dif\u00e9ran mani\u00e8r konprande in sit\u00fcasyon. Tou\u00e7a-la la-f\u00e9 \u00e9n\u00e8te in l\u00e9jann bien grav\u00e9 dann lo majinasyon in bonp\u00e9 R\u00e9nyon\u00e9.<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10348,"parent":8574,"menu_order":10,"template":"","class_list":["post-10344","documentaire","type-documentaire","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire\/10344","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/types\/documentaire"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire\/8574"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10348"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10344"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}