{"id":8667,"date":"2022-06-29T12:14:40","date_gmt":"2022-06-29T10:14:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/?post_type=documentaire&#038;p=8667"},"modified":"2025-10-15T15:54:37","modified_gmt":"2025-10-15T11:54:37","slug":"legliz-katolik-ek-lesklavaj","status":"publish","type":"documentaire","link":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/documentaires\/lesklavaj\/legliz-katolik-ek-lesklavaj\/","title":{"rendered":"L\u00e9gliz katolik \u00e8k l\u00e9sklavaj"},"content":{"rendered":"<h1>L\u00e9gliz \u00e8k l\u00e9skalvaj dessi lil Bourbon\/La R\u00e9nyon<\/h1>\n<h2>Lan\u00e9 1664, kan lo roi d\u2019Franse la-done la <em>Compagnie Fran\u00e7aise des Indes Orientale<\/em> lo droi \u00e9ksploite lil Dauphine \u00e8k toute bann zil zalantour, lil Bourbon l\u00e9t\u00e9 d\u2019dan, parlf\u00e8te l\u00fc la-done la konpani lo droi \u00e9gz\u00e8rse lo troi pouvoir \u2013 \u00e9gz\u00e9k\u00fctif, l\u00e9jislatif, j\u00fcdissi\u00e8r \u2013 v\u00e8ye dessi lo bon kalit\u00e9 d\u2019vie spirit\u00fcel bann zabitan lil-la. Konm konpani-la t\u00e9 i rode f\u00e9 profi, l\u00e9t\u00e9 rapiang, \u00e8l t\u00e9 i am\u00e8ne son bann zobligasyon an-kasse-kass\u00e9. Boudikonte, lan\u00e9 1712, la-signe in konvansyon rantr\u2019 bann dir\u00e9kt\u00ebr parizien la <em>Compagnie Fran\u00e7aise des Indes Orientales<\/em> \u00e8k la <em>Compagnie des Messieurs de Saint Vincent<\/em>.<\/h2>\n<div style=\"width: 525px;\" class=\"wp-video\"><!--[if lt IE 9]><script>document.createElement('video');<\/script><![endif]-->\n<video class=\"wp-video-shortcode\" id=\"video-8667-1\" width=\"525\" height=\"295\" poster=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/12\/poster-eve1.jpg\" preload=\"metadata\" controls=\"controls\"><source type=\"video\/mp4\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Prosper-EVE-Eglise-Creole_1.mp4?_=1\" \/><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Prosper-EVE-Eglise-Creole_1.mp4\">https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/Prosper-EVE-Eglise-Creole_1.mp4<\/a><\/video><\/div>\n<p>Po bien garanti la s\u00fcrvi bann mission\u00e8r, la<em> Compagnie des Indes<\/em> i doi done shak k\u00fcr\u00e9 in t\u00e9rin \u00e8k z\u00e9sklav po k\u00fcltiv\u00e9, parsk rienk z\u00e9sklav lav\u00e9 lo droi f\u00e9 trava\u00efy man\u00fc\u00e8l dessi lil. Bann dir\u00e9kt\u00ebr parizien i f\u00e9 toute \u00e7ak i fo po k\u2019bann pr\u00e8te l\u00e9 bi\u00e8n\u00e8z po zot ok\u00fcpe totalman zot mission spirit\u00fc\u00e8l. Zot lav\u00e9 lo pr\u00e9ssantiman banna i gaingne arpa \u00e8te an-m\u00e8m-tan bon pr\u00e8te \u00e8k bon zabitan. Akoz konvansyon-la, lo 4 promi\u00e9 mission\u00e8r lazarist la-arive lil Bourbon lan\u00e9 1714 \u00e9pila toute \u00e7at va d\u00e9barke apr\u00e9 sar oblij\u00e9 prande z\u00e9sklav. Malgr\u00e9 zot t\u00e9 i v\u00eb pa, zot la-rante dan lo sist\u00e8m l\u00e9sklavaj. La konpani reliji\u00eb nav\u00e9 pwin po rante dann bann zaf\u00e8r \u00e9konomiko-sossial, parsk L\u00e9gliz i doi al\u00e9 partou dan lo monde, bann lazarist\u2019 t\u00e9 i p\u00eb f\u00e9 r\u00e9forme rienk dann zot kongr\u00e9gasyon. Dessi lil Bourbon, si zot t\u00e9 i f\u00e9 in naf\u00e8r kontr\u2019 l\u00e9sklavaj, l\u00e9 s\u00fcr zot nor\u00e9 f\u00e9 l\u00e8ve fougade la <em>Compagnie Fran\u00e7aise<\/em>. L\u00e9gliz nav\u00e9 pwin lo shoi : soi \u00e8l i suive son bann prinsipe \u00e9pila \u00e8l i sar pa dann p\u00e9i ou\u00e7a n\u00e9na l\u00e9sklavaj, soi \u00e8l l\u00e9 dakor po trava\u00efye dann in landroi n\u00e9na la tr\u00e8te po \u00e8de demoun l\u00e9 an-soufrans.<\/p>\n<p>Dann kont\u00e8ks-la, koman L\u00e9gliz katolik t\u00e9 i sar jou\u00e9 son rol dann lil Maskar\u00e8gn-la ? K\u00e8l lib\u00e8rt\u00e9 d\u2019mouvman \u00e8l lav\u00e9 dann son mission po konv\u00e8rtir bann z\u00e9sklav an-fasse lo gouv\u00e8rnman \u00e8k bann zabitan ? Dan lo kl\u00e8rj\u00e9 t\u00e9 i ok\u00fcpe lil rantr\u2019 1714\u20131848, i p\u00eb demand\u00e9 si n\u00e9na deu-troi p\u00e8rsonaj romarkab, parkoman ?<\/p>\n<h3>In mission inpossib<\/h3>\n<p>Bann lazarist la-pa kasse an-pa\u00efy, l\u00e8rk t\u00e9 i fo batize bann z\u00e9sklav. Zot la-pa f\u00e9 kaloubadia konm bann pr\u00e8te port\u00fcgu\u00e9 t\u00e9 i batize po larjan san done linstr\u00fcksyon reliji\u00eb inntiork. Zot la-m\u00e8te azot dakor dessi deu r\u00e8g po bann z\u00e9sklav, zot la-suive \u00e7a komkifo : la-pwin bat\u00e8m si la-pwin kat\u00e9shism&#8217;, la-pwin bat\u00e8m si la pwin maryaj. T\u00e9 i f\u00e9 z\u00e9ks\u00e9psyon si z\u00e9skalv l\u00e9t\u00e9 an-danj\u00e9 ; \u00e7a t\u00e9 i kons\u00e8rne rienk bann z\u00e9sklav la tr\u00e8te rantr\u2019 5-10 zan, bann vi\u00eb moun \u00ab la-artonbe dann zabit\u00fcd marmay \u00bb, bann gran moun andikap\u00e9, si zot l\u00e9 bien dispoz\u00e9, bann gran moun n\u00e9na linstr\u00fcksyon, bien pr\u00e9par\u00e9 depi lontan si zot l\u00e9 par\u00e9 po mary\u00e9. M\u00e9 soman politik-la i b\u00fcte dessi deu gran lobstak : la lang \u00e9pila lo mank bann fanm po mary\u00e9.<\/p>\n<p>La formasyon kat\u00e9shis l\u00e9 maliz\u00e9 parsk lo bann moun t\u00e9 i gaingne pa lire, t\u00e9 i gaingne pa koze frans\u00e9. Konm bann z\u00e9sklav t\u00e9 i sorte Linde, Madagaskar, Lafrik, bann pr\u00e8te t\u00e9 i kon\u00e9 pa toute zot lang ; lav\u00e9 bezoin in lint\u00e8rpr\u00e8te po kom\u00fcnike \u00e8k zot.<\/p>\n<p><figure id=\"attachment_1014\" aria-describedby=\"caption-attachment-1014\" style=\"width: 441px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-1014 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-1.jpg\" alt=\"\" width=\"441\" height=\"512\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-1.jpg 441w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-1-258x300.jpg 258w\" sizes=\"auto, (max-width: 441px) 100vw, 441px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1014\" class=\"wp-caption-text\">[Portr\u00e9 s\u00fcpoz\u00e9 Lab\u00e9 Antoine Davelu]. Th\u00e9r\u00e8se Garnier. Lan\u00e9 1804. Luile dessi toile. <br \/>Kol\u00e8ksyon M\u00fcz\u00e9 L\u00e9on Dierx, inv. 1911.20.01<\/figcaption><\/figure>N\u00e9na deu-troi mission\u00e8r konm Caulier, Davelu, Durocher la-f\u00e9 l\u00e9for aprande malgash sinon\u00e7a kr\u00e9ol, jiska \u00e9krir diksyon\u00e8r, kat\u00e9shism\u2019 po bann pr\u00e8te va arive apr\u00e9, n\u00e9na d\u2019zouti po trava\u00efye. L\u00e9t\u00e9 d\u00e9ja bien m\u00e9 soman l\u00e9t\u00e9 pa ass\u00e9. Tandon\u00e9 bann maitr\u2019 la-p\u00ebr la r\u00e9volt, zot i dimin\u00fc\u00e9 lo d\u00e9plasman bann z\u00e9sklav. Po rande pl\u00fcs fassil lo trava\u00efy bann pr\u00e8te, bann maitr\u2019 t\u00e9 i doi komanse d\u00e9grossi zot bann z\u00e9sklav dessi zot dom\u00e8n. Soman, konm souvan zot l\u00e9t\u00e9 an-r\u00fcpt\u00fcre \u00e8k L\u00e9gliz, zot t\u00e9 i gaingne pa tro f\u00e9 trava\u00efy-la. Banna l\u00e9t\u00e9 in bann mov\u00e9 pratikan. Zot t\u00e9 i pr\u00e9f\u00e8re r\u00e8ste loin bann pr\u00e8te, konm\u00e7a zot t\u00e9 i antande pa reprosh po zot vantardiz, zot par\u00e8s, zot d\u00e9v\u00e9rgondaj. Bann gouv\u00e8rn\u00ebr l\u00e9t\u00e9 pa pl\u00fcs m\u00e9y\u00ebr. Toute l\u00e9t\u00e9 f\u00e9 po k\u2019 bann maitr\u2019 i pousse pa zot z\u00e9sklav pr\u00e9pare azot po bat\u00e8m. Lo difik\u00fclt\u00e9 po komunik\u00e9 l\u00e9 pl\u00fcs kl\u00e8r l\u00e8rk i arive la konf\u00e9ssion parsk bann z\u00e9sklav i kon\u00e9 pa koman \u00e9ksplike in longu\u00ebr d\u2019tan, po di konbien d\u2019fois zot la-f\u00e9 in naf\u00e8r ; i arive zot i komprande pa ko\u00e7a i v\u00eb dire bann mo konm som\u00e8n, mois, lan\u00e9. I fo pl\u00fcto di azot in dimansh jiska l\u2019ot dimansh, in l\u00fcne jiska l\u2019ot l\u00fcne, in r\u00e9kolt de-riz jiska l\u2019ot r\u00e9kolt.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1016\" aria-describedby=\"caption-attachment-1016\" style=\"width: 600px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-1016 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-2.jpg\" alt=\"\" width=\"600\" height=\"413\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-2.jpg 600w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-2-300x207.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1016\" class=\"wp-caption-text\"><em>Souvenir de l\u2019\u00eele de La R\u00e9union n\u00b0 131. Le boucan. Cases des noirs<\/em>. Louis Antoine Roussin. Lan\u00e9 1949. Litografi. <br \/>Kol\u00e8ksyon M\u00fcz\u00e9 L\u00e9on Dierx, inv. 1984.07.02.75<\/figcaption><\/figure>\n<p>L\u00e9 pa majinab po bann reliji\u00eb batize bann z\u00e9sklav san f\u00e9 mary\u00e9 azot, san\u00e7a sr\u00e9 kondane lo bann nouvo batiz\u00e9 dann konk\u00fcbinaj, dann limoralit\u00e9. Bann z\u00e9sklav nor\u00e9 p\u00fc mary\u00e9 si bann gouv\u00e8rn\u00ebr lav\u00e9 f\u00e9 rante m\u00e8m kantit\u00e9 bononm konm fanm \u00e9sklav dan la koloni. Soman, \u00e7a l\u00e9t\u00e9 pa ditou zot probl\u00e8m. La dif\u00e9rans rantr\u2019 kantit\u00e9 bann bononm \u00e8k fanm dan la koloni va rande pl\u00fcs difissil lo trava\u00efy bann mission\u00e8r lazarist. Anpl\u00fcs bann maitr\u2019 t\u00e9 i v\u00eb pa l\u00e8sse in fanm \u00e9sklav kite azot po suive son mari. Alorse, lo pr\u00e9f\u00e9 apostolik la-pr\u00e9f\u00e8re di sanm larshev\u00e8k Paris l\u00e9t\u00e9 akoz lo d\u00e9v\u00e8rgondaj dan la koloni. Akoz dif\u00e9rans-la, lo proj\u00e9 la-kapot\u00e9. Akoz \u00e7a-m\u00e8m, dann zan\u00e9 1720, zot la-fine d\u00e9ja p\u00e8rde kouraj. Zot i domande artourne an-Franse. Lan\u00e9 1720, M. Renou i \u00e9kri son s\u00fcp\u00e8ri\u00ebr :<\/p>\n<blockquote><p>Jiska jordi, nout mission po bann z\u00e9sklav la-pa marsh\u00e9 konm nou nor\u00e9 voul\u00fc. Pourtan l\u00e9sklavaj, la miz\u00e8r, m\u00e8m si t\u00e9 i rande banna m\u00e9prizab dovan demoun, m\u00e8m si t\u00e9 i l\u00e8sse pa la plasse po in lamour prope, po mwin, \u00e7a m\u00e8m i doi po toudbon angaje in zanfan M. Vincent done son vie po s\u00e8rve bann z\u00e9sklav.<\/p><\/blockquote>\n<p>Dann koloni-la, akoz la mortalit\u00e9 bann z\u00e9sklav, a-suive i f\u00e9 rante nouvo mind\u00ebv ; konm i batize pa l\u00e9sklav si l\u00fc mary\u00e9 pa apr\u00e9, \u00e7a i konplike in bonp\u00e9 la kristianizasyon bann z\u00e9sklav. Tandon\u00e9 la dif\u00e9rans rantr\u2019 kantit\u00e9 bann bononm par rapor bann fanm, l\u00e9t\u00e9 difissil f\u00e9 shanje bann zabit\u00fcde, m\u00e8m si zot i done linpr\u00e9ssion aks\u00e8pte \u00e7at t\u00e9 i ans\u00e8gne azot.<\/p>\n<p>Bann pr\u00e8te l\u00e9t\u00e9 san-pouvoir dovan la m\u00e9fians bann z\u00e9sklav. Lo pr\u00e9f\u00e9 apostolik Teste i rande-konte : \u00ab Bann Noir i argarde anou konm dokt\u00ebr bann Blan, zot i komprande nou koze sanm zot dapr\u00e9 la v\u00e9rit\u00e9 Bondi\u00eb\u2026 \u00e9pila konm bann sh\u00e8f la relijion i domine partou dessi la t\u00e8r \u00bb. L\u00e9 difissil po bann pr\u00e8te kontante lo deu kalit\u00e9 fid\u00e8l n\u00e9na, \u00e8te m\u00e8m-tan lo k\u00fcr\u00e9 bann Blan \u00e9pila lo mission\u00e8r bann z\u00e9sklav. Boud\u00fckonte, zot la-r\u00e8ste k\u00fcr\u00e9 zot paroisse. L\u00e9 pa fassil po bann mission\u00e8r lazarist trava\u00efye dann koloni-la, parsk l\u00e9 konplik\u00e9 konv\u00e8rti bann z\u00e9sklav kan lo bann maitr\u2019 zot-m\u00e8m i suive pa bien la relijion, zot-m\u00e8m i done pa lo bon l\u00e9gzanp. L\u00e9gliz konm lo simeti\u00e8r i amonte koman la sossi\u00e9t\u00e9 lil Bourbon l\u00e9 pri dan lo sist\u00e8m l\u00e9sklavaj. Po kontante bann maitr\u2019 L\u00e9gliz i s\u00fcprime deu-troi f\u00e8te reliji\u00eb, i aks\u00e8pe z\u00e9sklav i suive pa la s\u00e9l\u00e9brasyon toute lo bann demi-f\u00e8te. Dann l\u00e9gliz, bann ban l\u00e9 r\u00e9z\u00e9rv\u00e9 po demoun lib, bann z\u00e9sklav i doi r\u00e8ste doboute. L\u00e9pok r\u00e9volusyon\u00e8r, lo k\u00fcr\u00e9 Sin-Lui, Jean Lafosse la-f\u00e9 m\u00e8te lo ban po son bann z\u00e9sklav dann l\u00e9gliz. Toute bann probl\u00e8m k\u00fcr\u00e9-la la-gaingn\u00e9 i amontre koman, dann sossi\u00e9t\u00e9-la, la lib\u00e8rt\u00e9 bann pr\u00e8te l\u00e9t\u00e9 f\u00e8b po anonse bann z\u00e9sklav lo messaj lamour, la frat\u00e8rnit\u00e9 lo Christ. Dann simeti\u00e8r, in m\u00fcr i s\u00e9pare lo kot\u00e9 po bann Blan \u00e8k lo kot\u00e9 po bann Noir.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1018\" aria-describedby=\"caption-attachment-1018\" style=\"width: 600px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-1018 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-3.jpg\" alt=\"\" width=\"600\" height=\"447\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-3.jpg 600w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-3-300x224.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1018\" class=\"wp-caption-text\"><em>Chapelle du Quartier Saint-Louis<\/em>. Louis Antoine Roussin. Lan\u00e9 1848. Litografi. <br \/>Kol\u00e8ksyon M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le, inv. 1990.206<\/figcaption><\/figure>\n<p>Apr\u00e9 la <em>R\u00e9volution<\/em> 1789, bann vokasyon la-dimin\u00fc\u00e9. Bann lazarist i gaingne p\u00fc renouv\u00e8le zot bann r\u00e9sponsab dann lil Bourbon. Lo bann mission\u00e8r l\u00e9 vi\u00eb, l\u00e9 malade, l\u00e9 p\u00fc kapab. Parlf\u00e8te lo bann z\u00e9sklav l\u00e9 abandon\u00e9. Lan\u00e9 1817 amont\u00e9, bann <em>Messieurs Du Saint-Esprit<\/em> va ranplasse bann mission\u00e8r lazarist. Alorse, Lab\u00e9 Pastre i di :<\/p>\n<blockquote><p>Bann Noir k\u2019i vive konm zanimo, i mor konm k\u2019i dir\u00e9 par\u00e8y, sr\u00e9 kapab gaingne in linstr\u00fcksyon \u00e9pila somank\u00e9 shanje zot bann zabit\u00fcd, si lo bann maitr\u2019 t\u00e9 i prande la p\u00e8ne \u00e8de anou. Banna i m\u00e8ne zot bann z\u00e9sklav si-t\u00e8lman a-la-d\u00fcr, zot i f\u00e9 m\u00e8m pa in konte po lo maryaj z\u00e9sklav devan l\u00e9gliz, koman ou i v\u00e9 am\u00e8ne bann z\u00e9sklav i suive la relijion.<\/p><\/blockquote>\n<p>Lab\u00e9 Cottineau, tankal\u00fc i f\u00e9 bien romark\u00e9 koman \u00ab lo bann mani\u00e8r d\u2019vive l\u00e9 bien-bien koronp\u00fc \u00bb anparmi bann z\u00e9sklav. Bann zan\u00e9 a-suive la sit\u00fcasyon la-agrav\u00e9. Bann bononm i sava l\u00e9gliz inn fois tanzantan. Lan\u00e9 1836, lo pr\u00e9f\u00e9 apostolik Poncelet l\u00e9 shagrin\u00e9 dovan lo roule-konm-l\u2019ariv\u00e9, dovan lo relashman moral t\u00e9 i \u00e9gziste lil Bourbon, nav\u00e9 pwin d\u2019mo po dire koman l\u00e9t\u00e9 an-vr\u00e9. Anparmi bann z\u00e9sklav, t\u00e9 i batize rienk \u00e7at t\u00e9 i vi\u00e8ne \u00e9n\u00e8te. L\u00e9gliz l\u00e9 pa ditou po bann gran moun, zot l\u00e9 batiz\u00e9 rienk si zot t\u00e9 riskab mor. Dann inn l\u00e8te i date lan\u00e9 1827, lab\u00e9 Minot l\u00e9 s\u00e9v\u00e8r vizavi bann z\u00e9sklav :<\/p>\n<blockquote><p>Dann ninporte k\u00e8l fasson, bann z\u00e9sklav i amontre difik\u00fclt\u00e9 po pratike la relijion. Zot mov\u00e9 volont\u00e9, zot malpropt\u00e9, zot gou po lo vol i gaingne pa shanj\u00e9, zot mov\u00e8z vie toute demoun i kon\u00e9, \u00e9pila laryaj bann maitr\u2019 po anp\u00e8she azot suive bann s\u00e9l\u00e9brasyon, toute \u00e7a i rande kaziman inpossib la konv\u00e8rsion bann z\u00e9sklav.<\/p><\/blockquote>\n<p>Bann maitr\u2019 i ostine po pa anvo\u00efye banna l\u00e9gliz.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1066\" aria-describedby=\"caption-attachment-1066\" style=\"width: 380px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"taille-initiale wp-image-1066 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-4-3.jpg\" alt=\"\" width=\"380\" height=\"533\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-4-3.jpg 380w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-4-3-214x300.jpg 214w\" sizes=\"auto, (max-width: 380px) 100vw, 380px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1066\" class=\"wp-caption-text\"><em>Le p\u00e8re L. M. Minot<\/em>. Louis Antoine Roussin. 19\u00e8m si\u00e8k. Litografi. <br \/>Kol\u00e8ksyon M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le, inv. 1990.116<\/figcaption><\/figure>\n<p>Lan\u00e9 1839, lo pr\u00e9f\u00e9 apostolik Poncelet i konfirme \u00ab si bann Blan i n\u00e9glije pa lans\u00e8yman reliji\u00e9, mal\u00e9r\u00e8zman l\u00e9 pa par\u00e8y po bann Noir, oubliy\u00e9 depi toujour jiska l\u00ebr po toute \u00e7at i kons\u00e8rne la relijion. \u00bb Depi lan\u00e9 1817, bann z\u00e9sklav la-r\u00e8ste par\u00e8y. I fo ranpli d\u00e9-s\u00e8rtin kondisyon po batize in l\u00e9sklav : in bon lans\u00e8yman, lo regr\u00e9 son pass\u00e9, lo d\u00e9zir inn vie nouv\u00e8l. Kan in l\u00e9sklav la-fine batiz\u00e9, l\u00fc doi p\u00fc vive an-konk\u00fcbinaj, l\u00fc doi mary\u00e9. Lan\u00e9 1837, lab\u00e9 Bertrand i signale n\u00e9na rienk 5-6 mariaj dann in paroisse n\u00e9na jiska 7000, 8000 z\u00e9sklav.<\/p>\n<h3>Bann mission\u00e8r n\u00e9na lanvi done bann z\u00e9sklav in moralit\u00e9<\/h3>\n<h4>In vik\u00e8r Sin-Pi\u00e8r, lab\u00e9 Jean-Baptiste Champ : lan\u00e9 1841, l\u00fc l\u00e9 viktime akoz son gran d\u00e9vouman po bann z\u00e9sklav.<\/h4>\n<p>Lo mois d\u2019j\u00fcin 1840 apartir, dan la paroisse Sin-Dni, lo j\u00ebne vik\u00e8r Alexandre Monnet i d\u00e9bate po bann z\u00e9sklav. S\u00fcrman toute son bann konfr\u00e8r i kon\u00e9 son d\u00e9vouman. Inn anparmi toute \u00e7at i v\u00eb f\u00e9 konm l\u00fc, t\u00e9 i d\u00e9fande pa lo minist\u00e8r dessi labitasyon, t\u00e9 i pr\u00e9f\u00e8re suive la mission sp\u00e9ssial po bann Noir. M\u00e9tode-la l\u00e9 sirtou \u00e7at bann mission\u00e8r la <em>congr\u00e9gation du Saint-C\u0153ur de Marie<\/em>, bann lab\u00e9 Levavasseur \u00e8k Tisserant la-fond\u00e9. Lo 31 j\u00fcli\u00e9 1841, lo <em>Conseil priv\u00e9<\/em> i rap\u00e8le ko\u00e7a la-ariv\u00e9 po lo mission\u00e8r Jean Baptiste Champ. P\u00e8rsone nav\u00e9 rien po redire dessi son gran d\u00e9vouman, m\u00e9-soman l\u00fc t\u00e9 kritik\u00e9 po son l\u00e9spri pa r\u00e9zonab, po son karakt\u00e8r violan, tou\u00e7a t\u00e9 i kole pa ditou \u00e8k son bann fonksyon d\u2019vik\u00e8r dan la paroisse Sin-Pi\u00e8r. L\u00fc t\u00e9 i v\u00eb ok\u00fcpe sirtou lans\u00e8yman relij\u00eb bann z\u00e9sklav, soman son m\u00e9tode la-f\u00e9 rousp\u00e9t\u00e9.<\/p>\n<p>La-am\u00e8ne lab\u00e9 Champ lopital Sin-Dni po atande l\u00fc anbarke dessi lo Trois m\u00e2ts <em>lo Comte de Chazelles<\/em> po artourne an-Franse.<\/p>\n<p>Bann zadministrat\u00ebr lil Bourbon i demande ankor pl\u00fcs i fo porte bien atansyon kan i shoizi bann z\u00e9kl\u00e9ziastik. Parsk toute \u00e7at i pr\u00e8she san r\u00e9fl\u00e8ksion l\u00e9 in\u00fctil sinon\u00e7a l\u00e9 danj\u00ebr\u00e9. Banna l\u00e9 pa kapab voir dann k\u00e8l d\u00e9gr\u00e9 d\u00e9gradasyon l\u00e9sklav i vive. Lo mov\u00e9 pr\u00e8te \u00ab i f\u00e9 p\u00ebr san m\u00e8te droite, l\u00fc r\u00e9kolte rienk mansonjri \u00e8k lipokrizi \u00bb. Kan i inpoze san pr\u00e9kosyon, toute bann r\u00e8g la relijion katolik, dir\u00e8k dan la koloni, \u00ab banna t\u00e9 i m\u00e8te an-doutans bann propri\u00e9t\u00e8r lav\u00e9 konsid\u00e8re l\u00e9mansipasyon moral konm prom\u00e8s d\u2019s\u00e9k\u00fcrit\u00e9 po lavnir \u00bb. Bann mission\u00e8r la pwin tro la passians. Somank\u00e9 zot i \u00e8me la p\u00e8rs\u00e9k\u00fcsyon po f\u00e9 ogmante la volont\u00e9, pourtan zot i voi lo bann fid\u00e8l i r\u00e9aji pa. \u00ab Konm zot c\u00e8d moun d\u00e9or par rapor lo p\u00e9i ou\u00e7a zot i doi \u00e9gz\u00e8rse zot minist\u00e8r, zot i komprande pa lo mani\u00e8r-d\u2019vive, lo bann zabit\u00fcd zot i doi pourtan f\u00e9 shanj\u00e9. Souvan i arive zot i prande la pr\u00fcdans ladministrasyon po in mov\u00e8z volont\u00e9 ; ladministrasyon t\u00e9 i v\u00eb rienk f\u00e9 an-sorte la-pwin d\u00e9bordman \u00e9pila kontrole in vr\u00e9 d\u00e9vouman m\u00e9 soman san r\u00e9zon \u00bb.<\/p>\n<h4>Alexandre Monnet : inn ot kalit\u00e9 mission\u00e8r dann in koloni frans\u00e9<\/h4>\n<p>Alexandre Monnet, in pr\u00e8te romarkab, va gaingne in gayar r\u00e9p\u00fctasyon, m\u00e8m si l\u00fc la-trava\u00efye rienk 5 an dann lil Bourbon, inn pti koloni frans\u00e9 Loss\u00e9an Indien. L\u00fc la-d\u00e9barke lo moi d\u2019j\u00fcin 1840, l\u00fc la-d\u00e9missione lan\u00e9 1845 po kontin\u00fc\u00e9 son vie d\u2019mission\u00e8r Madagaskar. Kan l\u00fc arvien lo 12 s\u00e9ktanm 1847, bann kolon i v\u00eb pa d\u2019l\u00fc. Zot l\u00e9 jiska par\u00e9 po t\u00fc\u00e9 al\u00fc. Po f\u00e9 tonbe zot kol\u00e8r, lo gouv\u00e8rn\u00ebr Gra\u00ebb i desside \u00e9ksp\u00fclse al\u00fc. 16 jour apr\u00e9, i ranvoiye al\u00fc. Dan la nuite rantr\u2019 lo 28 \u00e8k lo 29 s\u00e9ktanm 1847, l\u00e8rk l\u00fc kite lil Bourbon, l\u00fc konprande bien l\u00fc l\u00e9 p\u00fcni akoz son trava\u00efy. Toute \u00e7at n\u00e9na linportans dan la koloni, bann kolon, ladministrasyon, pr\u00e8sk toute bann pr\u00e8te l\u00e9 r\u00e9sponsab son p\u00fcnisyon.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1243\" aria-describedby=\"caption-attachment-1243\" style=\"width: 420px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"taille-initiale wp-image-1243 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-5-8.jpg\" alt=\"\" width=\"420\" height=\"600\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-5-8.jpg 420w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-5-8-210x300.jpg 210w\" sizes=\"auto, (max-width: 420px) 100vw, 420px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1243\" class=\"wp-caption-text\">A. H. Xavier Monnet. Louis Antoine Roussin. Lan\u00e9 1862. Litografi. <br \/>Kol\u00e8ksyon M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le, inv. 1990.132<\/figcaption><\/figure>\n<p>Listoir la kolonizasyon frans\u00e9 i ess\u00e8ye konprande koman la-m\u00e8te an-plasse troi dif\u00e9ran zaksyon : in laksyon milit\u00e8r, in laksyon \u00e9konomik, in laksyon k\u00fclt\u00fcr\u00e8l. Souvand\u00e9foi laksyon bann gouv\u00e8rnman t\u00e9 i arive kan demoun t\u00e9 fine prande zinissiativ par zot m\u00e8m. La kolonizasyon av\u00e8k f\u00fczi, \u00e7a in naf\u00e8r bann solda t\u00e9 i sorte la m\u00e9tropol, zot l\u00e9t\u00e9 konk\u00e9ran m\u00e8m-tan administrat\u00ebr. Kan bann milit\u00e8r t\u00e9 fine f\u00e9 zot n\u00e9toiyaj, plant\u00ebr, kom\u00e8rsan, n\u00e9gossian, prosp\u00e8kt\u00ebr i prande lo rel\u00e9. Banna i am\u00e8ne in kolonizasyon zot i voi konm in transformasyon lo p\u00e9i, m\u00e8m-tan konm in bon linv\u00e9stisman. Lo d\u00e9vlopman \u00e9konomik i rande rish deu-troi gran famiy, deu-troi poss\u00e9dan, i justifie l\u00e9kspansion politik loutrem\u00e8r, alorse lav\u00e9 pwin d\u2019r\u00e9zon ar\u00e9t\u00e9. L\u00e9 inp\u00e9 pl\u00fcs konplik\u00e9 po lo kot\u00e9 k\u00fclt\u00fcr\u00e8l. Konk\u00e8te bann zame, konk\u00e8te bann k\u00ebr, m\u00e8te an-avan lantrepriz kolonial konm in volont\u00e9 \u00fcmanist, sinon\u00e7a mission sivilizatris : toute lo tral\u00e9 z\u00e9spr\u00e9ssion i amontre in r\u00e9alit\u00e9 difissil po konprande, in r\u00e9alit\u00e9 lid\u00e9al r\u00e9liji\u00e9, lid\u00e9al la\u00efk i v\u00eb akapar\u00e9. Lo kolonizat\u00ebr i kashi\u00e8te pa son lanbisyon ; l\u00fc v\u00eb toushe lo mani\u00e8r-vive bann moun koloniz\u00e9, rab\u00e8sse azot, dapr\u00e9 lo mod\u00e8l forj\u00e9 dann Lerope oksidantal par pl\u00fczi\u00e8r si\u00e8k la sivilizasyon. \u00c7at i oblije rante dann bann mantalit\u00e9, bann sansiblit\u00e9, l\u00e9tik \u2013 lo kot\u00e9 profon demoun, dann bordaj linkonsian, \u00e7at la kroyans reliji\u00eb l\u00e9 rienk in mani\u00e8r-voir.<\/p>\n<p>L\u00e9pok Monnet i vive, n\u00e9na in nouvo mani\u00e8r-f\u00e9 po bann mission\u00e8r. La vie int\u00e9l\u00e8kt\u00fc\u00e8l \u00e8k artistik lo 19\u00e8m si\u00e8k l\u00e9 an-k\u00ebr av\u00e8k lo <em>Moyen \u00c2ge<\/em>. L\u00e9 vr\u00e9 lid\u00e9oloji romantik la-id\u00e9alize l\u00e9pok pass\u00e9-la, m\u00e9-soman <em>Le G\u00e9nie du Christianisme<\/em>, lo livr\u2019 Chateaubriand, va l\u00e8sse in gran mark ossi. Soman, la p\u00ebr lo monde mod\u00e8rn bann r\u00e9vol\u00fcsyon la-f\u00e9 lev\u00e9 \u00e9pila la p\u00ebr lavans\u00e9 la r\u00e9zon, anpl\u00fcske\u00e7a la tranblade \u00e8k lo traka dovan la r\u00e9vol\u00fcsyon ind\u00fcstri\u00e8l l\u00e9 antrinn ariv\u00e9, toute \u00e7a i p\u00eb provoke lo m\u00e8m l\u00e9f\u00e9 : m\u00e8te anl\u00e8r l\u00e9pok lontan av\u00e8k son bann val\u00ebr tradisyon\u00e8l. Lo tradisyonalism i rofoule lo rasyonalism \u00e8k lo bann danj\u00e9 zot i voi l\u00e8rk bann filozof 18\u00e8m si\u00e8k i ark\u00e9stione lo bann zid\u00e9. Toute lo diskour otour la grand\u00ebr lo <em>Moyen \u00c2ge<\/em>, \u00e7a m\u00e8m-m\u00e8m la-marke lo nouvo l\u00e9lan mission\u00e8r 19\u00e8m si\u00e8k.<\/p>\n<p>Lo j\u00ebne Alexandre Monnet i arive l\u00e9pok nouvo l\u00e9lan mission\u00e8r-la. Son bann l\u00e9kt\u00fcr, \u00e7a l\u00e9 kl\u00e8r, va marke son mani\u00e8r-f\u00e8 dan la koloni.<\/p>\n<p>Monnet i tire son kon\u00e9ssans l\u00e0 ou\u00e7a l\u00fc la-trouve son vokasyon, dann inn rev\u00fc <em>Annales de la Propagation de la Foi<\/em>, kr\u00e9\u00e9 la fin lan\u00e9 1822 po fane nouv\u00e8l bann mission. Lo mission\u00e8r, kan l\u00fc konv\u00e8rti bann p\u00ebp p\u00e9i loin, l\u00fc aporte la sivilizasyon po bann p\u00ebp sovaj, konm\u00e7a l\u00fc niabou r\u00e9pare bann d\u00e9ga la Franse, Lerope la-f\u00e9 sanm zot linkroyans.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1070\" aria-describedby=\"caption-attachment-1070\" style=\"width: 410px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"taille-initiale wp-image-1070 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-6-2-e1631692197634.jpg\" alt=\"\" width=\"410\" height=\"700\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1070\" class=\"wp-caption-text\"><em>Annales de la propagation de la foi : recueil p\u00e9riodique des lettres des \u00e9v\u00eaques et des missionnaires des missions des deux mondes, et de tous les documents relatifs aux missions et \u00e0 l&#8217;oeuvre de la propagation de la foi. Mars 1840, n\u00b0 LXIX. Oeuvre pontificale missionnaire de la Propagation.<\/em> Lan\u00e9 1840. Imprim\u00e9. <br \/>Kol\u00e8ksyon M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le, inv. 2013.0.48<\/figcaption><\/figure>\n<p>Alexandre Monnet la-suive son formasyon dann in lantouraj spiritu\u00e8l av\u00e8k konm mod\u00e8l m\u00e9di\u00e9val la konk\u00e8te \u00e8k la rokonk\u00e8te. Aforse lire bann <em>Annales de la Propagation de la Foi<\/em>, l\u00fc la-forje son prope lid\u00e9 dessi lo parf\u00e9 mission\u00e8r, av\u00e8k \u00e7a l\u00fc lav\u00e9 toute \u00e7at i fo po \u00e9kri la m\u00fczik l\u00fc t\u00e9 sar jou\u00e9 dann la sossi\u00e9t\u00e9 \u00e9sklavajist Bourbon.<\/p>\n<p>In bonp\u00e9 lasp\u00e9 laksyon mission\u00e8r lo pr\u00e8te Alexandre Monnet, i p\u00eb pa dire san r\u00e9fl\u00e9shir l\u00fc l\u00e9t\u00e9 rienk in kolaborat\u00ebr po lo kolonizat\u00ebr.<\/p>\n<p>Daborinn, l\u00e8rk l\u00fc devien vik\u00e8r lo k\u00fcr\u00e9 Sin-Dni jist apr\u00e9 son lariv\u00e9 dan la koloni lo mois d\u2019j\u00fcin 1840, i domande al\u00fc f\u00e9 lo kat\u00e9shism\u2019. Kan l\u00fc t\u00e9 fine f\u00e9 inp\u00e9 kon\u00e9ssans sanm lo deu-troi z\u00e9sklav l\u00e9t\u00e9 vn\u00fc son promi\u00e9 lesson kat\u00e9shism\u2019, l\u00fc desside f\u00e9 son lans\u00e8yman dann zot lang, pa dan la si\u00e8ne, po f\u00e9 konprande al\u00fc. L\u00fc romarke bann z\u00e9sklav i sar pa l\u00e9kol, san moyen tonbe dessi in livr\u2019, i trape rienk deu-troi mo lo frans\u00e9, \u00e9pila zot i \u00e9stropi\u00e9 lo son kan zot i prononse. Alorse, l\u00fc d\u00e9sside f\u00e9 toute po f\u00e9 konprande al\u00fc. L\u00e9 pa k\u00e9stion po l\u00fc d\u00e9mare \u00e8k la lang kr\u00e9ol po am\u00e8ne jiska lo frans\u00e9. L\u00fc prande lo bann z\u00e9sklav konm zot i l\u00e9, l\u00fc am\u00e8ne azot jiska Bondi\u00eb konm zot i l\u00e9. L\u00fc voi pa la lang banna konm in fardo i fo f\u00e9 voltij\u00e9 po arive jiska Bondi\u00eb. Konm lo l\u00e9jislat\u00ebr i otorize f\u00e9 lans\u00e8yman reliji\u00eb san dire i fo avan\u00e7a f\u00e9 in laprantissaj sr\u00e9ti la l\u00e9kt\u00fcr, p\u00e9t\u00e8t\u2019 l\u00e9krit\u00fcr, Monnet i anb\u00e8te pa l\u00fc po la m\u00e9tode, l\u00fc v\u00eb f\u00e9 kat\u00e9shism\u2019 an-k\u00e9stion r\u00e9ponse. Tandon\u00e9 l\u00e9sklav l\u00e9 pa kapab konprande toute bann mo frans\u00e9 \u00e8k zot n\u00fcanse, Monnet i v\u00eb banna i konprande al\u00fc, alorse c\u00e9 l\u00fc va f\u00e9 lo pl\u00fcs gro l\u00e9for, l\u00e9 pa bann z\u00e9sklav. Po pa rate son mission, vitman l\u00fc \u00e9koute bann z\u00e9sklav la k\u00fcr, l\u00fc aprande vite la lang banna, l\u00fc tradui lo kat\u00e9shism\u2019 an-kr\u00e9ol t\u00e8l mani\u00e8r banna i konprande. Po l\u00fc l\u00e9 kl\u00e8r, i fo f\u00e9 lans\u00e8yman dan la lang l\u2019ot moun. Parlf\u00e8te, d\u00e8k l\u00fc la-desside suive bann j\u00e9zuite Madagaskar lan\u00e9 1845, toute-suite po toute-suite l\u00fc la-komanse aprande lo malgash.<\/p>\n<p>Kan la-fine r\u00e8gle lo probl\u00e8m la lang va ans\u00e8rvir, i fo ok\u00fcpe in-n\u2019ot gro probl\u00e8m po toushe bann z\u00e9sklav. Po \u00e7a, l\u00fc lav\u00e9 ankor po d\u00e9take bonp\u00e9 baro, f\u00e9 l\u00e8ve gro k\u00ebr bann propri\u00e9t\u00e8r parsk l\u00fc l\u00e9t\u00e9 pa par\u00e9 po f\u00e9 zot bon vouloir.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1235\" aria-describedby=\"caption-attachment-1235\" style=\"width: 1830px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-7-16.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"attachment noopener wp-att-1235\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"taille-initiale wp-image-1235 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-7-16.jpg\" alt=\"\" width=\"1830\" height=\"1500\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-7-16.jpg 1830w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-7-16-300x246.jpg 300w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-7-16-768x630.jpg 768w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-7-16-1024x839.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-1235\" class=\"wp-caption-text\"><em>Cat\u00e9chisme cr\u00e9ole : Echantillon des le\u00e7ons de cat\u00e9chisme en cr\u00e9ole de l\u2019Abb\u00e9 Monnet. In Madagascar et ses deux premiers \u00e9v\u00eaques<\/em>, par Mgr Amand-Ren\u00e9 Maupoint. &#8211; Paris : C. Dillet, Lan\u00e9 1864. T. 2, p. 52-53<\/figcaption><\/figure>\n<p>Apr\u00e9\u00e7a, konm Monnet la-angaje al\u00fc po toudbon dann son proj\u00e9, l\u00fc la-organize po bann z\u00e9sklav in mission an-litin\u00e9rans, l\u00fc p\u00eb pa m\u00e8m-tan suive lo shemin lo kolonizat\u00ebr, o-kontr\u00e8r, l\u00fc ignore zot bann prinsipe, sirtou kan l\u00fc rande pl\u00fcs fassil lo maryaj bann z\u00e9sklav. Depi promi\u00e9 d\u00e9b\u00fc l\u00e9sklavaj, bann pr\u00e8te i doi s\u00fcporte bonp\u00e9 traka po \u00e9vanj\u00e9lize bann z\u00e9sklav dann Bourbon. Lo maitr\u2019 i konsid\u00e8re lans\u00e8yman kat\u00e9shism\u2019 i aporte rienk deu-troi kon\u00e9ssans in\u00fctil soman danjer\u00eb. Lo pr\u00e8te i p\u00eb pa kontourne lo m\u00e9ssaj l\u00e9galit\u00e9 lo Christ, l\u00fc p\u00eb pa ans\u00e8gne rienk in kat\u00e9shism\u2019 la r\u00e9zignasyon \u00e8k lo r\u00e9sp\u00e9 la r\u00e8g in sossi\u00e9t\u00e9 i shanje pa, la r\u00e8g in pouvoir bien an-plasse. Lo maitr\u2019 i v\u00eb sirtou pa partissip\u00e9 l\u00ebv-la, akoz l\u00e9 riskab f\u00e9 kapote la sossi\u00e9t\u00e9. Pl\u00fcs Monnet i fr\u00e9kante bann z\u00e9sklav, pl\u00fcs l\u00fc l\u00e9 kapab kritike lid\u00e9 fan\u00e9 an-Franse dessi l\u00e9sklav, par l\u00e8te bann pr\u00e8te m\u00e8m. Bann z\u00e9sklav l\u00e9 pa n\u00e9 vol\u00ebr, mant\u00ebr, par\u00e8sse, jouiss\u00ebr, sem\u00ebr d\u00e9zorde, c\u00e9 lo sit\u00fcasyon la-rande azot konm\u00e7a, par la br\u00fctalit\u00e9 \u00e8k la f\u00e9rossit\u00e9 bann maitr\u2019 aforse toute kalit\u00e9 privasyon \u00e8k zab\u00fc. Lo 19 janvi\u00e9 1842, dann in l\u00e8te l\u00fc r\u00e9p\u00e8te : \u00ab dan la t\u00e8te in bonp\u00e9 (d\u2019pr\u00e8te), banna (z\u00e9sklav) c\u00e9d rienk zanimo \u00e8k vilin mani\u00e8r, pourtan i pour\u00e9 f\u00e9 d\u2019moun ansanm zot \u00bb. Po Monnet l\u00e9 pa zot kot\u00e9 payin i am\u00e8ne zot limoralit\u00e9. Po l\u00fc c\u00e9 lo sist\u00e8m l\u00e9sklavaj l\u00fc-m\u00e8m lot\u00ebr. \u00ab Si banna l\u00e9 mov\u00e9 moun, bann Blan m\u00e8m lot\u00ebr akoz zot n\u00e9glijans, zot lindif\u00e9rans \u00bb. Konm l\u00fc sava kontr\u2019 bann i malparle dessi bann z\u00e9sklav, Monnet i d\u00e9ranje po toudbon. L\u00fc amorse inn kr\u00e9tient\u00e9 ou\u00e7a lo mission\u00e8r l\u00e9 m\u00e8m-tan lo guide, lo gardien, lo prot\u00e9kt\u00ebr po la foi. Po l\u00fc, rienk lo sal\u00fc i konte.<\/p>\n<p>L\u00fc majine inn sossi\u00e9t\u00e9 soud\u00e9 par la foi \u00e8k la pratik la relijion, po shape la may lo sist\u00e8m kolonial \u00e9sklavajist dessou la dir\u00e8ksyon part\u00e8rn\u00e9l son past\u00ebr. Monnet i voi bien la mission an-litin\u00e9rans l\u00e9 limit\u00e9. Si lo maitr\u2019 i done pa lotorizasyon, l\u00fc gaingne pa rante dann dom\u00e8n. Dann Sin-Dni l\u00fc n\u00e9na lakor rienk deu-troi propri\u00e9t\u00e8r. L\u00fc arive pa rankonte toute bann z\u00e9sklav gran paroisse-la. Kan l\u00fc l\u00e9 nom\u00e9 k\u00fcr\u00e9 la paroisse Sin-Pol lan\u00e9 1843, l\u00fc va b\u00fcte kontr\u2019 bann kolon i voi la relijion konm in naf\u00e8r priv\u00e9, zot l\u00e9 pa l\u00e0 po pousse bann z\u00e9sklav konv\u00e8rti azot la relijion katolik ; banna i anp\u00e8she al\u00fc rante dann zot dom\u00e8n. Monnet i demande L\u00e9ta i sou\u00e8te l\u00e9vanj\u00e9lizasyon bann z\u00e9sklav, shavire lo m\u00fcr bann maitr\u2019. \u00ab Mi sou\u00e8te \u00e8k tout mon k\u00ebr toute bann mission\u00e8r i di (lo gouv\u00e9rnman) : f\u00e9 in mani\u00e8r bann z\u00e9sklav i suive nout lans\u00e8yman po devnir kr\u00e9tien sinon\u00e7a nou prande nout shemin nou sava \u00bb. Parlf\u00e8te lo mois janvi\u00e9 1842, l\u00fc propoze lo <em>Sup\u00e9rieur de la Congr\u00e9gation des Messieurs du Saint-Esprit<\/em> anvoiye deu-troi pr\u00e8te rienk po ok\u00fcpe bann z\u00e9sklav. L\u00e8rk bann mission\u00e8r, in\u2019ot kongr\u00e9gasyon, sp\u00e9ssialist dan la mission bann Noir, la-d\u00e9barke dann la koloni, Monnet i l\u00e8sse azot la plasse. L\u00fc done son d\u00e9mission lo kl\u00e8rj\u00e9 Bourbon, apr\u00e9\u00e7a l\u00fc devien in pr\u00e8te inkontrolab.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1028\" aria-describedby=\"caption-attachment-1028\" style=\"width: 650px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-1028 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-8.jpg\" alt=\"\" width=\"650\" height=\"462\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-8.jpg 650w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-8-300x213.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 650px) 100vw, 650px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1028\" class=\"wp-caption-text\"><em>Eglise de Saint-Paul, b\u00e2tie par Mr Davelu<\/em>. Joseph Barr\u00e8re. Lan\u00e9 1843. Gouash, pi\u00e8r noir, gom arabik. <br \/>Kol\u00e8ksyon M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le, inv. 1992.70.3<\/figcaption><\/figure>\n<p>Konm l\u00fc la-borde lo m\u00e9tode trava\u00efy bann pr\u00e8te, konm l\u00fc la-parti \u00e9vanj\u00e9lize bann z\u00e9sklav l\u00e0 ou\u00e7a zot t\u00e9 i vive, dann bann dom\u00e8n, Monnet la-f\u00e9 mal voir al\u00fc par toute bann moun t\u00e9 \u00e9gz\u00e8rse depi lontan dan la koloni, parsk zot t\u00e9 i s\u00fcporte pa in moun i vien ariv\u00e9 i aprande azot la mani\u00e8r koste ansanm z\u00e9sklav, la mani\u00e8r f\u00e9 kat\u00e9shism\u2019. Kan Monnet i f\u00e9 kon\u00e8te son lariv\u00e9, bann pr\u00e8te i v\u00eb pa passe konm moins j\u00e9n\u00e9reu k\u2019lo maitr\u2019, zot l\u00e9 oblij\u00e9 aks\u00e8pte al\u00fc, m\u00e8m si zot l\u00e9 pa dakor \u00e8k son linissiativ, sinon\u00e7a \u00e7at lo maitr\u2019. Son mission an-litin\u00e9rans i f\u00e9 l\u00e8ve in ral\u00e9-pouss\u00e9 par rapor bann konp\u00e9tans rantr\u2019 bann moun i v\u00eb pa p\u00e8rde zot pouvoir. Lan\u00e9 1840, i trouve Monnet la Rivi\u00e8r-d\u00e9-plui, \u00e9pila Boikour dessi lo t\u00e9ritoir lo k\u00fcr\u00e9 Sint\u2019-Marie lan\u00e9 1842, l\u00fc l\u00e9 la Rivi\u00e8r-d\u00fc-Ma dann dom\u00e8n Madam Lory dessi lo t\u00e9ritoir lo k\u00fcr\u00e9 Sint-Andr\u00e9, l\u00fc l\u00e9 dann dom\u00e8n v\u00ebv Desbassayns Sin-Jil-l\u00e9-O dessi lo t\u00e9ritoir lo k\u00fcr\u00e9 Sin-Pol, l\u00fc l\u00e9 dann dom\u00e8n de Chateauvieux Kolimasson dessi lo t\u00e9ritoir lo k\u00fcr\u00e9 Sin-Leu. Bann k\u00fcr\u00e9 pa-kontan, la pa j\u00e8ne azot po kritike son mani\u00e8r-trava\u00efy, toultan zot i r\u00e9p\u00e8te l\u00fc v\u00eb al\u00e9 tro vite. Monnet i d\u00e9marke al\u00fc l\u00e9zot pr\u00e8te akoz son kalit\u00e9 d\u2019relasyon sanm bann z\u00e9sklav. L\u00fc rode pa rienk f\u00e9 rante banna kr\u00e9tien, i prande lo tan \u00e9koute zot probl\u00e8m, i tashe mani\u00e8r aporte azot \u00e7ak zot n\u00e9na gran bezoin. L\u00fc am\u00e8ne banna vive an-solid\u00e8r, i kons\u00e8ye azot m\u00e8te zot l\u00e9konomi ansanm \u00e9pila j\u00e8re \u00e7a par zot-m\u00e8m. Par son mani\u00e8r-f\u00e9 banna konfians, l\u00fc f\u00e9 grandir azot, l\u00fc rande azot zot demounit\u00e9. Toute \u00e7at i konsid\u00e8re l\u00e9sklav konm in m\u00ebb i p\u00eb pa pardone al\u00fc son toup\u00e9.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1074\" aria-describedby=\"caption-attachment-1074\" style=\"width: 768px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-1074 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-9-1.jpg\" alt=\"\" width=\"768\" height=\"423\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-9-1.jpg 768w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-9-1-300x165.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1074\" class=\"wp-caption-text\"><em>Chapelle de N. D. de Bel-Air, \u00e9rig\u00e9e par Madame Jurien de la Gravi\u00e8re. Quartier Sainte-Suzanne<\/em>. Louis Antoine Roussin. Lan\u00e9 1880. Litografi. <br \/>Kol\u00e8ksyon M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le, inv. 1992.146<\/figcaption><\/figure>\n<p>In troizi\u00e8m poin : Monnet l\u00e9 pa in moun i suive lo kolonizat\u00ebr t\u00e8te b\u00e9ss\u00e9. L\u00fc j\u00e8ne pa l\u00fc po kritike l\u00e9sklavaj, \u00e7ak l\u00fc voi konm in l\u00e9r\u00e9zi<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.19411183108770302\" aria-label=\"Dann in l\u00e8te lo pape Pie VII la-anvoiye po lo roi d\u2019Franse lo 20 s\u00e9ktanm 1814, l\u00ef \u00e9kri : \u00ab kan l\u00fc m\u00e8te la rigu\u00ebr, la relijion l\u00fc-m\u00e8m amontre l\u00fc l\u00e9 pa dakor sanm lo kom\u00e8rse d\u00e9zonoran-la, \u00e9pila modi kom\u00e8rse-la i \u00e9sploite bann zafrikin, i vande banna konmsi zot l\u00e9t\u00e9 pa d\u2019moun, i vande banna konm zanimo \u00bb. Po bann la\u00efk, l\u00fc rajoute : \u00ab Epila n\u2019i int\u00e8rdi kissoi bann l\u00e9kl\u00e9ziastik kissoi bann la\u00efk al\u00e9 rode ninporte k\u00e8l pr\u00e9t\u00e8ks po ankouraje la tr\u00e8te bann Noir ; n\u2019i interdi ossi zot i \u00e9ss\u00e8ye par in mani\u00e8r sinon\u00e7a par in ot mani\u00e8r m\u00e8te dann zot pr\u00e8she in naf\u00e8r i arfoule lo l\u00e8te apostolik-la \u00bb (A. Quenum, Les Eglises Chr\u00e9tiennes et la traite atlantique du XV\u00e8 au XIX\u00e8 si\u00e8cle, Karthala, Paris, 1993, p.235-236.) Par son ropr\u00e9zantan, Pie VII nora in rol inportan dan lo Congr\u00e8s de Vienne (1815) po f\u00e9 ar\u00e8te la tr\u00e8te \u00e8k l\u00e9sklavaj.\">&nbsp;<\/span>.<\/p>\n<p>Lo m\u00e9ssaj lamour \u00fcniv\u00e8rs\u00e8l Monnet i aporte, i passe mal av\u00e8k lo sist\u00e8m l\u00e9sploitasyon demoun par demoun parsk i \u00e9kraze la demounit\u00e9 lo trava\u00efy\u00ebr man\u00fc\u00e8l. Tandon\u00e9 l\u00e9sklavaj i anbare po toudbon son shemin l\u00e9vanj\u00e9lizasyon, Monnet i f\u00e9 kon\u00e8te \u00e7a partou. Parlf\u00e8te son fran-parl\u00e9 i sar pa kontante in bonp\u00e9 d\u2019moun \u00e9pila p\u00e8rm\u00e8te al\u00fc gaingne pl\u00fcs kamarade. L\u00fc d\u00e9barke lo mois d\u2019j\u00fcin 1840, fin lan\u00e9-la l\u00fc p\u00eb dire la-pwin l\u00e9vanj\u00e9lizasyon si la-pwin l\u00e9mansipasyon.<\/p>\n<p>Monnet i d\u00e9nonse ouv\u00e8rtman lo sist\u00e8m l\u00e9sklavaj. I v\u00eb dire sinpleman lo mission\u00e8r i p\u00eb pa f\u00e9 in bon trava\u00efy tank l\u00e9sklav sar pa lib vive son kroyans konm l\u00fc v\u00eb. Alorse po l\u00fc, i s\u00e8rve pa rien komanse ninport\u00e9k\u00e8l mission. L\u00fc propoze l\u00e9mansipasyon bann z\u00e9sklav avan d\u2019komans\u00e9. La-pa bezoin atande l\u00e9vanj\u00e9lizasyon po proklame labolisyon l\u00e9sklavaj. Po l\u00fc, bann z\u00e9sklav l\u00e9 par\u00e9 po l\u00e9mansipasyon depi lan\u00e9 1840. Kan d\u00e9-s\u00e8rtin i di i fo dabor moralize bann z\u00e9sklav, Monnet i r\u00e9ponde vap-s\u00fc-vap banna sar jam\u00e9 reliji\u00eb tank zot i doi s\u00fcporte la tirani bann Blan, tank zot nora pwin la lib\u00e8rt\u00e9. Bann Blan i f\u00e9 pa in konte av\u00e8k \u00ab lo mov\u00e9 kondisyon zot bann z\u00e9sklav, tank zot i trava\u00efye la t\u00e8r \u00e9pila dann luzine \u00bb. Monnet i ref\u00fcze lo mov\u00e9 majinasyon bann kolon si labolisyon i arive. Po r\u00e9ponde bann kolon i majine bann z\u00e9sklav va kass\u00e9-briz\u00e9 konm la-\u00e9spass\u00e9 laba Sin-Doming, l\u00fc di trankilman : \u00ab si jam\u00e9 l\u00e9mansipasyon i arive lil Bourbon, la-pa bezoin la-p\u00ebr i arive in danj\u00e9 konm in soul\u00e8vman, konm in r\u00e9volt, l\u00fc sar pa pl\u00fcs danj\u00e9r\u00eb \u00e7ak la-\u00e9spass\u00e9 dann mon vilaj lan\u00e9 1830 \u00bb. Monnet l\u00e9 abolitionist, parsk l\u00fc amontre pa s\u00eblman l\u00fc l\u00e9 kontr\u2019 l\u00e9sklavaj ; l\u00fc majine ossi in sossi\u00e9t\u00e9 san z\u00e9sklav. L\u00fc pr\u00e9voi in lind\u00e8mnizasyon po bann maitr\u2019, dabor-inn, po pa zot i refuze labolisyon soidizan akoz va pl\u00fcme zot bien. \u00c9pila l\u00fc v\u00eb \u00e9vite ruine bann kolon po gaingne prot\u00e8je bann z\u00e9sklav akoz sr\u00e9 zot lo promi\u00e9 dann maliz\u00e9 si bann propri\u00e9t\u00e8r i f\u00e9 fayite dan la sossi\u00e9t\u00e9 post-abolisyonist. L\u00fc v\u00e9 pa rande la miz\u00e8r ankor pl\u00fcs pir.<\/p>\n<p>Bann pr\u00e8te zot-m\u00e8m i voi mal son mani\u00e8r-voir labolisyon l\u00e9sklavaj. Konm nouvo sup\u00e9ri\u00ebr la <em>Congr\u00e9gation des Messieurs du Saint-Esprit<\/em>, l\u00e8rk l\u00fc propoze son bann kol\u00e8g lib\u00e8re toutsuite po toutsuite zot bann z\u00e9sklav, san atande in lar\u00e9t\u00e9 ofissi\u00e8l, l\u00fc gaingne j\u00fcst f\u00e9 rire azot. Lo 20 janvi\u00e9 1847, l\u00e8rk lo gouv\u00e8rn\u00ebr Gra\u00ebb i demande lo ministr\u2019 bann koloni garde al\u00fc an-Franse, l\u00fc la-pwin lo mo ass\u00e9 d\u00fcr.<\/p>\n<blockquote><p>L\u00fc di, Messi\u00e9 Monnet la-f\u00e9 al\u00fc in r\u00e9p\u00fctasyon in pr\u00e8te dof\u00e9 laba lil Bourbon, av\u00e8k in fa\u00efy linstr\u00fcksyon, d\u00e9vou\u00e9, soman l\u00fc l\u00e9 san mes\u00fcre, san pr\u00fcdans. Bann mission\u00e8r lo pl\u00fcs r\u00e9zonab anparmi lo kl\u00e8rj\u00e9 kolonial i voi al\u00fc konm in mission\u00e8r danj\u00e9r\u00eb par\u00e9 po kass\u00e9 pl\u00fcto k\u2019 f\u00e9 avanse lo trava\u00efy moralizasyon bann Noir. Bann Kr\u00e9ol, apar deu-troi, i d\u00e9t\u00e8ste al\u00fc konm in l\u00e8nmi la-d\u00e9nonse azot, la-rab\u00e8sse azot dann in l\u00e8te ladi-laf\u00e9 ou\u00e7a inp\u00e9 d\u2019v\u00e9rit\u00e9 ma\u00efy\u00e9 av\u00e8k l\u00e9gzaj\u00e9rasyon anb\u00e9tan, avr\u00e9dir tou\u00e7a i ressanble bien Messi\u00e9 Monnet\u2026<\/p><\/blockquote>\n<p>Konm Monnet i f\u00e9 in konte \u00e8k l\u00e9vanj\u00e9lizasyon bann z\u00e9sklav Sin-Dni, \u00e8k zot bann probl\u00e8m toul\u00e9jour, i ardone azot zot dinit\u00e9 demoun. Banna i ressante zot n\u00e9na, boud\u00fckonte, in linportans po in moun anparmi toute bann Blan. Pr\u00e8te-la la-gaingne f\u00e9 l\u00e8ve an-zot in l\u00e9lan solid\u00e8r, rotrouve lo tradisyon zot bann zans\u00e8t. Alorse, l\u00e8rk l\u00fc la-komanse monte in shap\u00e8l po banna la Rivi\u00e8r-d\u00e9-Plui, bann z\u00e9sklav, la-vn\u00fc trava\u00efye grat\u00fcite pandan zot repo.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1032\" aria-describedby=\"caption-attachment-1032\" style=\"width: 600px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-1032 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-10.jpg\" alt=\"\" width=\"600\" height=\"397\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-10.jpg 600w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-10-300x199.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1032\" class=\"wp-caption-text\"><em>Album de la R\u00e9union. Paroisse de Saint Fran\u00e7ois-Xavier. Rivi\u00e8re des Pluies<\/em>. Louis Antoine Roussin. Lan\u00e9 1881. Litografi. <br \/>Kol\u00e8ksyon M\u00fcz\u00e9 L\u00e9on Dierx, inv. 1984.07.04.26<\/figcaption><\/figure>\n<p>In katri\u00e8m poin : si Monnet la-kite lil Bourbon po suive bann j\u00e9zuite Madagaskar, av\u00e8k son lid\u00e9al lamour \u00fcniv\u00e8rs\u00e8l, l\u00e9 dabor parsk l\u00fc l\u00e9t\u00e9 pa kontan son bann r\u00e9z\u00fclta. Lan\u00e9 1844, l\u00fc la-demande bann j\u00e9zuite organize in mission po r\u00e9v\u00e8ye, po ranforse la d\u00e9vosyon bann paroissien Sin-Pol, ala pa komansman lan\u00e9 apr\u00e9, l\u00fc kite toute. Kanm\u00e8m bann rapor d\u2019mission i konplimante al\u00fc toultan, Monnet i v\u00eb p\u00fc kontante al\u00fc l\u00e9f\u00e9 f\u00eb-d\u2019pa\u00efy-la. Konm son bann kol\u00e8g i rante pa dann ron, l\u00fc pr\u00e9f\u00e8re d\u00e9ssote la m\u00e8r po al\u00e9 dann in landroi ankor pl\u00fcs maliz\u00e9 k\u2019 lil Bourbon. Monnet l\u00e9 pa vn\u00fc lil Bourbon po rante dan lo trin bann kolonizat\u00ebr, l\u00e8rk l\u00fc romarke son mission la-kapote a-moiti\u00e9, l\u00fc d\u00e9missione. Konm lo bann kolon l\u00e9 kontr\u2019 linfl\u00fcans lo kl\u00e8rj\u00e9 dan lo dom\u00e8n sossial, kontr\u2019 linj\u00e9rans la relijion dann lorganizasyon la sossi\u00e9t\u00e9, zot i sar pa bate la min po in pr\u00e8te i m\u00e8te dann m\u00e8m pani\u00e9 la kroyans \u00e8k la moral.<\/p>\n<p>In sinki\u00e8m poin : si jam\u00e9 Monnet l\u00e9t\u00e9 in kolaborat\u00ebr po lo kolonizat\u00ebr, son l\u00e9ksp\u00fclsion lo 28 s\u00e9ktanm 1847 i devien inkonpr\u00e9ansib, po pa dire in\u00fctil. I retrouve inn sinifikasyon solman si Monnet i d\u00e9ranje bann kolonizat\u00ebr lil Bourbon, \u00e7at i ak\u00fcze al\u00fc s\u00e8me d\u00e9zorde dan la sossi\u00e9t\u00e9 Bourbon. Ko\u00e7a bann ropr\u00e9zantan lo kolonizat\u00ebr nor\u00e9 gagn\u00e9 si zot lav\u00e9 sali la r\u00e9p\u00fctasyon in moun i marshe sanm lo kolonizat\u00ebr ?<br \/>\nKan Monnet i raproshe al\u00fc bann z\u00e9sklav, l\u00fc f\u00e9 \u00e7a \u00e8k lumilit\u00e9, bann z\u00e9sklav i romarke \u00e7a bien. Kan Monnet i rande azot zot dinit\u00e9 demoun, kan l\u00fc konsid\u00e8re azot gal-a-gal, kan l\u00fc tr\u00e8te azot konm son par\u00e8y, kapab \u00e9gz\u00e8rse in r\u00e9sponsabilit\u00e9, \u00e7a i toushe azot. Anpl\u00fcske\u00e7a akoz l\u00fc la-d\u00e9fande bann z\u00e9sklav, l\u00fc la-gaingne son pak\u00e9 \u00e8k son l\u00e9ksp\u00fclsion. Po \u00e7a-m\u00e8m, Monnet la-bien m\u00e9rite la rekon\u00e9ssans bann z\u00e9sklav.<\/p>\n<p>Lil Bourbon, Monnet t\u00e9 i v\u00eb pa f\u00e9 la r\u00e9vol\u00fcsyon. Konm pr\u00e8te, l\u00fc t\u00e9 i v\u00eb f\u00e9 son trava\u00efy gran-k\u00ebr. Dann son mission l\u00e9vanj\u00e9lizasyon, l\u00fc voi toute demoun konm in moun. La lang dif\u00e9ran, la k\u00fclt\u00fcr dif\u00e9ran l\u00e9t\u00e9 po l\u00fc in zarlor. L\u00fc ans\u00e8rve pa \u00e7a po borde l\u2019ot. Lav\u00e9 pa-bezoin pl\u00fcske\u00e7a po regarde al\u00fc konm in moun loush, in moun ind\u00e9zirab, \u00e9pila in pr\u00e8te bizar.<\/p>\n<h4>Lo pr\u00e8te kr\u00e9ol Fr\u00e9d\u00e9ric Levavasseur<\/h4>\n<p>L\u00e9pok la <em>Monarchie de juillet<\/em>, lil Bourbon i done la kadans po laksyon mission\u00e8r. Pierre-Louis Fr\u00e9d\u00e9ric Levavasseur \u2014 n\u00e9 lo 25 f\u00e9vri\u00e9 1811 Sint\u2019-Marie \u2014 la-done in sap\u00e8r l\u00e9lan. L\u00e8rk l\u00fc nav\u00e9 jist laj prande la r\u00e9zon, limoralit\u00e9 la vie bann z\u00e9sklav son papa, lo maliz\u00e9 bann marma\u00efy i gaingne m\u00e8m pa al\u00e9 l\u00e9kol, t\u00e9 i shoke al\u00fc d\u00e9ja. L\u00fc la-aprande lire, \u00e9krire, kalk\u00fcle \u00e8k bann pr\u00e9ss\u00e9pt\u00ebr, apr\u00e9\u00e7a l\u00fc la-parti kol\u00e8j royal Sin-Dni.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1245\" aria-describedby=\"caption-attachment-1245\" style=\"width: 450px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"taille-initiale wp-image-1245 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-11-4.jpg\" alt=\"\" width=\"450\" height=\"600\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-11-4.jpg 450w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-11-4-225x300.jpg 225w\" sizes=\"auto, (max-width: 450px) 100vw, 450px\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-1245\" class=\"wp-caption-text\">Fr\u00e9d\u00e9ric Pierre-Louis Levavasseur. Monique Joisseaux. Pint\u00fcr. <br \/>Kol\u00e8ksyon L\u00e9v\u00e9sh\u00e9 La R\u00e9nyon<\/figcaption><\/figure>\n<p>Lo 16 f\u00e9vri\u00e9 1842, apr\u00e9 lint\u00e8rvansyon lo vik\u00e8r apostolik lil Bourbon, l\u00fc kite Brest dessi la <em>Sarcelle<\/em> po artourne son lil natal<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.9767690836774426\" aria-label=\"AESD. ND. V. F-M. P. L, T. III, L\u00e8te Levavasseur la-\u00e9krir lo 16 f\u00e9vri\u00e9 1842 po Libermann (Neuville), paje 48-489\">&nbsp;<\/span>. Pandan son vo\u00efyaj, l\u00fc f\u00e9 kat\u00e9shism\u2019 po bann lapranti marin, \u00e9pila po in j\u00ebne i sorte Pondish\u00e9ri. La <em>Sarcelle<\/em> i f\u00e9 \u00e9skal Rio de Janeiro pandan in mois. L\u00e0, lo mission\u00e8r i romarke koman bann n\u00e8g l\u00e9 abandon\u00e9 san relijion, par in kl\u00e8rj\u00e9 san d\u00e9vouman, soman \u00e8k bann l\u00e9gliz bien-bien d\u00e9kor\u00e9 d\u2019rish\u00e8s. In relijion pl\u00fcs artifissi\u00e8l ke r\u00e9\u00e8l. Lo vandredi 10 j\u00fcin, Levavasseur i d\u00e9barke Bourbon<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.7106408461628186\" aria-label=\"AESD. ND. V. F-M. P. L, T.III, L\u00e8te Levavasseur (Sint\u2019-Suzann) la-\u00e9kri po Libermann (Neuville), paje 508-514\">&nbsp;<\/span>. Promi\u00e9 d\u00e9b\u00fc, l\u00fc r\u00e8ste la kaz papa-monmon. La m\u00e8m, l\u00fc f\u00e9-bati in kaz an-pa\u00efy po vive an-mission\u00e8r. L\u00fc l\u00e9 trakass\u00e9 kite son famiy akoz l\u00fc majine bien la doul\u00ebr son monmon<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.657579862969162\" aria-label=\"AESD. ND. V. F-M. P. L, T. III, L\u00e8te Levavasseur la-\u00e9krir mois d\u2019aoute 1842 po lab\u00e9 Libermann, paje 516\">&nbsp;<\/span>.<\/p>\n<p>Konm bann parol touss\u00ebl i s\u00fcfi pa po shanje lo maler\u00eb sor, P. L. F. Levavasseur i pr\u00e9f\u00e8re laksyon, akoz rienk \u00e7a m\u00e8m i p\u00eb f\u00e9 l\u00e8ve l\u00e9sp\u00e9rans. Po l\u00fc, la fin lo sist\u00e8m l\u00e9klavaj, l\u00e9 pa jist in l\u00fctopi. L\u00fc kalk\u00fcle s\u00e8ri\u00ebzman koman ar\u00e8te l\u00e9sklavaj san tro tard\u00e9, l\u00fc m\u00e8te an-plasse in plan po fassilite lariv\u00e9 in nouvo sossi\u00e9t\u00e9 pl\u00fcs frat\u00e8rn\u00e8l, pl\u00fcs j\u00e9n\u00e9r\u00eb po bann zafranshi. Ankor j\u00ebne, \u00e8k son gran k\u00ebr Levavasseur i voi bann z\u00e9sklav konm demoun \u00e8k in dinit\u00e9 ontolojik i p\u00eb pa toush\u00e9, m\u00e8m si bann propri\u00e9t\u00e8r i m\u00e9prize banna. Po l\u00fc, bann z\u00e9sklav i m\u00e9rite i konsid\u00e8re azot konm \u00e9gal, konm fr\u00e8re.<\/p>\n<p>Po rouve ti dousman lo shemin la lib\u00e8rt\u00e9, l\u00fc va ans\u00e8rve la Bible po trape son bann zid\u00e9. L\u00fc tire lo m\u00e9y\u00ebr dan la k\u00e9stion la lib\u00e9rasyon ke l\u00e9 dann k\u00ebr lo m\u00e9ssaj kr\u00e9tien. Konm i fo am\u00e8ne la lib\u00e9rasyon sossial dessi la t\u00e8r, l\u00fc va tashe moyen f\u00e9 toute son kapab po f\u00e9 l\u00e8ve in L\u00e9gliz k\u2019i \u00e9koute toute \u00e7at i souplingne, toute bann domin\u00e9. L\u00e8rk Levavasseur i konsid\u00e8re bann z\u00e9sklav dann maliz\u00e9 san linstr\u00fcksyon konm zanfan Bondi\u00eb, l\u00e8rk l\u00fc rouve gran la porte L\u00e9gliz po done azot \u00e8k j\u00e9n\u00e9rozit\u00e9, la parol lo Christ, la parol Bondi\u00eb, l\u00fc v\u00eb banna i trouve zot plasse dann in sossi\u00e9t\u00e9 i doi ar\u00e8te kraze demoun, rab\u00e8sse demoun. L\u00e9sklav i doi pa jist konv\u00e8rtir al\u00fc, l\u00fc doi ossi prande d\u2019ot nouvo mani\u00e8r-vive baz\u00e9 dessi lamour, la j\u00fcstis, la solidarit\u00e9 po sobate po demoun p\u00e8rs\u00e9k\u00fct\u00e9, demoun riskab gaingne la mor. Konm l\u00fc l\u00e9 pa in sharj\u00ebr-d\u2019lo, Levavasseur i bazarde pa la relijion, po la forme, po rekr\u00fcte pl\u00fcs demoun. L\u00fc porte bien atansyon zot formasyon, l\u00fc tashe mani\u00e8r L\u00e9gliz i ok\u00fcpe azot mi\u00eb. Si lav\u00e9-pa f\u00e9 lo trava\u00efy raproshman-la rantr\u2019 bann dominan \u00e8k bann domin\u00e9, lo k\u00ebr bann domin\u00e9 nor\u00e9 t\u00e9 sit\u00e8lman gro av\u00e8k la rank\u00fcne, t\u00e9 riskab zot nor\u00e9 f\u00e9 kapote la koloni, m\u00e8te de-f\u00e9, f\u00e9 koule lo sang lo jour-m\u00e8m sinon\u00e7a lo jour avan zot l\u00e9mansipasyon.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1307\" aria-describedby=\"caption-attachment-1307\" style=\"width: 514px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-12b-e1631693849123.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"taille-initiale wp-image-1307 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-12b-e1631693849123.jpg\" alt=\"\" width=\"514\" height=\"800\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-1307\" class=\"wp-caption-text\">Kat\u00e9shism\u2019 bann Noir dann dom\u00e8n, Monsieur Boyer de la Giroday, bo-fr\u00e8r P. Levavasseur i ans\u00e8rve l\u00e9pok bann mission\u00e8r St C\u0153ur de Marie i arive lil Bourbon ; promi\u00e9 d\u00e9bu misson\u00e8r-la la-ans\u00e8rve kat\u00e9schism\u2019-la. <br \/>Kol\u00e8ksyon Zarshiv j\u00e9n\u00e9ral Congr\u00e9gation sup\u00e9rieure du Saint-Esprit<\/figcaption><\/figure>\n<p>P. L. F. Levavasseur, m\u00e8m-tan l\u00fc pr\u00e9pare lo shemin l\u00e9vang\u00e9lizasyon, l\u00fc v\u00eb d\u00e9fande la val\u00ebr demoun. L\u00fc l\u00e9 pa in fez\u00ebr plan, in komand\u00ebr. L\u00fc done al\u00fc a-fon, l\u00fc f\u00e9 \u00e7ak l\u00fc pense l\u00e9 normal f\u00e9. L\u00fc shoizi shemin-la par lamour bann pl\u00fcs pti, bann z\u00e9sklav inport\u00e9 \u2013 d\u00e9p\u00e8rsonaliz\u00e9, d\u00e9sossializ\u00e9, d\u00e9rassin\u00e9, d\u00e9mouniz\u00e9, \u00ab d\u00e9sancestris\u00e9s \u00bb \u2013 sinon\u00e7a \u00e7at la-\u00e9n\u00e8te lil Bourbon, toute la bande largu\u00e9, rab\u00e9ss\u00e9 par\u00e8y, parsk J\u00e9sus i afirme \u00e7ak i konte an-promi\u00e9 po Bondi\u00eb kan l\u00fc done toute son vie po bann zanfan son Papa. Tandon\u00e9 l\u00fc l\u00e9 dann L\u00e9gliz katolik romin apostolik, \u00e7a i rouve son l\u00e9spri an-gran, alorse l\u00fc voi p\u00fc la lib\u00e9rasyon rienk po bann z\u00e9sklav son lil ; l\u00fc majine toute bann Noir dessi la t\u00e8r, parsk toute \u00e7at l\u00e9 dan la soufrans la-bezoin i argarde azot, la-bezoin la konpassion, la-bezoin la m\u00e8m r\u00e9danpsyon. Son trava\u00efy po la lib\u00e9rasyon baz\u00e9 dessi lamour, l\u00e9 rouv\u00e8r po toute la t\u00e8r : depi bann zil Loss\u00e9an Indien, Morisse, Madagaskar, jiska Lafrik\u2026, partou ou\u00e7a bann Noir l\u00e9 \u00e9sploit\u00e9, domin\u00e9, kraz\u00e9, partou ou\u00e7a bann Noir i souf\u00e8re par la m\u00e9shanst\u00e9 demoun n\u00e9na lo pouvoir. Son trava\u00efy i d\u00e9passe la borne l\u00e9spasse \u00e8k lo tan, l\u00fc rokomande inn solidarit\u00e9 obligatoir po toute l\u00fcmanit\u00e9. P. L. F Levavasseur i suive pa la lojik inp\u00e9rial \u00e9go\u00efst. L\u00fc bloke pa son laksyon rienk dann bann fronti\u00e8r lanpir kolonial frans\u00e9. Son proj\u00e9 l\u00e9 trans-inp\u00e9rial ; l\u00fc l\u00e9 bon ossi po toute l\u00e9zot lanpir. Parlf\u00e8te lil Morisse l\u00e9 lo promi\u00e9 koloni la-ak\u00e8ye in manb la kongr\u00e9gasyon <em>Saint-C\u0153ur de Marie<\/em> grace la prot\u00e8ksyon lo vik\u00e8r apostolik, Mons\u00e9ni\u00ebr William Collier. Koloni-la l\u00e9 domin\u00e9 par bann Zangl\u00e9. Reliji\u00eb-la l\u00e9t\u00e9 lo P\u00e8r Jacques-D\u00e9sir\u00e9 Laval, k\u00fcr\u00e9 Pinterville<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.5173703053660904\" aria-label=\"Jacques-D\u00e9sir\u00e9 Laval l\u00e9 n\u00e9 Croth dan lo dioss\u00e8z Evreux lo 18 s\u00e9ktanm 1803, l\u00fc l\u00e9t\u00e9 m\u00e9dsin avan l\u00fc la-pr\u00e9pare al\u00fc po rante pr\u00e8te Pinterville. L\u00fc va rante dan la kongr\u00e9gasyon bann mission\u00e8r du <em>Saint-C\u0153ur de Marie<\/em>, apr\u00e9\u00e7a, la fin mois d\u2019m\u00e9 1841 l\u00fc sava lil Morisse. L\u00fc va mor laba lan\u00e9 1864. L\u00fc sar b\u00e9atifi\u00e9 lo 29 avriy 1979.\">&nbsp;<\/span>. P. L. F. Levavasseur lav\u00e9-pr\u00e9zante al\u00fc konm kandida po f\u00e9 promi\u00e9 mission-la.<\/p>\n<figure id=\"attachment_1309\" aria-describedby=\"caption-attachment-1309\" style=\"width: 1445px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-13b.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"attachment noopener wp-att-1309\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-1309 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-13b.jpg\" alt=\"\" width=\"1445\" height=\"1199\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-13b.jpg 1445w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-13b-300x249.jpg 300w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-13b-768x637.jpg 768w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/fig-13b-1024x850.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-1309\" class=\"wp-caption-text\"><em>Petit cat\u00e9chisme cr\u00e9ole.<\/em>\u00a0R. P. Levavasseur la-\u00e9kri pti kat\u00e9schism\u2019 kr\u00e9ol-la po bann Noir lil Bourbon 1843 parla. Lo P\u00e8r Laval ossi la-ans\u00e8rve pti kat\u00e9shism\u2019-la. <br \/>Kol\u00e8ksyon Zarshiv j\u00e9n\u00e9ral Congr\u00e9gation sup\u00e9rieure du Saint-Esprit<\/figcaption><\/figure>\n<p>Parsk l\u00fc lav\u00e9 rande al\u00fc konte koman la sossi\u00e9t\u00e9 kolonial Bourbon l\u00e9t\u00e9 inj\u00fcst, koman l\u00e9t\u00e9 san-r\u00e9sp\u00e9 \u00e9pila koman la divizion l\u00e9t\u00e9 s\u00e9ri\u00eb, P. L. F. Levavasseur la-d\u00e9sside angaje al\u00fc sins\u00e8rman po toute demoun l\u00e9t\u00e9 anba, l\u00e9t\u00e9 konsid\u00e9r\u00e9 konm la soum\u00fcr. Kr\u00e9ol-la i v\u00eb pa ditou \u00e8te lo kolaborat\u00ebr bann kolon, l\u00e8sse lo bann pl\u00fcs f\u00e8b dann lizolman, dann l\u00e9b\u00e8tman, dann dominasyon. O-kontr\u00e8r, l\u00fc v\u00eb assure lavansman banna, l\u00fc v\u00eb f\u00e9 l\u00e8ve azot deboute. Parlf\u00e8te, l\u00fc v\u00eb am\u00e8ne toute bann populasyon dan la foi katolik ; l\u00fc v\u00eb f\u00e9 l\u00e8ve partou bann vr\u00e9 kr\u00e9tient\u00e9 \u00fcni, frat\u00e8rn\u00e8l. P. L. F. Levavasseur i v\u00eb rande omoj\u00e8ne sossi\u00e9t\u00e9 \u00e9t\u00e9roj\u00e8ne-la. L\u00e9 pa in konplissit\u00e9 \u00e8k bann ropr\u00e9zantan lo pouvoir politik la-am\u00e8ne al\u00fc prande son d\u00e9ssizion, son prope r\u00e9fl\u00e8ksyon la-guide al\u00fc. Dann son lil natal in bonp\u00eb moun lib t\u00e9 i vive dan la miz\u00e8r, anpl\u00fcs la pop\u00fclasyon l\u00e9t\u00e9 fane-fan\u00e9 partou. \u00c7a t\u00e9 i fr\u00e8ne son trava\u00efy lo pr\u00e8te dann lanvironman son pr\u00e9sbit\u00e8r. Po \u00e7a m\u00e8m l\u00fc l\u00e9 oblij\u00e9 organize son mission av\u00e8k pl\u00fczi\u00e8r shap\u00e8l. Son lid\u00e9 m\u00fcltipliy\u00e9 bann paroisse po s\u00e8rve bann pop\u00fclasyon, po d\u00e9vlope in minist\u00e8r d\u2019proksimit\u00e9 va pr\u00e9pare lavnir.<\/p>\n<p>I \u00e9gzaj\u00e8re pa ditou kan i di Levavasseur l\u00e9 dabor romarkab par lo trava\u00efy l\u00fc la f\u00e9 po la lib\u00e9rasyon bann z\u00e9sklav Bourbon, bien avan lo gouv\u00e8rnman frans\u00e9 i d\u00e9sside s\u00fcprime sist\u00e8m-la. Son pens\u00e9 novat\u00ebr po la j\u00e9syon spirit\u00fc\u00e8l bann moun oubliy\u00e9 d\u2019listoir i done al\u00fc in vr\u00e9 grand\u00ebr. Levavasseur i v\u00eb aporte azot la parol la lib\u00e8rt\u00e9 jist avan zot prope lib\u00e9rasyon, avan zot i sorte d\u2019in l\u00e9ta lobj\u00e9 po rante s\u00fcj\u00e9. Levavasseur i v\u00eb \u00e8de banna sorte lali\u00e9nasyon, la d\u00e9pandans, linpossibit\u00e9 shoizi, linpossibilit\u00e9 prande zinissiativ, pa \u00e8te \u00ab expropri\u00e9 \u00bb dan lo sens lo pl\u00fcs for. Po l\u00fc, i fo pa rienk pr\u00e8she la foi \u00e8k l\u00e9sp\u00e9rans, i fo ossi am\u00e8ne in transformasyon istorik. Levavasseur i kalk\u00fcle demoun dann son dinit\u00e9 vr\u00e9 \u00e8k \u00e9t\u00e9rn\u00e8l av\u00e8k son bann kondisyon d\u2019vie vr\u00e9, j\u00fcst. L\u00e9sp\u00e9rans-m\u00e8m i rande demoun lib, kapab prande nouvo d\u00e9ssizion.<\/p>\n<p>Bann politik \u00e8k bann reliji\u00eb Lil de Franse la-m\u00e8te azot dakor po \u00e9fasse lil Bourbon. Kan m\u00e8m la sit\u00fcasyon l\u00e9t\u00e9 pa gayar ditou, L\u00e9gliz katolik va niabou pa suive mov\u00e9 trin bann politik, \u00e8l la-gaingne pl\u00fcto trouve in mani\u00e8r orijinal po pr\u00e9pare labolisyon l\u00e9sklavaj. L\u00e9t\u00e9 pa dann lid\u00e9 L\u00e9gliz rande s\u00e8rvis lo kolonizat\u00ebr, \u00e8l t\u00e9 i v\u00eb pl\u00fcto f\u00e9 ansorte ke dann sossi\u00e9t\u00e9-la san r\u00e9sp\u00e9, lo pl\u00fcs f\u00e8b i konprande l\u00fc n\u00e9na son plasse dann L\u00e9gliz, l\u00fc l\u00e9 rokon\u00fc, r\u00e9sp\u00e8kt\u00e9 dann son dinit\u00e9 demoun. Dann L\u00e9gliz \u00fcniv\u00e8rs\u00e8l, po toute \u00e7ak i kons\u00e8rne la vie mission\u00e8r, sar lil Bourbon va prande bann d\u00e9ssizion lo pl\u00fcs inportan.<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8681,"parent":8663,"menu_order":30,"template":"","class_list":["post-8667","documentaire","type-documentaire","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire\/8667","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/types\/documentaire"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire\/8663"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8681"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8667"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}