{"id":8825,"date":"2022-12-16T05:00:28","date_gmt":"2022-12-16T04:00:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/?post_type=documentaire&#038;p=8825"},"modified":"2025-04-01T15:43:02","modified_gmt":"2025-04-01T11:43:02","slug":"compagnie-des-indes-ek-bourbon","status":"publish","type":"documentaire","link":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/documentaires\/sossiete-de-plantasyon\/sitiasyon-istorik\/compagnie-des-indes-ek-bourbon\/","title":{"rendered":"<em>Compagnie des Indes<\/em> \u00e8k Bourbon"},"content":{"rendered":"<h2>Toute bann nasyon L\u00e9rope, \u00e7ak t\u00e9 angaj\u00e9 dann gran kom\u00e8rse maritim ansanm Linde, la Shine, nav\u00e9 zinstalasyon dann paraj Lafrik-di-Sid. Ban Portugu\u00e9 la-kolonize Mozanbik, bann Zoland\u00e9 Kape Bone-Esp\u00e9rans, lil Moris, bann Zangl\u00e9 Sinte-H\u00e9l\u00e8ne, bann Frans\u00e9, lil Bourbon.<\/h2>\n<div style=\"width: 525px;\" class=\"wp-video\"><!--[if lt IE 9]><script>document.createElement('video');<\/script><![endif]-->\n<video class=\"wp-video-shortcode\" id=\"video-8825-1\" width=\"525\" height=\"295\" poster=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/poster_haudrere.jpg\" preload=\"metadata\" controls=\"controls\"><source type=\"video\/mp4\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/HAUDRERE_ST_kreol.mp4?_=1\" \/><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/HAUDRERE_ST_kreol.mp4\">https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/HAUDRERE_ST_kreol.mp4<\/a><\/video><\/div>\n<p>Bann kondisyon navigasyon t\u00e9 oblije azot ; i fo 4, 5 mois po bann bato ariv\u00e9, bann marin na bezoin artrouve manj\u00e9. Lo gran danj\u00e9 dann gran voiyaj konmsa-la c\u00e9 lo skorbut \u2014 in mank vitamine C i provoke maladi-la. Lo s\u00ebl m\u00e9dikaman demoun t\u00e9 i kon\u00e9 l\u00e9t\u00e9 frui, l\u00e9g\u00fcm t\u00e9 i vien d\u2019r\u00e9kolt\u00e9, l\u00e9 ankor plin vitamine. La bezoin ossi ref\u00e9 la r\u00e9z\u00e8rve de-leau (i fo 5 litr par zour par moun), la r\u00e9z\u00e8rve de-boi po f\u00e9-kui manj\u00e9. D\u00e9foi i fo ossi r\u00e9pare lo bato.<\/p>\n<p>Bann Frans\u00e9 tanzantan depi komansman XVII\u00e8m si\u00e8k, t\u00e9 i pran shemin-la. Zot la-pran labit\u00fcd f\u00e9 in l\u00e9skal Madagaskar ou\u00e7a zot t\u00e9 i trouve produi fr\u00e9 zot la bezoin. Lan\u00e9 1642, Richelieu t\u00e9 i v\u00e9 d\u00e9vlope bann z\u00e9shanj rantr&#8217; la <em>France<\/em> \u00e8k l\u2019Azi. Li la-kr\u00e9\u00e9 la <em>Compagnie de l\u2019Orient<\/em>, dann sid-\u00e8st Madagaskar, li la-monte in l\u00e9tablisman <em>Fort-Dauphin<\/em> (batiz\u00e9 konmsa en lon\u00ebr Louis XIV j\u00e8njan). An-pl\u00fcs, li ordone pran poss\u00e9syon Lil Maskarin, in lil gouv\u00e8rn\u00ebr Flacourt i ap\u00e8le Bourbon, akoz \u00ab la-pa trouve in nom i konvien mieu par son bont\u00e9 \u00e8k son f\u00e8rtilit\u00e9 \u00bb. An-pl\u00fcs na poin ankor Zerop\u00e9in i r\u00e8ste dessi lil-la, akoz son bann kote na poin port natir\u00e8l.<\/p>\n<p><figure id=\"attachment_1296\" aria-describedby=\"caption-attachment-1296\" style=\"width: 1200px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/FRB974115201_R02325_51.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"attachment noopener wp-att-1296\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-1296 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/FRB974115201_R02325_51.jpg\" alt=\"\" width=\"1200\" height=\"765\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/FRB974115201_R02325_51.jpg 1200w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/FRB974115201_R02325_51-300x191.jpg 300w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/FRB974115201_R02325_51-768x490.jpg 768w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/FRB974115201_R02325_51-1024x653.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-1296\" class=\"wp-caption-text\">Lil Bourbon, bann Portugu\u00e9 t\u00e9 i ap\u00e8le ossi Mascarenas [sic]. Fran\u00e7ois Leguat. Lan\u00e9 1720. Grav\u00fcr. Dann <em>Voyage et aventures de Fran\u00e7ois Leguat, &amp; de ses compagnons, en deux \u00eeles d\u00e9sertes des Indes orientales\u2026<\/em>, t. 1, p. 51. <br \/>Bibliot\u00e8k d\u00e9partmantal La R\u00e9nyon.<\/figcaption><\/figure>Bourbon t\u00e9 dessou dominasyon frans\u00e8z. Lil i ak\u00e8ye tanzantan rienk bann malade la bezoin repoz\u00e9, san\u00e7a bann jet\u00e9 i sorte Fort-Dauphin. Lan\u00e9 1663 lo mar\u00e9shal de la Meilleraye, laksyon\u00e8r prinsipal la <em>Compagnie<\/em>, i f\u00e9 instale in post milit\u00e8r akoz : \u00ab\u00a0\u2026\u00a0landroi l\u00e9 bon po la sant\u00e9, la t\u00e8r l\u00e9 bon, n\u00e9na la viann, n\u00e9na poisson. \u00bb<\/p>\n<p>Lan\u00e9 1664, po f\u00e9 konkurans sanm la konpagni holand\u00e8z, kontrol\u00ebr j\u00e9n\u00e9ral finans Colbert la-assosy\u00e9 la <em>Compagnie de l\u2019Orient<\/em> \u00e8k la grann <em>Compagnie des Indes orientales<\/em>. Minisse-la i r\u00e8ve f\u00e9 sanm <em>Fort-Dauphin<\/em> in d\u00e9zi\u00e8m <em>Batavia<\/em>, in port kom\u00e8rse aktif i domine Loss\u00e9an Indien. Soman li gaingne pa trouve lo kapital li la-bezoin. Lo kontoir frans\u00e9 i d\u00e9kole pa. Lan\u00e9 1674 na in bata\u00efy rantr&#8217; bann Malgash \u00e8k bann kolon<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.031384237815524685\" aria-label=\"D\u00e8skripsyon dann bann livr' P\u00e8re Jean Barassin, Bourbon des origines jusqu\u2019en 1714, Saint-Denis, 1953, \u00e8k La vie quotidienne des colons de l\u2019\u00eele Bourbon \u00e0 la fin du r\u00e8gne de Louis XIV, 1700-1715, Saint-Denis, 2005.\">&nbsp;<\/span>. Bann Malgash i ti\u00e9 in pak\u00e9 d\u2019kolon. Bann survivan i kite <em>Fort\u2212Dauphin<\/em> po lil Bourbon.<\/p>\n<p>Larjan na poin, la gu\u00e8r i fini pi rantr&#8217; bann Frans\u00e9 sanm bann Holand\u00e9. \u00c7a i d\u00e9fande lil Bourbon d\u00e9vlop\u00e9. Komansman XVIII\u00e8m si\u00e8k, n\u00e9na karante an demoun i abite dessi. Li n\u00e9na 1 100 zabitan. La plipar l\u00e9-n\u00e9 l\u00e0 akoz na poin bonp\u00e9 nouvo kolon i arive . M\u00e8m si n\u00e9na bonp\u00e9 jibi\u00e9, frui, bann kapit\u00e8ne bato l\u00e9 rantr&#8217; deu k\u00ebr po ar\u00e9t\u00e9 akoz bann plantaj l\u00e9 maliz\u00e9 po d\u00e9mar\u00e9, la kantit\u00e9 manj\u00e9 po anbark\u00e9 l\u00e9 pa a-fi\u00e9. Dann in <span style=\"color: #ff0000;\"><span style=\"color: #333333;\">koupe de tan\u00a0<\/span><\/span>karante zan\u00e9 na rienk dix bato i sorte en France, \u00e8k vingt i arsava laba, i f\u00e9 l\u00e9skal lil Bourbon. Dir\u00e8ksyon la <em>Compagnie des Indes<\/em> \u00e8k bann kolon na ni lo kapital, ni la volont\u00e9 po f\u00e9 shanje la sit\u00fcasyon.<\/p>\n<h3>Linstalasyon bann pirate repanti<\/h3>\n<p>Lo shanjman la-ariv\u00e9 \u00e8k linstalasyon bann pirate repanti. Lan\u00e9 1685 par-la, bann pirate i sorte dann zil Lam\u00e9rik tropikal i arive dann Loss\u00e9an Indien. Bann pirate-la l\u00e9\u00a0 t\u00e9 kon\u00e9 in naf\u00e8r : bann bato europ\u00e9in l\u00e9 plin lor-larjan, po al\u00e9 ash\u00e8te produi oriantal. Bann pirate i d\u00e9barke po kapare \u00e7a. Rantr&#8217; deu pirataj, zot i f\u00e9 \u00e9skal Madagaskar, po kashi\u00e8te, po r\u00e9pare bato, Madagaskar, in bon landroi po \u00e7a, rantr&#8217; Lerope \u00e8k l\u2019Azi. An-pl\u00fcs laba na poin la loi. Po ash\u00e8te produi fabrik\u00e9 dann Lerope ke zot la-bezoin, bann pirate na larjan, zot i sava Bourbon. L\u00e0, i ak\u00e8ye azot bien. Kondisyon d\u2019 vi i rale d\u00e9-s\u00e8rtin. Bann-la i kale Bourbon po toultan. Pa-sito lan\u00e9 1687, lo gouv\u00e8rn\u00ebr i transm\u00e8te lo dir\u00e9kt\u00e8r la <em>Compagnie des Indes<\/em> in demande po linstalasyon six pirate holand\u00e9 repanti. La demande l\u00e9 aks\u00e9pt\u00e9. K\u00e8k <span style=\"color: #333333;\">tan\u00a0<\/span>apr\u00e9, bann mission\u00e8r lav\u00e9 p\u00ebr ke \u00ab bann sangli\u00e9-la i vien d\u00e9trui karo r\u00e9zin Bondi\u00e9 \u00bb. Ladjoin-gouv\u00e8rn\u00ebr, Antoine Boucher, la-f\u00e9 azot po r\u00e9ponse : \u00ab i fo pa zot i oubliye bann m\u00e9y\u00ebr zabitan lil Bourbon t\u00e9 bann forban<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.7901611564671953\" aria-label=\"BN Ms. NAF 9343, f\u00b0 185\">&nbsp;<\/span>.\u00a0\u00bb<\/p>\n<p>Lan\u00e9 1710, bann dir\u00e9kt\u00ebr <em>Compagnie des Indes<\/em> i demande lo m\u00e8m d\u00e9nom\u00e9 Antoine Boucher \u00e9krire in <em>M\u00e9moire pour servir \u00e0 la connaissance particuli\u00e8re de chacun des habitants de l\u2019Isle Bourbon<\/em><span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.44876392960324685\" aria-label=\"Ed. J. Barassin, Sainte-Clotilde, 2015.\">&nbsp;<\/span>. Antoine Boucher i done zinformasyon d\u00e9tay\u00e9. Nav\u00e9 in bonp\u00e9 forban (40 po 121 p\u00e8r-d\u2019famiy), s\u00e9tadir 48 % toute demoun. Zot l\u00e9 rish : lo Provansal Jacques Siboalle n\u00e9na 13\u00a0500 livr&#8217;, lo L\u00e9koss\u00e9 Rabin 12 000 livr&#8217;, lo Martinik\u00e9 Jean Leroy 8 400 livr&#8217;. Zot i ans\u00e8rve larjan-la po ash\u00e8te z\u00e9sklav. L\u00e0, i komanse d\u00e9frish\u00e9 po valorize lo bann dom\u00e8n. Zot i aporte sirtou in mantalit\u00e9 sh\u00e8f lantrepriz. Lo r\u00e9zilta l\u00e9 dir\u00e8k.<\/p>\n<h3>Lan\u00e9 1728, lo gouv\u00e8rn\u00ebr Dumas i \u00e9krire bann dir\u00e8kt\u00ebr la <em>Compagnie<\/em> : \u00ab Na poin rien pl\u00fcs zoli bann plantasyon kaf\u00e9 i koure jiska linfini. \u00bb<\/h3>\n<p>Rapor-la i amontre koman la dir\u00e9ksyon la <em>Compagnie des Indes<\/em> t\u00e9 i int\u00e9r\u00e8sse po lo d\u00e9vlopman Bourbon, in fois la sit\u00fcasyon lo finans la-am\u00e9lior\u00e9 l\u00ebrk la-c\u00e9de in groupe larmat\u00ebr Saint-Malo assosy\u00e9 ansanm lo finansy\u00e9 Crozat, lo monopol kom\u00e8rse rantr&#8217; <em>Les Indes orientales<\/em> sanm la France. Mois d\u00e9ssanm lan\u00e9 1709, dir\u00e9ksyon-la, po gaingne in kon\u00e9ssans \u00ab pl\u00fcs \u00e9gzak pl\u00fcs s\u00fcr \u00bb, i nome \u00ab commissaire g\u00e9n\u00e9ral pour la visite des \u00e9tablissements de la Compagnie des Indes \u2026 \u00bb, Louis Boyvin d\u2019Hardancourt, garson lo sekr\u00e8t\u00e9r j\u00e9n\u00e9ral. Louis Boyvin i r\u00e8ste Bourbon depi mois d\u2019avriy jiska s\u00e9ktanm lan\u00e9 1711, li kontrole partou. In fois son voyaj l\u00e9t\u00e9 fini, li f\u00e9 deu propozisyon<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.5572420610351907\" aria-label=\"Archives du Service historique de la D\u00e9fense A\/1\/2565, p. 109 \u00e0 142.\">&nbsp;<\/span>:<\/p>\n<blockquote><p>1\u00b0 Parsk l\u00e9-maliz\u00e9 trouve in port lil Bourbon, mwin la-argarde kot\u00e9 lil Moris. Lil-l\u00e0 l\u00e9 d\u00e9z\u00e8r : bann Zoland\u00e9 la-abandone ali depi lontan (1710). Mi \u00e9stime la <em>Compagnie des Indes de France<\/em> i gaingne arpa trouve mi\u00e9 po garanti son bann bato k\u2019 lo deu port lil-la.<br \/>\n2\u00b0 Mwin la touzour majin\u00e9 k\u2019 kaf\u00e9 t\u00e9 i vien bien dann lil Bourbon-la. Mey\u00ebr preuv : mwin la-trouve plan-kaf\u00e9 sovaj dann plato par-an-o Sin-Pol\u2026<\/p><\/blockquote>\n<figure id=\"attachment_185\" aria-describedby=\"caption-attachment-185\" style=\"width: 800px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-2-1992-2-web.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-185 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-2-1992-2-web.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"785\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-2-1992-2-web.jpg 800w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-2-1992-2-web-300x294.jpg 300w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-2-1992-2-web-768x754.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-185\" class=\"wp-caption-text\">Karte lil Bourbon, lontan t\u00e9 i ap\u00e8le Maskar\u00e8gn, po ans\u00e8rve Listoir j\u00e9n\u00e9ral voyaj. Jacques-Nicolas Bellin. <br \/>18e si\u00e8k. Eau-forte ; rehaut de couleur. <br \/>M\u00fcz\u00e9 Vill\u00e8le.<\/figcaption><\/figure>\n<p>La <em>Compagnie<\/em> i aks\u00e8pe lo deu propozisyon, lo\u00a0<em>Conseil du roi<\/em> l\u00e9 dakor. Toutsuite po toutsuite i m\u00e8te en route. I anvoye in bato po pran poss\u00e9syon lil Moris, i done ali lo nom <em>L\u2019Isle de France<\/em>. In d\u00e9zi\u00e8m bato i sava Moka trape 60 plan-kaf\u00e9, i d\u00e9barke Bourbon mois d\u2019 s\u00e9ktanm lan\u00e9 1715. Rienk 20 pi\u00e9 la-suporte lo voyaj, rienk 2 la-pouss\u00e9. \u00c8k \u00e7a va d\u00e9vlope la produksyon \u00ab Bourbon rond \u00bb. Zot i abandone lo vari\u00e9t\u00e9 lokal \u00ab Bourbon pointu \u00bb akoz son produksyon l\u00e9-pa a-fi\u00e9, \u00e9pila lo gou l\u00e9 pa tro gayar. Antoine Boucher, gouv\u00e8rn\u00ebr adjoin lil Bourbon, apr\u00e9la gouv\u00e8rn\u00ebr, i f\u00e9 pran pasyans bann dir\u00e8kt\u00ebr. En m\u00e8m temps li d\u00e9gaje vitman po f\u00e9 plant\u00e9, plant\u00e9\u2026 <span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.8518076121494378\" aria-label=\"Albert Lougnon, L\u2019\u00eele Bourbon pendant la R\u00e9gence. Desforges-Boucher, les d\u00e9buts du caf\u00e9, Paris, 1957. Toute bann mez\u00fcr lo poids l\u00e9 en livr' frans\u00e8z, poids de marc, l\u00e9 \u00e9gal 489,50 gram dan lo sist\u00e8m m\u00e9trik.\">&nbsp;<\/span>. Li anvoye lo promi\u00e9 kargu\u00e9zon, 3 400 livr&#8217;, lan\u00e9 1724. La produksyon i aks\u00e9l\u00e8re, i arive 100 000 livr\u2019 lan\u00e9 1727. La <em>Compagnie<\/em> i gaingne 900 000 livr\u2019 lan\u00e9 1734, 1 500 000 livr\u2019 lan\u00e9 1740, 2 500 000 livr\u2019 lan\u00e9 1744, apr\u00e9la toul\u00e9zan rantr&#8217; 2 000 000, 2 500 000 livr&#8217;. L\u00e0, bann dir\u00e8kt\u00ebr i \u00e9krire : \u00ab Boudikonte plantasyon kaf\u00e9 la-r\u00e9ussi. Sinpleman la <em>Compagnie<\/em> i doi atande d\u2019ot r\u00e9kolte pl\u00fcs gran ankor po artrouve toute son larjan. \u00bb<br \/>\nTout l\u00e9-ba lil Bourbon i transforme par lo d\u00e9plasman bann kolon a-partir Sin-Pol d\u2019in kot\u00e9, a-partir Sin-Dni l\u2019ot kot\u00e9. Lan\u00e9 1728, la-kr\u00e9\u00e9 lo deu paroisse Sin-Lwi, Sinte-Sizane. Lan\u00e9 1733, Sinte-Marie. Lan\u00e9 1734, Sin-Benoi. Lan\u00e9 1735, Sin-Pi\u00e8r. Lan\u00e9 1740, Sint\u2212Andr\u00e9.<\/p>\n<p><figure id=\"attachment_187\" aria-describedby=\"caption-attachment-187\" style=\"width: 800px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-3-vue-bourg-st-denis-v-1740-web.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-187 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-3-vue-bourg-st-denis-v-1740-web.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"560\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-3-vue-bourg-st-denis-v-1740-web.jpg 800w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-3-vue-bourg-st-denis-v-1740-web-300x210.jpg 300w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-3-vue-bourg-st-denis-v-1740-web-768x538.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-187\" class=\"wp-caption-text\">In point-d\u2019vu la Rade \u00e8k lo bourg Sin-Dni, lil Maskarin. [16..-17..]. Dokiman kartografik manuskri. <br \/>Bibliot\u00e8k nasyonal La France<\/figcaption><\/figure>Lo d\u00e9vlopman lo plantaj i transforme lo p\u00e9\u00efzaj. Bordm\u00e8r, bann zarpant\u00ebr i d\u00e9ligne lo bann \u00ab pas de la Compagnie \u00bb. Zot i l\u00e8sse en pi\u00e9-d\u2019boi in l\u00e8z la t\u00e8r 50 pas larj\u00ebr (80 m\u00e8tr parla), po ranforse la d\u00e9fans en ka k\u2019 si zenmi i d\u00e9barke. Zot i partaje \u00ab en kons\u00e9syon \u00bb lo r\u00e9stan d\u2019 t\u00e8r jiska lo pi\u00e9 d\u2019 ranpar. Kons\u00e9syon-l\u00e0 i tonbe konm in bann ruban, pa tro larj (25-125 m\u00e8tr, l\u00e9spas rantr&#8217; deu ravine), soman longue m\u00e8m, na d\u00e9foi jiska pl\u00fczi\u00ebr kilom\u00e8tr. La surfasse i vari\u00e9, sirtou, akoz lan\u00e9 1732 a-partir, bann zarpant\u00ebr i trasse katr lign paral\u00e8l bordm\u00e8r laltit\u00fcde 100, 200, 400, 600 m\u00e8tr po f\u00e9 kons\u00e9syon pli pti. N\u2019i artrouve ankor bann ligne-l\u00e0 dann kadastr kom\u00e9la konm shemin en bornaj propri\u00e9t\u00e9.<\/p>\n<p><figure id=\"attachment_189\" aria-describedby=\"caption-attachment-189\" style=\"width: 800px\" class=\"wp-caption alignnone\"><a href=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-4-cartier-st-paul-champion-v-1720-web.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-189 size-full\" src=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-4-cartier-st-paul-champion-v-1720-web.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"550\" srcset=\"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-4-cartier-st-paul-champion-v-1720-web.jpg 800w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-4-cartier-st-paul-champion-v-1720-web-300x206.jpg 300w, https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/wp-content\/uploads\/2018\/10\/ill-4-cartier-st-paul-champion-v-1720-web-768x528.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 767px) 89vw, (max-width: 1000px) 54vw, (max-width: 1071px) 543px, 580px\" \/><\/a><figcaption id=\"caption-attachment-189\" class=\"wp-caption-text\">Plan lo karti\u00e9 Sin-Pol lil Bourbon. \u00c9tienne de Champion. [16..-17..]. Dokiman kartografik manuskri. <br \/>Bibliot\u00e8k nasyonal La France<\/figcaption><\/figure>Jean Defos du Rau la-am\u00e8ne in l\u00e9t\u00fcde dessi la sirfasse bann propri\u00e9t\u00e9 dann ressansman lan\u00e9 1773 jiska 1778. \u00c7a i done anou in lid\u00e9 dessi zot grand\u00ebr : 26,2 % nav\u00e9 moins-ke 5 z\u00e9ktar, 10 % rantr&#8217; 5-10 z\u00e9ktar, 21,2 % 20-100 z\u00e9ktar ; 2,5 % na pl\u00fcs 100\u00a0z\u00e9ktar<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.9608299291278615\" aria-label=\"Jean Defos du Rau, L\u2019\u00eele de la R\u00e9union. Etude de g\u00e9ographie humaine, Bordeaux, 1960, p. 181-189 \">&nbsp;<\/span>. Gran dom\u00e8n i arive pl\u00fcs 2 500 z\u00e9ktar l\u00e9 rare, toultan par rogroupman pl\u00fczi\u00ebr kons\u00e9syon s\u00e9par\u00e9.<\/p>\n<h3>\u00ab \u00c7ak i f\u00e9 zot pl\u00e9zir l\u00e9-mouy\u00e9 \u00e8k nout pl\u00e9r\u00e9 \u00bb. J.-M. Moreau, d\u00e9nom\u00e9 Moreau le jeune<\/h3>\n<p>Plizanpl\u00fcs z\u00e9sklav i d\u00e9frishe, i k\u00fcltive la t\u00e8r. Lan\u00e9 1664, kan la-kr\u00e9\u00e9 la <em>Compagnie des Indes<\/em> lo Roi t\u00e9 i int\u00e8rdi l\u00e9sklavaj : \u00ab l\u00e9 int\u00e8rdi vande demoun l\u00e9 n\u00e9 dan lo p\u00e9i, sou p\u00e8ne de mor. Toute bann Frans\u00e9 i lou\u00e9 z\u00e9sklav, i f\u00e9 trava\u00efye azot, i doi tr\u00e8te azot konm demoun, i doi pa tape azot, ni maltr\u00e8te azot sou p\u00e8ne punisyon korpor\u00e8l<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.7248733744376772\" aria-label=\"Recueil ou collection des titres \u2026 concernant la Compagnie des Indes \u2026 par le sieur Dernis, Paris, 1755, t. 1, p. 88-90.\">&nbsp;<\/span>.\u00bb<\/p>\n<p>Dann promi\u00e9 ressansman, kan i koze bann dom\u00e9stik, zot vi i arsanm bien c\u00e8t bann z\u00e9sklav. Lan\u00e9 1690 a-partir, i trouve lo mo z\u00e9sklav dann koury\u00e9 ofisy\u00e8l. Lan\u00e9 1713-1714, i trouve dann ressansman. \u00c8k lo d\u00e9vlopman la k\u00fcltir kaf\u00e9, la dir\u00e8ksyon la <em>Compagnie des Indes<\/em> i demande lo Roi in r\u00e8gleman po roganize l\u00e9sklavaj dann bann zil Loss\u00e9an Indien. R\u00e8gleman-la la\u2212sorte dann mois d\u00e9ssanm lan\u00e9 1723, li arsanm in bonp\u00e9 lo\u00a0<em>Code noir<\/em> (1685) po bann zil Lam\u00e9rik<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.3054155121902684\" aria-label=\"Id., t. 3, p. 604-618.\">&nbsp;<\/span>.<\/p>\n<p>Date-la a-partir, la <em>Compagnie<\/em> i roganize toul\u00e9zan in trafik z\u00e9sklav po vande z\u00e8sklav-la bann propri\u00e9t\u00e8r kons\u00e9syon. Lan\u00e9 1723, n\u00e9na apepr\u00e9 600 z\u00e9sklav po in popilasyon 1 200 p\u00e8rsone. Lan\u00e9 1730, n\u00e9na 4 000 z\u00e9sklav\u2014 i f\u00e9 pl\u00fcs 80 % po 4 800 p\u00e8rsone. M\u00e8m poursantaj jiska XVIII\u00e8m si\u00e8k : lan\u00e9 1740, 8 000 z\u00e9sklav po 10 000 p\u00e8rsone ; lan\u00e9 1750, 11 000 z\u00e9sklav po 13\u00a0500 p\u00e8rsone ; lan\u00e9 1764, 15 800 z\u00e9sklav po 20 000 p\u00e8rsone.<\/p>\n<p>Z\u00e9sklav-la i sorte sirtou Madagaskar (lan\u00e9 1735, 64 %). La <em>Compagnie<\/em> i antretien in biro \u00e8k in komi p\u00e9rmanan la-ba Foulepointe, dann nor Tamatave. La <em>Compagnie<\/em> i pr\u00e9f\u00e8re bann z\u00e9sklav malgash, akoz na moins d\u2019 mortalit\u00e9 dan lo voiyaj (12\u00a0% konm po bann Zerop\u00e9in, kontr&#8217; 21 % depi la kote oriental Lafrik), m\u00e8m si bann kolon na in krintive ke bann z\u00e9sklav malgash i vole in pirog po artourne dann zot p\u00e9i natal. Dann d\u00e9zi\u00e8m moiti\u00e9 XVIII\u00e8m si\u00e8k, bann z\u00e9sklav kr\u00e9ol (\u00e9n\u00e9 s\u00fcr plasse) i forme f\u00fcramezir in gran minorit\u00e9 (lan\u00e9 1762, pliske 30\u00a0%). Na poin bonp\u00e9 z\u00e9sklav indien \u2013 i d\u00e9passe pa jam\u00e9 5 %. An-pl\u00fcs souvand\u00e9foi, po bann zindien, na in mayaj dessi zot stat\u00fc, rantr&#8217; z\u00e9sklav \u00e8k zartizan lib. Bann maitr&#8217; i afranshi pr\u00e8sk jam\u00e9 bann z\u00e9sklav : la <em>Compagnie<\/em> l\u00e9 pa dakor po \u00e7a.<\/p>\n<p>L\u00e9dit lan\u00e9 1723 i oroganize la vi toul\u00e9zour bann z\u00e9sklav. Konm dann Zantiy, in z\u00e9sklav i tonbe komn in \u00ab meub \u00bb, li n\u00e9na poin lo droi porte plinte, li n\u00e9na poin lo droi vnir propri\u00e9t\u00e9r, jist lo droi ramasse in \u00ab katsou \u00bb. Lo maitr&#8217; l\u00e9 r\u00e9sponsab son z\u00e9sklav, i doi prot\u00e8ze ali, soingne ali. L\u00e9dit i fikse la kantit\u00e9 manj\u00e9 par zour : in livr&#8217; \u00e9dmi de-riz po in bononm, in livr&#8217; po in fanm ; i fo lo maitr&#8217; i soingne son vi\u00e9 z\u00e9sklav, son z\u00e9sklav infirme. Lo maite i doi done bann z\u00e9sklav in l\u00e9d\u00fckasyon kat\u00e9shiste. Lo maitr&#8217; na poin lo droi f\u00e9 trava\u00efye azot lo dimansh, \u00e8k bann zour f\u00e9ri\u00e9. N\u00e9na poin lo droi vande s\u00e9par\u00e9, mari, fanm, zanfan. Dabit\u00fcde i p\u00fcni z\u00e9sklav rienk kou-d\u2019shabouk. Soman si la-vol\u00e9, si la-f\u00e9 in latroupman, si la-parti maron, i pr\u00e9voi punisyon bonp\u00e9 pl\u00fcs d\u00fcr.<\/p>\n<p>\u00c8k bann t\u00e8ks la loi-la, l\u00e9 maliz\u00e9 kon\u00e8te po vr\u00e9man lo kondisyon d-vi toul\u00e9zour bann z\u00e9sklav. Po done in lid\u00e9, ala lo r\u00e9gloman k\u2019in maitr&#8217; \u2014 boudikonte demoun la-d\u00e9nons\u00e9 po son m\u00e9shanst\u00e9 \u2014 t\u00e9 i inpoze dessi son dom\u00e8n :<\/p>\n<blockquote><p>R\u00e9gloman po bann Noir Messi\u00e9 Desruisseaux<br \/>\nLartik 1. Po bann Noir i vole shemin la nuite san p\u00e9rmisyon lo maitr&#8217;, sinonsa son ropr\u00e9zantan: 1\u00e8 fois, li va dor in nuite o blok ; 2\u00e8m fois, 8 zour ; 3\u00e8m fois, in mois ; 4\u00e8m fois, in mois ansh\u00e9n\u00e9.<br \/>\nLartik 2. Po \u00e7ak la-vole lo maitr&#8217;, sansa lo voizin : 1\u00e9 fois, 8 zour d-blok ; 2\u00e8m fois, 15 zour ; 3\u00e8m fois, 14 zour ansh\u00e9n\u00e9.<br \/>\nLartik 3. Po z\u00e9sklav i sava maron : 1\u00e9 fois, 30 kou-d\u2019shabouk ; 2\u00e8m fois, 15 zour ansh\u00e9n\u00e9, pl\u00fcs in mois o blok.<br \/>\nLartik 4. Po bann Noir i f\u00e9 lo makiyon \u00e8k zot dalon, i vande, i ash\u00e8te san lotorizasyon zot maitr&#8217; : 30 kou-d\u2019shabouk.<br \/>\nLartik 5. Okinn Noir, kanm\u00e8m si l\u00e9 komand\u00ebr, na lo droi dor d\u00e9or san la signat\u00fcr lo maitr&#8217;, po ninporte \u00e9k\u00e8l pr\u00e9t\u00e8ks. \u00c7ak i v\u00e9 al\u00e9 dor in ot kot\u00e9 kan trava\u00efy la-fini, va pr\u00e9vni lo maitr&#8217;, sansa son ropr\u00e9zantan, sinonsa, promi\u00e9 fois, li va gaingne 20 kou-d\u2019shabouk.<br \/>\nLartik 6. Mon bann Noir i aksepte arpa okinn Noir \u00e9tranj\u00e9 dessi lo dom\u00e8n, sansa dann son kaz, san lotorizasyon lo maitr&#8217;.<br \/>\nLartik 7. Va r\u00e9konpanse \u00e8k in moushoir toute gardien i trape in vol\u00ebr dan lo dom\u00e8n. Lo gardien va pran lo vol\u00ebr po li si st\u2019in maron\u00ebr. <span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.7460799558350035\" aria-label=\"AN SOM Colonies E 1, f\u00b0 596. Jean-Mathieu Advisse-Desruisseaux, ofissi\u00e9 d\u00e9 vaisseaux de la Compagnie des Indes, lo garson in gran kom\u00e8rsan Vannes, lo kor\u00e9spondan la Compagnie dann port-la, lo mari in madanm kr\u00e9ol propri\u00e9t\u00e8r deu kons\u00e9syon, po in total 110 \u00e9ktar, dann paroisse Sinte-Marie. 40 z\u00e9sklav i k\u00fcltive dom\u00e8n-la, li produi toul\u00e9zan 60 bal-kaf\u00e9, 6 000 livr\u2019 de-riz, 70 000 livr\u2019 mayi, 16 000 livr\u2019 l\u00e9g\u00fcm ; n\u00e9na in l\u00e9lvaj 40 koshon, 4 j\u00e8ne kabri. Dapr\u00e9 J. Defos du Rau, Op. cit., p. 186.\">&nbsp;<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Kanm\u00e8m n\u00e9na p\u00fcnisyon, lo maronaj i \u00e9gziste. Dan l\u00e9-o, piton, ranpar i \u00e8de bann maron kashi\u00e8te. L\u00e9 pa fassil \u00e9stime la kantit\u00e9, akoz na in bonp\u00e9 i artourne dessi lo dom\u00e8n apr\u00e9 in koupe de temps libr. Lan\u00e9 1735, Labourdonnais i \u00e9stime n\u00e9na 200 maron. Tanzantan zot i d\u00e9ssande arm\u00e9 dessi la kote, po rode zouti, zarm, fanm. Tanzantan i ti\u00e9 bann kolon i b\u00fcte \u00e8k zot : konm lan\u00e9 1732, lo shevali\u00e9 Brossard, konm, lan\u00e9 1737, Fran\u00e7ois Moy. Po \u00e7a m\u00e8m bann maitr&#8217; la-forme in\u00a0 milisse. Zot la-done bann kapit\u00e8ne karti\u00e9 po komande bann milisse-la, akoz kapit\u00e8ne-la l\u00e9t\u00e9 dann larm\u00e9 avan. Plipar d\u2019 temps, milisse-la i organize shasse dan l\u00e9-o po souke bann maron, kraze zot kanpman. Zot tik-tak i marshe bien akoz maronaj i diminu\u00e9 dann d\u00e9zi\u00e8m moiti\u00e9 XVIII\u00e8m\u00a0si\u00e8k.<\/p>\n<p>Fo pa \u00e9gzaj\u00e8re lo maliz\u00e9 bann z\u00e9sklav. L\u00e9sp\u00e9rans la vi bann z\u00e9sklav Bourbon l\u00e9 pl\u00fcs longue \u00e7at z\u00e9sklav bann zil Lam\u00e9rik. Lan\u00e9 1765, pl\u00fcs la moiti\u00e9 bononm na pl\u00fcs k\u2019 40 an. Promi\u00e9 moiti\u00e9 XVIII\u00e8m si\u00e8k, la vi d\u2019 famiy l\u00e9 pa rar (pl\u00fcs 80 % zanfan z\u00e9sklav n\u00e9 dan la paroisse Sin-Pol n\u00e9na in papa koni). \u00c7a in bon naf\u00e8r po l\u00e9stabilit\u00e9. Soman, la vi d\u2019 famiy bann zesklav i devien pl\u00fcs rar dann d\u00e9zi\u00e8m moiti\u00e9 XVIII\u00e8m si\u00e8k akoz l\u00e9konomi la-d\u00e9gr\u00e8n\u00e9.<\/p>\n<h3>Lo gayar \u00e9k lo maliz\u00e9 prodiksyon kaf\u00e9<\/h3>\n<p>La kantit\u00e9 kolon i monte akoz la plantasyon kaf\u00e9 i raporte. Promi\u00e9 d\u00e9bu i d\u00e9mare dousman : rantr&#8217; lan\u00e9 1720-1730, la-passe depi 600 jiska 800 ; lan\u00e9 1740, jiska 2 000 ; lan\u00e9 1750, i arive 2 500. F\u00fcramezir i ogmante plizanpl\u00fcs, i fini 4 000 kolon lan\u00e9 1764.<\/p>\n<p>40 % bann kolon t\u00e9 zanploiy\u00e9, sinonsa zansien zanploiy\u00e9 la <em>Compagnie<\/em>. Zot t\u00e9 i trava\u00efy dann son biro, dann son larm\u00e9. D\u2019in ot kot\u00e9 na pl\u00fcs nob dann lil Bourbon ke dann bann provinse la M\u00e9tropol. Ressansman lan\u00e9 1776 i indike 6 000 blan po 700\u00a0famiy i sorte Lerope. 35 p\u00e8r-d\u2019famiy, apepr\u00e9 5 %, l\u00e9t\u00e9 \u00e9kuiy\u00e9 sinonsa shevali\u00e9. In poursantaj ankor pl\u00fcs gran ke bann nob dan la M\u00e9tropol. \u00c7a bann <em>cadets<\/em> bann famiy nob. Zot i vien rode in p\u00e8y r\u00e9g\u00fcli\u00e9 \u00e8k la <em>Compagnie des Indes<\/em> konm \u00e7ak la monarshi t\u00e9 i f\u00e9. Lan\u00e9 1766 a-partir, lo roi va p\u00e8ye azot l\u00fc-m\u00e8m. En m\u00e8m tan bann-la i m\u00e8te en-val\u00ebr in dom\u00e8n.<\/p>\n<p>Dann in rapor po lo minisse finans, Gouv\u00e8rn\u00ebr Labourdonnais i \u00e9krire : \u00ab Demoun i vien aux Indes rienk po f\u00e9 fortine. Majine lo kontr\u00e8r l\u00e9 pa normal po demoun : i pe pa oblije p\u00e8rsone<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.16141842003413398\" aria-label=\"M\u00e9moire des \u00eeles \u2026, \u00e9d. A. Lougnon, Saint-Denis, 1937, p. 70\">&nbsp;<\/span>\u00bb. Bann kolon i ve f\u00e9 fortine. D\u00e9-s\u00e8rtin i r\u00e9ussi bien, par \u00e9gzanpe lo gouv\u00e8rn\u00ebr Beno\u00eet Dumas. Lan\u00e9 1727, kan la-anvoye ali lil Bourbon, bann dir\u00e9kt\u00ebr j\u00e9n\u00e9ral i done lorde-la : \u00ab Konm M. Dumas la-assure la <em>Compagnie<\/em> son lintansyon f\u00e9 trava\u00efye dom\u00e8n po son prope konte, la <em>Compagnie<\/em> i ordone kons\u00e8de ali in t\u00e9rin la-pokor partaj\u00e9 dann lil Bourbon, in m\u00e8m grand\u00ebr kons\u00e9syon la-done d\u00e9fin M. Boucher, \u00e8k lo m\u00e8m kondisyon, lo m\u00e8m redevans ke po l\u00e9zot<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.7358010019826271\" aria-label=\"AN SOM Col. C\/3\/5, f\u00b0 14 v\u00b0\">&nbsp;<\/span>. \u00bb Beno\u00eet Dumas, an-pl\u00fcs, i ash\u00e8te po 20 000 livr&#8217; in bann t\u00e8r ke d\u00e9-s\u00e8rtin kons\u00e9syon\u00e9r t\u00e9 fine komanse d\u00e9frish\u00e9, \u00e9pila abandon\u00e9. Rantr&#8217; lan\u00e9 1727-1732, li ash\u00e8te 143 z\u00e9sklav po 50 000 livr&#8217;. \u00c7a i f\u00e9 in d\u00e9pans total 70 000 livr&#8217;. Lan\u00e9 1735, kan i nome ali gouv\u00e8rn\u00ebr Pondich\u00e9ry, li revande son kapital po 150 000 livre. M\u00e8m pa uit an, li la\u2212doube son fortine<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.08065825778166613\" aria-label=\"A. Lougnon, Recueil trimestriel de documents \u2026, 1941, 1943, 1944, 1945.\">&nbsp;<\/span>. Lan\u00e9 1756, in not\u00e8r i remarke : \u00ab toute demoun i kon\u00e9 ke bann propri\u00e9t\u00e9 \u00e9sploit\u00e9 dann lil Bourbon i raporte toul\u00e9zan pl\u00fcs ke 10 %<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.6142264854985857\" aria-label=\"AN SOM Notaires 12\/3\/14\">&nbsp;<\/span>\u00bb, kan lo zint\u00e9r\u00e9 larjan anpr\u00e9t\u00e9 en M\u00e9tropol i koute apepr\u00e9 5 %.<\/p>\n<p>Apark po \u00e7at l\u00e9 mari\u00e9 \u00e8k in madanm kr\u00e9ol rish, propri\u00e9t\u00e8r in dom\u00e8n (souvand\u00e9foi, 10-15 z&#8217;an pl\u00fcs j\u00e8ne) lo gro-gro maliz\u00e9 c\u00e9 land\u00e8tman. Lo kons\u00e9syon l\u00e9 gratuite, soman i fo aou in kapital po gaingne ash\u00e8te z\u00e9sklav. \u00c7a l\u00e9 sh\u00e8r, an-pl\u00fcs la r\u00e9glomantasyon i akorde aou rienk troi zan\u00e9 po m\u00e8te la t\u00e8r en val\u00ebr. D\u00e9-troi l\u00e9gzanp. Lan\u00e9 1737, lofissi\u00e9 Balmane de Montigny l\u00e9 mor la jol : larjan li nav\u00e9 poin po ranbourse la d\u00e8te li la-f\u00e9 po ash\u00e8te 20 z\u00e9sklav. Lan\u00e9 1747, lofissi\u00e9 Denis d\u2019Acqueville k\u2019 i vive Bourbon depi deu z&#8217;an, i mor : li t\u00e9 i vien d\u2019 gaingne in kons\u00e9syon, li lav\u00e9 ash\u00e8te 29 z\u00e9sklav, li la-l\u00e8sse in d\u00e8te 17 819 livr&#8217;\u00a0po in kapital 13 245 livr&#8217;. Lan\u00e9 1744 lo komi Joseph Dacian k\u2019i r\u00e8ste Bourbon d\u00e9pi 4 an, i mor : li l\u00e8sse in fortine 9 821 livr&#8217;, in d\u00e8te 5 527 livr&#8217;, aproshan 56% son kapital. M\u00e8m lan\u00e9, lo komi Fran\u00e7ois Mathieu i mor 10 z&#8217;an apr\u00e9 li la\u2212arive Bourbon : li nav\u00e9 in kapital 23 332 livr&#8217;, in d\u00e8te 15 878 livr&#8217;, son land\u00e8tman l\u00e9 \u00e9gal 68 %<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.6385339698413603\" aria-label=\"Philippe Haudr\u00e8re, La Compagnie fran\u00e7aise des Indes au XVIIIe si\u00e8cle, Paris, 2005, t. 2, p. 604-634.\">&nbsp;<\/span>. N\u00e9na ossi d\u00e9-troi gro siks\u00e9, konm \u00e7at Antoine Bertin, avansa komandan lil Bourbon. Lan\u00e9 1767 kan li artourne la M\u00e9tropol, li ash\u00e8te po 105 000 livr&#8217;\u00a0in poste sekr\u00e9t\u00e8r lo Roy. La fortine \u00e7ak i r\u00e9ussi, i tourne otour 10 000-20 000 livr&#8217;. \u00c7a i perm\u00e8te azot vive al\u00e8z lil Bourbon, bonp\u00e9 moins bien dan la M\u00e9tropol.<\/p>\n<p>An gro, la fortine bann kolon i diminu\u00e9 dann XVIII\u00e8m si\u00e8k, sirtou akoz lo prix kaf\u00e9 Bourbon i b\u00e8sse. Mois d\u2019aout lan\u00e9 1723, la <em>Compagnie<\/em> i gaingne lo monopol po vande kaf\u00e9 en France. Li anonse Bourbon konmsa li va ash\u00e8te 10 sol la livr\u2019 akoz n\u00e9na plizanpl\u00fcs kaf\u00e9 <span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.6137981210651369\" aria-label=\"AN SOM Colonies C\/3\/5, pi\u00e8ce 8 ; Dernis, Recueil \u2026, t. 3, p. 551.\">&nbsp;<\/span>. Soman demoun i prot\u00e8ste kontr&#8217; son privil\u00e8j po deu r\u00e9zon. Daborinn kan kargu\u00e9zon kaf\u00e9 Moka i arive Marseille, t\u00e9orikman in bary\u00e8r la douane i s\u00e9pare port-fran Marseille-la \u00e8k lo roiyom ; soman bary\u00e8r-la l\u00e9 pa \u00e9fikasse, n\u00e9na in bonp\u00e9 kontrebande. Apr\u00e9la, la prodiksyon kaf\u00e9 i ogmante dann Zantiy. Lan\u00e9 1721 a-partir, kaf\u00e9 la-adapte ali p\u00e9i-la, m\u00e8m si bann dir\u00e8kt\u00ebr la <em>Compagnie<\/em> lav\u00e9 \u00e9ss\u00e8ye d\u00e9fande anvoye plan d\u2019 kaf\u00e9 Moka laba. Mois d\u2019zuin lan\u00e9 1729, lo sekr\u00e9t\u00e8r d\u2019<em>\u00c9tat la Marine<\/em> i akorde azot in lorde po k\u2019 bann zintandan Zantiy f\u00e9 int\u00e8rdire la k\u00fcltir kaf\u00e9. Bann plant\u00ebr laba i pran pa konte, sirtou ke zot kaf\u00e9 i vande bien dann p\u00e9i Lerope. Lan\u00e9 1732, i otorize en transit lo stokaj kaf\u00e9 koloni Lam\u00e9rik en France. Lan\u00e9 1736, kaf\u00e9-la i gaingne lotorizasyon rante dann roiyom. Par kons\u00e9kan kaf\u00e9 Zantiy i konkirans kaf\u00e9 Bourbon : lo promi\u00e9 i voiyaje 1 200 lieu, tandik l\u2019ot i doi f\u00e9 2 600 lieu. An-pl\u00fcs de\u00e7a, bann Zoland\u00e9 i d\u00e9vlope la plantasyon kaf\u00e9 dann zot koloni Java. Zot prodiksyon i noiye Lerope lo nor. Po-\u00e7a-m\u00e8m, la <em>Compagnie<\/em> i dimin\u00fc\u00e9 lo pri kaf\u00e9 Bourbon : 8 sol la livr&#8217;, lan\u00e9 1730 ; 5 sol, lan\u00e9 1732 ; 4 sol, lan\u00e9 1744 ; 3 sol, lan\u00e9 1745. Ali m\u00e8m i di, lan\u00e9-la, li revande 11-12 sol dessi marsh\u00e9 la M\u00e9tropol. En m\u00e8m tan, lo transpor i koute ali rienk 6 sol.<\/p>\n<p>La b\u00e8sse lo pri kaf\u00e9 i toushe lo revni bann kolon. An-pl\u00fcs lo randman lo pi\u00e9 kaf\u00e9 i marshe \u00e8k lo klima. Son produksyon i dimin\u00fc\u00e9 in bonp\u00e9 : lan\u00e9 1732, akoz siklone ; bann zan\u00e9 1747-1749, akoz in linvazion pisron\u2026<\/p>\n<p>An-pl\u00fcs, dann koloni frans\u00e9, la <em>coutume de Paris<\/em> i oblije partaje bann kons\u00e9syon en part \u00e9gal, \u00e9gal m\u00e8m, rantr&#8217; bann z\u00e9riti\u00e9. Mani\u00e8r d\u00e9koup\u00e9-la l\u00e9 kontr\u00e8r po m\u00e8te la t\u00e8r en val\u00ebr. \u00c7a i divize lo bann karo en gran-gran l\u00e8z inn-d\u00e9 m\u00e9n\u00e9 dessi in gran longu\u00ebr. Bann karo-la i rossorte konm in bann ti-kouloir maliz\u00e9 po \u00e9sploit\u00e9<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.37629223942951473\" aria-label=\"Selon une remarque d\u2019Yves P\u00e9rotin.\">&nbsp;<\/span>. Lo r\u00e9zilta : n\u00e9na plizanpl\u00fcs Blan mal\u00e9r\u00e9 : lan\u00e9 1735, in kolon dessi 57 na poin z\u00e9sklav, sinonsa inn-d\u00e9 z\u00e9sklav, po dire lo pl\u00fcs vr\u00e9, l\u00e9 dan la miz\u00e8r ; lan\u00e9 1779, n\u00e9na 10 i vive konmsa.<\/p>\n<p>Lo d\u00e9vlopman la prodiksyon agrikol po lo ravita\u00efyman bann l\u00e9kipaj bato i fr\u00e8ne inp\u00e9 logmantasyon la miz\u00e8r. Dir\u00e9ksyon la <em>Compagnie<\/em> i rap\u00e8le toultan \u00e7a in n\u00e9ss\u00e9ssit\u00e9 i fo pa bann kolon i oubliye. Dann zan\u00e9 1720-1730, i r\u00e9sp\u00e8kte pa tro \u00e7a. Konm in lofissi\u00e9 d\u2019marine la-f\u00e9 \u00e9skale Bourbon lan\u00e9 1730 la-f\u00e9 la remark : \u00ab Zot i majine rienk kaf\u00e9, jiska oubliye zot prope lint\u00e9r\u00e9 : pr\u00e8sk toute kolon i passe zot tan po plante kaf\u00e9 ; kan bato i arive, zot l\u00e9 pi kapab fourni produi fr\u00e9, produi plizanpl\u00fcs rar toul\u00e9zour<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.3128828617846471\" aria-label=\"AN SOM Colonies C\/2\/75, f\u00b0 78\">&nbsp;<\/span>.\u00a0\u00bb Lan\u00e9 1735, Labourdonnais i arive konm gouv\u00e8rn\u00ebr lo deu zil, li r\u00e9aji kontr&#8217; mani\u00e8r-f\u00e9-la. Li rap\u00e8le : \u00ab la <em>Compagnie<\/em> la-vni Bourbon rienk po fourni produi fr\u00e9 bann z\u00e9kipaj<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.7823642455127433\" aria-label=\"M\u00e9moire des \u00eele \u2026, p. 131.\">&nbsp;<\/span>.\u00a0\u00bb Bann kolon i konpran : kan Labourdonnais i arsava, Bourbon i produi 550 000 kilo d\u2019 bl\u00e9, 900 000 kilo de-riz, 4 000 000 kilo d\u2019 mayi. En m\u00e8m tan lo kons\u00e8y gouv\u00e8rnman i f\u00e9 la remark :<\/p>\n<blockquote><p>\u00a0Tan k\u2019 lav\u00e9 la gu\u00e8r (<em>la Succession d\u2019Autriche<\/em>), l<em>\u2019\u00eele de France<\/em> t\u00e9 oblij\u00e9 baze dessi nou. Si nou lav\u00e9 pa porte ali sekour po lo manj\u00e9, si t\u00e9 pa nout bl\u00e9, nout mayi, li nor\u00e9 pa gaingne nouri toute son bann bato \u2026<span class=\"NOTE_MARKER\" rel=\"0.9009618158255555\" aria-label=\"Correspondance du conseil \u2026 de Bourbon et de la Compagnie \u2026, t. 5, p. 30\">&nbsp;<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Lo pl\u00fcs prinsipal l\u00e9 produi, soman l\u00e9 touzour oblij\u00e9 al\u00e9 rode Madagaskar, de-riz \u00e8k la viann b\u00ebf sal\u00e9.<\/p>\n<h3>Mani\u00e8r la <em>Compagnie des Indes<\/em> la-\u00e9sploite Bourbon<\/h3>\n<p>Lan\u00e9 1764, kan lo gouv\u00e8rman i d\u00e9sside m\u00e8te lo deu zil dessou lotorit\u00e9 dir\u00e8k lo Roi, bann dir\u00e9kt\u00ebr la <em>Compagnie des Indes<\/em> i d\u00e9klare : \u00ab Deu zil-la i koute sinkante milion bann zaksyon\u00e9r ; bann kolon i doi la <em>Compagnie<\/em> toute zot fortine. \u00bb L\u00e9 vr\u00e9, zot la f\u00e9 lavans bann zabitan po gaingne ash\u00e8te z\u00e9sklav, po zot gaingne komanse m\u00e8te en val\u00ebr la t\u00e8r. L\u00e9 normal lo bann zint\u00e9r\u00e9 adisyon\u00e9 &#8211; ranbours\u00e9 en kaf\u00e9- l\u00e9 normal i f\u00e9 parti \u00e7ak i doi la <em>Compagnie<\/em>. Depi lan\u00e9 1722, li t\u00e9 oblij\u00e9 antretenir in troupe 150 bononm po la d\u00e9fans lil Bourbon, \u00e8k son polisse. An-pl\u00fcs de \u00e7a li t\u00e9 oblij\u00e9 p\u00e8ye bann zadministrat\u00ebr sivil. D\u2019in kot\u00e9, la ress\u00e8te la vente z\u00e9sklav sharj\u00e9 dessi bato la <em>Compagnie<\/em>, \u00e8k la vente kaf\u00e9 en M\u00e9tropol i konpanse lo d\u00e9pans. D\u2019in ot kot\u00e9, dapr\u00e9 lordonans lo 23 avriy lan\u00e9 1723, la <em>Compagnie<\/em> i vande bann kolon marshandiz erop\u00e9in (sinonsa aziatik) \u00e8k in b\u00e9n\u00e9fisse 100 %, apr\u00e9\u00e7a 125 %, 150 % ; po lo vin \u00e8k lalkol 200 %, 300 %. Bann b\u00e9n\u00e9fisse-la, k\u2019i r\u00e9sp\u00e8kt\u2019 lo <em>principe de l\u2019exclusif<\/em>, i tonbe lo prinsipal rantr\u00e9 larjan la <em>Compagnie<\/em>. \u00c8k \u00e7a i fo ajoute in redevans (en nat\u00fcr) 4 once po in larpan d\u2019 kaf\u00e9 ; i fo ajoute an-pl\u00fcs lo bann <em>droits de mutation<\/em> (15 000 <em>livre<\/em>). Apr\u00e9 in promi\u00e9 l\u00e9for la <em>Compagnie<\/em> po linv\u00e9stisman, la popilasyon d\u2019 Bourbon i kouv\u00e8r son bann d\u00e9pans. Nor\u00e9 m\u00e8m lo droi di i raporte ali, si ou majine la <em>Compagnie<\/em> l\u00e9 oblij\u00e9 f\u00e9 in l\u00e9skale dessi shemin l\u2019Azi oriental.<\/p>\n<p>Boudikonte, lo m\u00e8te-en-val\u00ebr Bourbon dann tan la<em> Compagnie des Indes<\/em>, t\u00e9 in siks\u00e9 mat\u00e9ri\u00e8l, in siks\u00e9 finansy\u00e9. L\u00e9kilib kom\u00e9rsyal, l\u00e9kilib finansy\u00e9 l\u00e9 l\u00e0, soman dessi lo dos bann kolon \u00e8k zot bann z\u00e9sklav.<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":8826,"parent":8551,"menu_order":0,"template":"","class_list":["post-8825","documentaire","type-documentaire","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire\/8825","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/types\/documentaire"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/documentaire\/8551"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8826"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.portail-esclavage-reunion.fr\/re\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8825"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}