Laktualité

« Bann müzé vizavi lésklavaj : tashe moiyen tonbe dakor dessi la manièr rakonte nout léritaj partajé »
Symposium, mois d’avriy 2023, dopi lo 12 jiska lo 16

Kartyé Lib Mémoire & Patrimoine Océan Indien èk in bann partenèr, le Haut-Commissariat aux Droits de l’Homme, le Forum de réflexion Afrospectives, le Musée des Civilisations noires èk Coalition Internationale des Sites de Conscience, i rorganize in symposium intèrnasyonal po koze dessi : « Bann müzé vizavi lésklavaj : tashe moiyen tonbe dakor dessi la manièr rakonte nout léritaj partajé ». Ouça ? Kança ? La Rényon, mois d’avriy 2023, dopi lo 12 jiska lo 15, dann loditoriom la médiatèk Auguste Lacaussade Sint-André, épila lo 16, dann Centre et Cie Ismaël Aboudou, Sin-Dni.

 

Symposium-la i tonbe dan la Décennie internationale des personnes d’ascendance africaine (2015-2024) ke bann Nation-Unies la-déssidé. Li va réuni demoun i sorte partou dessi la Tèr : bann shèrshër, bann profésyonél i oküpe müzé ék patrimoine, demoun i jère bann landroi po la mémoir, bann zédükatër ék bann kréatër.

Symposium-la i vé tashe maniér :
– fé mié konprann la plasse, lo rol ke Toussaint Louverture ék la révolüsyon Haïti néna dann plüzièr péi, sirtou dann Losséan Indien,
– partaje bann léspérianse ék bann métode po lintèrprétasyon lésklavaj ék la manièr prézante ali dann müzé,
– koze dessi bann nouvo manièr mète ansanm lo rakontaj ce léritaj partajé-la,
– épila bien rogarde lokazion èk lo méyër fasson po travaïye ansanm rantr’ bann müzé.

Lo bann ron-d’kozé dessi müzé va disküte dessi troi domén :
– çak la-pa di, çak i koné pa ankor, çak i koné dessi lésklavaj ;
– lanaliz kritik bann léspèryanse, bann métode k’i égziste koméla po la reprézantasyon èk lintèrprétasyon lésklavaj ;
– bann müzé konm in landroi po artonbe dakor : nouvo maniér ansèrve bann müzé.

 

Bann ron-d’kozé-la sar rouvèr po bann lassossiasyon, bann demoun kalifié ke la-fé la demann selon la plasse néna. Lo püblik va gaingne in rézümé lo travaïy jist kan Symposium sar fini.

Partaje paj-la
dessi rézo sossial
   
Artourne dessi zaktualité