Lésklavaj

La vie bann zésklav

Lésklavaj èk lékol dann Bourbon
Lotèr
Raoul LUCAS

Sociologue, historien de l’éducation


Lésklavaj èk lékol dann Bourbon

Poudbon, Lékol èk la Sossiété, lé mayé séré ansanm, i dépande inn-é-lot. Soman dann in sitüasyon kolonial èk lésklavaj néna bonpé kontradiksyon. Bourbon i pran in plasse éspéssial par rapor bann diféran sitüasyon kolonial. Lané 1814 lo Traité de Paris i adopte vréman lo prinsipe in lékol. Soman ça i amène in bonpé batay po konète koman i organize projé-la. Lo gouvèrnman èk la bourjoizi kréol i tonbe dakor rienk dessi in nafèr : projé-la i doi pa konsèrne bann zésklav.

Lé admandé si néna in loi ofisyèl i intèrdi done lédükasyon bann zésklav ? On diré pa ! Mé-soman lé konmsa. I aplike règloman lésklavaj, na pwin pèrsone po dire lo kontrèr. Parksa, po tou lo rèste bann késtion lékol, lo nivo zétüde, zélèv konsèrné, bann zanségnan po anboshé, pèrsone i voi pa parèy.

Lo gouvèrnman i konsidère la koloni la bezoin sëlman bann ti-lékol po marmay famiy pov. Po lü, bann zanfan la bourjoizi lërk zot la-fini pti lékol, payé par zot bann paran, zot i doi alé fé d’zétude an-Franse. La bourjoizi kréol i rofize vréman lidé-la, lo gouvèrnman lé oblijé sédé. Èl i niabou fé rouve in Kolèj Royal po son bann zanfan fé zétüde konplé, primèr èk segondèr, sür-plasse mèm. Po bann zanfan famiy pov, pti blan èk lib-de-koulër, i demande deu kongrégasyon po oküpé : bann Frères des Ecoles Chrétiennes po bann garson ; bann Sœurs de Saint-Joseph de Cluny po bann fiy. Lo gran famiy Desbassayns i joué in role inportan dann lorganizasyon èk lo fonksyonman lékol-la. Èl i mète toute son larjan èk toute son relasyon po bien fé démare lo sistèm lékol. Parlfète, po lo Kolèj Royal, èl i sava rode bann proféssër lo plüs gabié, i sorte l’Ecole Normale Supérieure sinonça l’Ecole Polytechnique. Épila èl i niabou désside lo deu kongrégasyon dégaje vitman, anvoye zanségnan dan la koloni po rouve plüs vite possib lo bann lékol bann famiy té po atande.

Lissé impérial. Zimaj lo ropozoir dréssé dan la kour prinssipal lo jour la Fête-Dieu.
Louis Antoine Roussin. 1859. Litografi.
Kol. Zarshiv départmantal La Rényon

Néna deu manièr diféran po organize bann lékol dann Bourbon, parlfète néna deu lorganizasyon a-par, po deu katégori demoun. Shakèn son koté nora bann lobjèktif éspéssial po réponde in sël lidé fiks : garantir lo sistèm la koloni èk lésklavaj va kontinüé. D’in koté néna lo Kolèj Royal ouça i done depi dann ti klas jiska lo bakaloréa, in kültir léksélanse po forme bann proshin dirijan la koloni. Mète dan la tète la jenès né dan lo bon rasse, dan lo bon sossiété in tanpéraman kolonial, dessou lo zyé bann grann-janse : ça mèm lo role gran lékol-la. D’in ot koté néna lékol gratuite po zanfan famiy pov, pti blan èk lib-de-koulër, i done ça lo deu kongrégasyon lansèyman, bann Frères lassaliens èk bann Sœurs de Saint-Joseph de Cluny po okïpé. Bann Kongrégasyon i doi done katégori publik-la in lansèyman jist-jist. I fo sirtou lèsse lo méyèr plasse po la moral épila po lo koté pratik dann in soumission par rapor lo sistèm kolonial èk lésklavaj. Done in linstrüksyon util, la moral, ça mèm lo bann prinssipe la sossiété kolonial i demande po sistèm lékol-la. Astër nou va suive son dévlopman.

Lané 1817, lo bann Frères des Ecoles Chrétiennes promié po démare lo travaïy. Na six i débarke Bourbon lo 15 mé 1817, toudsuite là-mèm zot i rouve troi lékol, inn Sin-Dni, lo dézièm Sin-Pol, lo troizièm Sin-Pièr. Dann bann somèn a-suive katre Soeurs de la Congrégation de Saint-Joseph de Cluny, zot tour, i débarke dan la koloni. Lo bann Sœurs i instale azot Sin-Pol, dessi lo domèn Madanm Desbassayns. Lo 8 séktanm 1817, zot i rouve zot promié lékol.

Lékol lé Sœurs de St-Joseph. Joseph Barrère. 1843. Gouash, pièr noir, lagom arabik.
Kol. Mûzé Villèle

Landmin, in dézièm lékip lé-Sœurs i débarke dan la koloni. Lo 2 janvié 1818 zot i rouve zot lékol Sin-Dni. Lo kréasyon èk lo dévlopman bann lékol kongréganiste lé bien malizé. Néna bonpé difikülté, i korésponde deu gran période.

Lo promié période, depi linstalasyon lo bann kongrégasyon (1817) jiska la Monarchie de juillet (1830), lé marké par lo bann difikülté konm po toute nouvo linstalasyon. Bourbon lé loin d’ète in léksèpsyon – lokal sinonça lébèrjman i manke, louvèrtür an-retar, touçala. Anplüs deça néna lo karaktèr-mèm la sossiété kolonial èk son lorganizasyon. Deu ralé-poussé lé plüs remarkab. Dabor inn, cé çak i éspasse dan la klasse. Lo propozisyon lékol limité, gratuite, i done bann promié lékol rouvèr dan la koloni in laspé mélanjé, kissoi çat bann Frères, konm çat bann Sœurs. Parlfète, akoz la konpozisyon la sossiété kolonial, dann mèm klasse néna bann Blan, pa rienk çat lé pov, èk bann Lib-de-koulër. Lo mélanj sossial èk rassial lé vréman malizé.

Lé pa rienk bann késtion rassial i kontraye la sossiété lésklavaj. Èl i vë la pédagoji difüzé lé an-akor èk son prop lorganizasyon. Mé-soman, la pédagoji bann Frères i favorize linissiative, lo bann Sœurs i pratike lantrède : lo bann kongrégasyon i vë pousse in sistèm méritokratik. Mé-soman, la sossiété kolonial i trouve vréman danjerë, mobilité sossial-la par lékol, kan mèm i sava pa loin. Èl i rapèle a-lordr’ lo deu kongrégasyon. I ordone azot aranje bann léspasse séparé po shak groupe sossial. La koloni i intèrdi la métode lantrède.

Lo dézièm ralé-poussé i éspasse rantr’ lo pouvoir kolonial èk la Congrégation des Soeurs de Saint-Joseph de Cluny. I komanse lané 1821, kan la résponsab la komünoté dann Bourbon i mor, Gouvèrnër de Freycinet i magouye po nome son ranplassan. Forssaj-la i viole toute bann privilèj la kongrégasyon. La Supérieure Générale, Anne-Marie Javouhey, i dénonse ça. Boudikonte gouvèrnman nasyonal i done aèl rézon. La Supérieure Générale i artrouve son lotorité. Èl i done la diréksyon la komünoté

La Vénérable Anne-Marie Javouhey. In L’oeuvre de la vénérable Anne-Marie Javouhey, fondatrice de la Congrégation de Saint-Joseph de Cluny : un centenaire à Brest, 1é oktob 1826 -1é oktob 1926 / Labé Louis Saluden. Impr. Presse libérale (Brest), 1926.
Kol. Bibliotèk nasyonal la Franse

Lané 1830, dan la koloni i rèste rienk in lékol les Frères, çat Sin-Dni, èk 183 zélèv. Bann Sœurs la-gaingne konsèrve troi lékol, èk 114 zélèv dan bann klasse péyante, 97 dan bann klasse gratuite po bann fiy-blan pov, 131 po bann fiy de-koulër.

La kour lantré lékol lé Frères des Ecoles Chrétiennes Sin-Dni. A. Francine. 1861. Litografi.
Kol. Bibliotèk départmantal La Rényon

Lo dézièm période rantr’ la Monarchie de juillet jiska la Deuxième République, lé marké par gran-gran dézord k’i arète èk labolisyon lésklavaj. Dann kontèks-la i komanse prande bann déssizion po fé rante lékol bann zésklav, dèrnié « kliantèle » la sossiété Bourbon. Lo kalandrié, la kadanse, la lourdër déssizion-la i amontre koman la sossiété kolonial lé déranjé akoz la sossiété fransé lé antrin devnir in sossiété kapitaliste.

Parlfète, lo sistèm lésklavaj lavé done in bon lélan dévlopman ékonomik bann métropol Lërop, astër li la-fini par frène ali. Depi la fin 18èm sièk, Adam Smith la-komanse kritik lo sistèm léskavaj. Lidé-la i répande dan la Franse, son bann dirijan i tonbe dakor èk lo bann zargüman bann lékonomist libéral. Dann kontèks-la, la Franse i vote la loi 4 mars 1831 po arète la trète négriyé. Epila bann zaksyon abolisionist i dévlope, sirtou lané 1834 èk la kréasyon la Société française pour l’Abolition de l’esclavage. Son bann prinsipal amenër, de Tocqueville, Passy, de Broglie, i püblie in kantité rapor i démontre lé inpossib kontinüé lésklavaj. Alorse lo gouvèrnman i pran plüzir désizion po réforme lo sistèm lésklavaj. Mé-soman, bann déssizion-la, mèm jist réformist, i enraje la sossiété èk ladministrasyon kolonial. Zot konportman dovan bann tèks po linstrüksyon i amontre ça bien.

Bann tèks-la i propoze in bon laspé édukatif, ça in gran nouvoté. Po bien konprande, i fo pa oubliyé ke jiska lër, bann zésklav té i ressoi pa okin linstrüksyon. Bann kolon lété kontr’ jiska linstrüksyon rélijié. Lané 1839, i kré in fon po linstrüksyon rélijié épila élémantèr bann jène zésklav. La koloni i aplike pa sistèm-la, an-promié Gouvèrnër de Hell. Li di karéman gouvèrnman : « lépok ou sar konvnab propoze bann bienfé linstrüksyon primèr po bann zésklav lé ankor bien loin. »

« Ordonnance du roi relative l’instruction morale et religieuse des esclaves dans les colonies françaises ainsi qu’au patronage que doivent exercer les officiers du ministère public à l’égard de la même classe de la population », In L’Indicateur colonial, feuille politique, littéraire et d’annonces de l’île Bourbon, 13 juin 1840. Par Louis Philippe. 5 février 1840. Inprimé.
Kol. Zarshiv départmantal La Rényon

Lané 1840, in lordonanse royal i poze klèrman la késtion linstrüksyon bann zésklav. Son lakèy Bourbon lé ossi révélatër. Lo deu promié lartik lordonanse i koze dessi lanséyman rélijié. I prévoi in séssion linstrüksyon rélijié par mois dessi bann domèn, épila in katéshis par somèn po marmay zésklav dann légliz la paroisse. Lo deu lartik a-suiv i konsèrne linstrüksyon élémantèr. I di zésklav fiy konm garson laj 4-an apartir i doi rante dann toute lékol gratuite i égziste dan la komüne. Promié débü i vë rande déssizion-la obligatoir, apréça i rande ali fakültatif akoz lo tapaj bann Conseils coloniaux, konm çat Bourbon, kan i disküte dessi lo projé d’loi. Soman, bann kolon i aksèpe pa ditou mézüre-la, mèm si lé minime par rapor lo promié projé. Zot lé bien déssidé rofizé, parsk anplüs zot néna lo soutien bann zadministratër la koloni, mèm si gouvèrnman i rapèle lo bann zadministratër a-lordr’. Parlfète, lo gouvèrnër Bazoche, k’i arive apré de Hell, i doi aplike lordonanse-la. Pourtan li ékrire lo Ministre des Colonies : lo bann lartik lordonanse lé pa korèk, i koute shèr, épila danjëré po la koloni. Po lü i fodré jist done zanfan zésklav « deu-troi lesson la moral sinp. » Bann kolon i pë pa rève in méyër lavoka. Alorse kan i poze alü la késtion dessi laplikasyon lordonanse, épila litülizasyon larjan po mète ça an-pratik, lo Ministre des Colonies lé bien oblijé rokonète ke lo bann mézüre la-boire bouyon, jisteman dann Bourbon. Lané 1845, okin zanfan zésklav i sava lékol dan la koloni. Larjan lété détourné, bann kolon la-sabote laplikasyon lo tèks. Zot la-gaingne gran soutien èk bann zotorité lokal, bann gouvèrnër, bann majistra, kan mèm gouvèrnman i rapèle banna a-lordr’. Bann rézülta-la i révolte Victor Schœlcher èk son bann zami.

Lo 18 mai 1846, néna in nouvo lordonanse, astër po rande obligatoir linstrüksyon bann jène zésklav. Bann tèks ofisyèl i propoze in program bien sinp « po akorde lanséyman lékol èk çat lo devoir [bann jène zésklav] dessi bann domèn », èk lidé aprande azot la moral, drèsse azot, olèrk instruire azot. I insiste sirtou dessi lobligasyon travaïy. Mèm si lordonanse lé in komandman, mém si i sava pa loin, lo tèks lé pa apliké dann Bourbon. Ladministrasyon èk la sossiété kolonial i mète azot ansanm po sabote son laplikasyon konm « l’affaire Monnet » i amontre.

Alexandre Monnet, « Père des Noirs », La Rényon, 1840-1847. Pintür,
Kol. Lévéché La Rényon

Mois d’juin 1840 labé Monnet i arive Bourbon. Li désside oküpe linstrüksyon rélijié bann zésklav. Li fonde in nouvo pastoral, i apèle « Mission des Noirs ». Monnet i travaïye konm bann gouvèrnman i vë, soman la plüpar bann kolon lé pa dakor ditou sanm li, apark lo gran Famiy Desbassayns, ke néna in plasse éspéssial dann listoir kolonial fransé. Zot i soutien Monnet, i fé ali konfianse. Lané 1846, kan labé Monnet i voiyaje dann Lërope, gouvèrnman fransé i dékore ali Chevalier de la Légion d’honneur. Dann Rome, akoz son travaïy, lo Pape Pie IX i ressoi ali, i nome ali Vice-Préfet Apostolique de Bourbon. Mé-soman, kan li artourne Bourbon, 12 séktanm 1847, bann maniféstan an-kolèr i atande ali, zot i roproshe ali «fane bann zidé katolik kontr’ lésklavaj ». 15 jour apré, Gouvèrnër Graeb i mète ali an-déor Bourbon, « po lintéré süpériër la koloni. »

Depi toultan lakor rantr’ bann zadministratër la koloni èk bann kolon i amontre koman lo sistèm léskavaj — Victor Schœlcher i apèle ça lo « mayaj lassié » — i pë pa shanjé. Jist avan Labolisyon, dan la koloni néna 7 lékol les Frères, mésoman rienk 4 i akéye 232 zanfan zésklav. Dann bann lékol-la, néna çat Sin-Lé èk lo Frère Scubilion konm diréktër. Par koté bann Soeurs de Saint-Joseph de Cluny, na rienk 3 lékol i akèye 380 jène-fiy zésklav.

[Frère Scubilion]. Dujardin. Eliogravür. In Le Frère Scubilion de l’Institut des Frères des écoles chrétiennes, par Labé H. Chassagnon… Proküre jénéral bann Frères, 1902. Frontispice
Koça i pë dire po ashevé ? Daborinn, lésklavaj lé pa in nafèr a-par dan la sossiété. Lo sistèm lésklavaj i toushe la koloni an-antié. Apréça, i pë pa sépare la késtion lékol èk lo rèste lorganizasyon la sossiété, toute lé mayé ansanm. Po fini, i pë voir k’dann Bourbon, koloni lésklavaj, la sossiété néna la volonté kontrole linstrüksyon. I pë fé ninporte kèl tèks la loi, bann kolon èk la konplissité ladministrasyon i désside pa réspèkte ali, si zot i majine zot lorganizasyon lé menassé. Mé-soman, boudikonte, i vë pa dire ditou bann Kongrégasyon, ni dé-sèrtin résponsab Légliz, i lèsse la sossiété léskavaj kontrole azot.

LésklavajLa vie bann zésklav
Inprime
lo tèks en PDF
Partaje paj-la
dessi rézo sossial
   
Lotèr
Raoul LUCAS

Sociologue, historien de l’éducation