Lésklavaj

Lo Kode noir

Lo Kode noir
Lotèr
Laurent SERMET

Docteur en Droit
Institut d’études politiques d’Aix-en-Provence


Lo Kode noir

Lésklav, ça in simbol for. Bann zantropolog i klasse alü dann mèm katégori demoun fou, demoun bani . In bien malerë favër po çak jordi la jüstisse i apèle diskriminasyon bazé dessi lésklüzyon sossial.

Lané 1723, dann komansman lo règn Louis XV, dann bann zil de Franse èk Bourbon, lo Kode noir lété lo régloman jüridik, po in sistèm ékonomik, sossial po ésploite do-sik, in produi agrikol, té i prétan navé in bèl-bèl randman. Po ban shèrshër, sistèm komèrsial indépandan-la, la-énète depi lané 1455, poussé par bann Portügué dann lil Sao Tomé : « ouça i sélèbe lo mariaj kane èk demoun noir, po tonbe konm lo méyër modèl inn sossiété ésklavajis » . Lo sistèm triangülèr-la, plin léspéranse, an-plüzièr foi la-shanje manièr-fé, la-shanje landroi, depi Brézil jiska Karaïb, avan i mète alü anplasse dann Losséan Indien.

Lo Kode noir, Edit… i ansèrve régloman po gouvèrnman èk ladministasyon la jüstisse, la polisse la dissipline èk lo komèrse bann zésklav nèg dan la koloni Louiziane…1727. Louis XV (roi de France ; 1710-1774).
Kolèksyon Bibliotèk nasyonal la Franse

Dann Losséan Indien i pë dire, ça in fait social total — konm Emile Durkheim la-di — akoz i konsèrne mèm-tan lékonomi, lo sossial, lo sivil, lo politik, lo relijion, lo juridik. An Franse, malgré lété plüto fèb promié débü, lanaliz bann tèks jüridik i koné in dévlopman romarkab par bann léspéssialis koméla, konm listorien lo droi Jean-François Niort sinonça lo filozof Louis Sala-Molins.

Lanaliz jüridik-la cé in moyen po konprande lésklavaj, po rézon linportanse lo droi dann bann rapor sossial. In bonpé l’États modernes, la-fé rante lésklavaj dan la loi , po mète anplasse in nouvo modèl ékonomik bazé dessi in fondman parèy partou : lo kapayman forsé demoun po fé travaïye azot konm zésklav. Lo kode sivil la Louiziane ékri lané 1808, révizé lané 1825, i ésplike ça bien. Dann son lartik 155, néna deu kalité sèrvitër : lo lib, lo zésklav . Mé soman lésklavaj lé pa jüst kan in moun lé oblijé done son forse travaïy in ot moun, cé sürtou kan la loi i pérmète pran in moun po inn shoz.

A bien rogardé lo Kode noir cé rienk lo tèks 1723, té i apèle Lettres Patentes. Mé soman po Losséan Indien i fo pa oubliyé lo prinsipal shanjman juridik la-pérmète fé « in moun inn shoz » dann zané 1723-1848. Néna in diféranse rantr’ Kode noir èk Nouvo Kode noir (KN et NKN) . An-promié i fo disküte si bann tèks-la néna in vré valër jüridik po oblije aplike azot, avan rogarde koça zot i di po vréman. Dann listoir léjislasyon kolonial po lésklavaj néna 4 gran lépok :
– lo tèks 1723 i organize la dominasyon juridik lo maitr’ dessi lésklav ;
– lo kode sivil kolonial 1805 i fé rante deu kalité libèrté mésoman i konsèrve lésklavaj ;
– la léjislasyon royal 1840 i ranforse la protéksyon po lésklav dann son bann rapor èk lo maitr’ ;
– la léjislasyon apré labolisyon lésklavaj par lo dékré lo 27 avriy 1848, i dédomaje lo propriétèr la-pèrde son bann zésklav.
Lo Kode noir pénal i rajoute son bann punisyon po konplète lo Kode noir, ça i amontre koman lo sistèm juridik lésklavaj lé konpliké.

Lo droi-lésklavaj i fé otorité

Kan i lire lo Kode noir èk lo nouvo Kode noir i pérmète anou konprande po vréman lo kalité juridik bann tèks-la, son kapassité organize konmkifo bann rapor rantr’ maitr’ èk zésklav, kiça néna kèl droi, kiça néna kèl lobligasyon, son volonté püni çak i réspèke pa lo droi konm lobligasyon-la. I voi bien koman lo léjislatër i vë organize inn sossiété bazé dessi in sistèm rassist po garanti la dominasyon lo Blan dessi lo Noir par lo bann tèks la loi. Lo bann tèks la Monarchie de juillet (1840-1848), kanmèm i adoussi lo kondisyon jüridik lésklav, linstitüsyon jüridik-la i kontinüé konm lété. Rantr’ 1723-1740, bann tèks-la lé plizanplüs téknik, détayé po anpèshe lo maitr’ fé çak lü vë èk son zésklav, ça i shanje poudbon lo sistèm jüridik lésklavaj. Lété déja konmça dan lo tèks 1723. Jordi i pouré konsidère bann tèks-la konm in droi pozitif, sétadir in droi apliké dessi in sël téritoir, konm in afèr Léta la-désside par lü-mèm. Mésoman si i pë pa mète an-doute lo koté vréman jüridik lo droi lésklavaj. I voi bien ossi koman lü lé, in vré manièr-fé l’anti-droit, sétadir in droi vissië po kraze la libèrté.

Nouvo kode noir répèrtoir la loi, lordonanse, dékré, larété, i kosèrne bann zésklav. De Lahuppe. 1846.
Kolèksyon Zarshiv Départman La Rényon

I pë kalifié konm anti-droit lo bann loi antijuif Léta nazi, konm çat lapartéd . Lé sür i pë pa konpare po vréman bann juif ansanm bann zésklav. Dapré Hannah Arendt, tire bann droi po bann Juif (droi politik, droi la propriété) lété lo komansman zot lésklüzion, anpromié jüridik, jiska arive zot léstèrminasyon final, konm i di  lé pa k’ zot vi, zot libèrté, zot libèrté lopinion, lé krazé — in manièr-di, soidizan po règle bann problèm dann dé-sèrtin komünoté — cé plito akoz zot lé pü dann okin komünoté.
Lo traka po zot cé pa zot lé pa égal dovan la loi, cé k’po zot na pwin d’loi ditou, cé pa k’zot lé oprimé cé k’ na mèm pwin pèrsone jiska i majine oprime azot. Cé rienk an-dernié-dernié zot droi d’vive lé menassé ; cé rienk si zot i rèste vréman an-tro, si i trouve pa pèrsone po réklame azot, là, zot vi lé menassé. Parèy po bann nazi, léstèrminasyon bann Juif, lavé komanse par prive azot lo statu jüridik (lo statu sitoyen deuzièm klasse) la-mète azot a-par toute demoun, la-anfèrme azot dann guéto, kan-konsantrasyon ; avan fé marshe bann shanb-a-gaz, bann nazi lavé bien kalküle késtion-la, zot té bien kontan dékouve okin péi té i sar réklame banna. Çak i fo bien konète cé k’ lavé déja prive azot toute bann droi avan prive azot lo droi vive ».” uniq=”0.18007048948130855″]. Lo bann reshèrsh Danièle Lochak dessi lo droi Vichy la-prolonje la késtion l’anti-droit . Èl la-amontre lindiféranse koupab, po pa dire plüs, bann jurist fransé par rapor lo bann loi la-fé dann zané 1940-1944. Parlfète lo droi èk son lésplikasyon néna in sens. Lo manièr-pensé pozitivist soidizan ni konpliss ni indiféran po l’anti-droit, ça lé pa konvinkan . Néna in lidé i prétan « néna rienk lo droi, par son kapassité dékoupe la réalité dapré in lojik invanté, lé kapab fé énète in bébète konmça » , soman i rèste inn doutanse. Lé pa lo droi par-lü-mèm lé monstrié, cé la forse politik i soutien alü. Lo droi lé jist la po mète la loi dessi papié, po done alü inn léjitimité. Jordi néna ankor ralé-poussé dessi lanaliz jüridik lo Kode noir, rantr’ çat i kondane alü karéman èk çat i vë analize ça plïto konm jürist .

Lo mank in définisyon jüridik po lésklav

Lettres patentes. 1723.
Kolèksyon Zarshiv Départman La Rényon

Lo Lettres Patentes (LP) i done pa inn définisyon juridik po lésklav po di vréman koça i lé son kondisyon . Parlfète néna in féblèsse dan lo rézonman çak la-fé la loi lépok-la, parsk i réspèkte pa la lojik jüridik : koman i fé in loi si ou i koné pa po kiça lé fé… Kanmèm ça souvandéfoi lo kondisyon lésklav lé rekonü.

Kissoi Lettres Patentes kissoi la loi Monarchie de juillet na pwin inn i di koça i fo baze dessi po di parkoman i rokoné in lésklav. Antouléka na pwin rien po défini lésklav parapor laparanse son rasse, o-kontrèr çak bann Südafrikin la-fé po lapartèd dan la loi Population Registration Act, lané 1950 (in loi po fé in klasman la populasyon) . Dapré lo Kode noir, in moun noir lé pa otomatikman in lésklav : li pë ète afranshi sinonça ète né lib. Lo tèks lé rienk inn déklarasyon dessi la kondisyon lésklav konmsi, lépok-la, konète kiça lé zésklav sinonça kiça lé pa, té pa in lobligasyon jüridik. Konm lo Kode i rode garanti la dominasyon bann blan, lo zésklav i tonbe noir a priori , soman fo pa oubliye lü pë ète métissé par lo mélanj demoun kanmèm ça lé intèrdi . Konm lo tèks i prévoi pa k’in moun konsidéré konm zésklav i pë ète afranshi si son laparanse lé blan, n’i pë pa rejète lidé in zésklav blan, sinonça inpë métissé. Parlfète bann zésklav lété rossansé. La katégori « kaste » té i dékri zot laparanse. Dé-sèrtin té konsidéré konm kaf, malgash, kréol, rouj. Dé-sèrtin lété klassé konm « noir klèr »… Parlfète lo Kode noir i garanti la kondisyon jüridik lésklav san di koça lü lé po vréman. Dann dé-sèrtin ka, plito rar, les Lettres Patentes i défini la kalité in zésklav. Lartik V i done deu liste préssizion. Bann zanfan lé né par in lunion intèrdi sar toujour in zésklav i pë pa ète afranshi. Soman lo bononm noir, si li lé affranshi sinonça lib, si lü marié ansanm in fanm zésklav, lërk lü afranshi aèl, son bann zanfan, déja la épila çak va arive apré, sar lib. Lartik 8 i di bien bann paran zésklav i done néssanse zanfan zésklav. Lartik XI i di cé lo bann momon i transmète lo kondisyon jüridik. In momon zésklav i fé zanfan zésklav, in momon lib i fé zanfan lib .

In léksépsyon po lo Kode noir Louiziane lané 1825, lü défini lésklav par son kondisyon : « lésklav lé sou la dominasyon in maitr’, cé son bien ; konmça lo maitr’ i pë vande alü, fé çak i vë èk lü, èk son kapassité, èk son travaïy ; lü pë pa fé rien, lü na pwin rien, lü pë pa ashète rien, toute lé po son maitr’ » (lartik 35). La prëve lésklavaj lé ankor in késtion jordi, la Convention internationale relative à l’esclavage, signé lo 25 séktanm 1926 Genève, i défini lésklavaj konm : « la sitüasyon sinonça la kondisyon in moun i tonbe soi totalman soi inpë dessou lo droi propriété » (lartik 1, alinéa 1). Lo 26 julyé 2005 po lafèr Siliadin kontr’ la Franse, La Cour européenne des droits de l’homme, tankalü, la-fini par préssize koça i lé po vréman travaïy forsé, sinonça obligatoir, sèrvitud èk lésklavaj .

Parkoman lésklav na pwin okin droi

Parlfète, lésklavaj cé kan i défande in moun shoizi par lü mèm son manièr-fé, jiska son manièr-pensé, néna rienk son maitr’ i pë désside toute po lü, jiska fé sanm lü in moin-k’rien. Çak lé ankor plüs mové dann lésklavaj cé kan lü lé bazé dessi la rasse. Déjà lo sistèm jüridik i pran po son konte réalité-la, lèrk lü organize po bann maitr’ lo bann moyen po dominé ; lü sava ankor plüs loin, parsk lü ütilize la loi po prive demoun son bann droi fondamantal.

Otromandi, lésklav cé in moun san droi po lü mèm, san in légzistanse jüridik . Inn gran viktoir bann filozof lo sièk des Lumières, lété done bann droi toute demoun, bann droi égal po shakinn. Po Kant, na pwin liberté dan lo sens in moun i désside par lü mèm, si na pwin légalité lo droi . Soman rantr’ lo bann proklamasyon 1789 èk 1848, navé bonpë rézistanse po anpèshe laplikasyon nouvoté politik-la dan bann koloni la Franse. Dann tèks 1723, par définisyon épila par çak lü lé, po lo droi, lésklav cé in lobjé. Parlfète néna pwin léta-sivil po bann zésklav : la néssanse lé séparé ansanm légzistanse jüridik. Lané 1848 apartir Sarda Garriga la-mète la réalité ansanm la loi, lü la-rande léta-sivil ünivèrsél . Lané 1948, in sièk apré, la Déklarasyon ünivèrsél bann droi demoun la-fé ansanm ça in vré droi po toute demoun : « Shakinn na lo droi la rekonéssanse son pèrsonalité jüridik partou » (lartik 6).
Dan la pratik bann droi po lézsklav lé bazé dessi la résponsabilité lo propriétèr. Dan son lassèrvisman, lésklav néna inn plasse dan la loi. Lartik 48 lo Kode lé bien klèr : si lo propriétèr lé pa la, lésklav lé konm inn shoz gardé par in propriétèr ranplassan, sharjé d’jére alü konm « in bon pèr-d’famiy » résponsab rienk po bann dézagréman i arive par in mové jéssion.

Po ogmante shozifikasyon-la, lartik 39 i di lésklav cé in bien meuble, çak i vë dire inn shoz dan lo droi : « Les esclaves sont réputés meubles ». Lo mo réputé i vë dire lé pri konm, lo bann lotër lo kode i koné tré bien i fo zot i invante la loi konm in manièr po bati lo droi ; tou lo rèste (lo kondisyon jüridik) i apuie la-dessi. Linvansyon jüridik-la cé in manièr-fé partou, i vë dire napwinn prëv po vréman po di in moun cé in mëb. Parlfète, la légalité, la léjitimité lésklavaj i komanse konmça mèm.

Inn foi-l’tan konmça lésklav lé konsidéré konm in bien, si i vande toute lo bien lü lé konpri ansanm (lartik 43, 44 et 45). Apréça lo réjim jüridik i suive lojik-la. Lésklav lé pri dan lo mèm réjim jüridik lo droi komin po bann biens meubles (Ordonnance et Coutume de Paris : lartik 40). I pë vande lésklav soman i pë pa sépare alü èk son madanm, san bann jëne zanfan (lartik 42). Kan lo maitr’ i fé kondane a-mor son zésklav lü doi gaingne in lindémnité (lartik 35). Lésklav, in lobjé san droi, i pë pa ète propriétèr, ni d’lü mèm, ni d’son zanfan, ni d’son travaïy, akoz touçala i apartien son maitr’. Dapré lartik 21, lü lé pa kapab an-avoir konm anprofite d’inn propriété, lé normal akoz ça in droi jüridik rézèrvé po bann propriétèr. I pë pa ète résponsab sivil po toute çak son maitr’ i komande alü.

Lé vré néna in réjime protéksyon po lésklav. Ça in-afèr prinsipal bann jurist i rale lo konte dessi : si tèks-la i fé larbitr’ rantr’ lo maitr’ èk son lobjé, koman parlfète pa done alü jordi in léjimité ? I fo n’i anparle akoz, La Rényon konm Moris, souvandéfoi i antande dire lésklavaj léta pa tro dür, i di la plipar bann propriétèr zot mèm lété pove, zot lété oblijé loué zot zésklav po survive. Soman i fo porte atansyon po koze la-dessi, ça i rouve in shemin pa ankor balizé po bann shèrshër, dessi lo deu kalité soumisyon, çat lo maitr, çat lésklav, akoz la politik dévlopman kolonial l’Etat royal.

Rode pa la grandër lo bann mezüre protéksyon, ça i transforme arpa jamé lésklav konm in sujé néna lo droi, soman i rapèle son kalité konm inn shoz i fo done lo soin, konm i done lo soin bann zanimo, sinonça po oküpe inn kaz. La prëv, lésklav lé pa kapab réklame par lü mèm lo bann droi lu néna akoz lü la pwin pèrsonalité juridik. Son bann droi i konsèrne par égzanp son linstrüksyon relijië (lartik 1 insi-d’suite). Soman, ça in droi sinonça in lobligasyon, in manièr po ogmante lo pouvoir la relijion katolik d’État partou dessi la tèr ? I konsèrne ossi lobligasyon d’soin kan lézklav i vièyi, i tonbe malade épila lobligasyon done larjan lopital lo plüs pré (lartik 20). I mète an-plasse lo repo po lo bann fète (lartik 4). An-touléka lo droi lé bazé dessi lo bon vouloir lo maitr’, son lésklav i pë pa passe témoin konte lü (lartik 22). Son sël possibilité cé fé in rapor po lo prokürër, kan lo maitr’ i ranpli pa son bann zobligasyon ( lartik 19). I fo lü signale lo prokürèr soman ça lé pa a-fié akoz i vo pa in témoignaj. Po finir, lartik 38 i prévoi in punisyon po lo maitr’ si lü mutile sinonça lü tué son lésklav. Soman apré in sinp prossédür lo maitr’ i pë ète grassié.

Lo sël lartik lo Kode i rekoné lésklav konm in moun lé po anfonse alü ankor plüs dann son kondisyon. Dapré lartik 25, dan lo droi kriminèl, lü pë ète poursuivi parèy in moun lib. Ki di lo mariaj konm lafranshisman, ça i dépande lo maitr’. Parlfète touçala néna in léfé démounizasyon par lo droi, in konsékanse la dominasyon i konvien bien la sossiété kolonial.

Malerëzman listoir i aprande pa nou gran shoz, sinonça jist inn tipë. Néna ankor tèlman légzanp lésklüzion jordi k’lé konpliké po konprande toute. Mèm bann sossiété i vante zot toléranse — La Franse anparmi, èk la fièrté son léspèryanse La Révolution, bazé dessi lo prinsip lünivèrsalité bann droi demoun — toute néna zot kontradiksyon, zot limite, zot zésklü : kissoi migran, kissoi pov, kissoi zandikapé… Biensür touça la-évolüé. Lintèrdiksyon jénéral, konm in prohibisyon, lé rokonü. Parlfète la déklarasyon ünivèrsèl bann droi demoun (1948) i intèrdi lésklavaj, mové trètman dégradan. Bann tèks la cour pénale internationale 1998 i porte kondanasyon-la, konm kode pénal toute nasyon. Biensür lésklavaj lé pü dan la loi ; na pü lo droi dire in moun sé inn shoz, lo bien d’in ot moun.

Po bien konprande lésklavaj koméla, i fo pa oublie fé lanaliz lo Kode noir. Astër néna toujour lésploitasyon séksüèl, prostitüsyon, pornografi. I pë pa di touçala lé vréman nouvo . I pë pa di touçala lé vréman nouvo , mé soman jordi lésploitasyon demoun lé randü plüs fassil par la mondializasyon lo bann zéshanj.

Bann note
1 Po demoun bani, fou, ésklav : alé rogarde Dossier collectif, Revue Droit et Cultures, 41, 2001/1, p. 65-141.
2 Alé rogarde Catherine Coquery-Vidrovitch, Les Routes de l'esclavage : histoire des traites africaines VIe-XXe siècle, Albin Michel, 2018, 288 p., (in livr plito pédagojik) ; i fo rajoute bann tèks plüs siantifik : Olivier Grenouilleau, Les traites négrières : Essai d'histoire globale Folio, Poche, 2006, 736 p. ; Alain Testard, L'institution de l'esclavage : une approche mondiale, Paris, Gallimard, 2018.
3 Alé rogarde Lauren Robel èk Elisabeth Zoller, Les états des Noirs, Paris, PUF, coll. Béhémoth, 2000, 115 paj. Livr’-la i ésplike lo droi lésklavaj Zéta-Züni, èk lo malizé son solüsyon par lo fédéralism institüsyonèl.
4 Lo tite 6 lo Kode sivil i apèle Du Maître et du serviteur, anndan-la néna lartik 155 i di : « There are in this State two classes of servants, the free servants and the slaves ».
5 Lo bann Lettres patentes 1723 lé rienk inn kopi kaziman parèy lo Kode noir apliké dann Zantiy, po bann zil de Franse èk Bourbon. Louis XV la-désside fé laranjman-la : « po konsèrve son bann koloni, po fé in loi èk son bann règ, po konsèrve la dissiplin èk légliz katolik, apostolik, romène, épila po garanti léta èk la kalité bann zésklav ». Dann Monarchie de juillet, dirijé par in Roi « ümanis » (Louis-Philippe), toute lo bann tèks adopté té i konpoze lo nouvo Kode noir. Lü lé konpozé èk inn kantité tèks i fé pèrde alü son nom Kode. Po bann tèks-la alé rogarde Nouveau Code Noir ou Répertoire des lois, ordonnances, décrets et arrêtés concernant le régime des esclaves, Saint-Denis, Ile Bourbon, Typographie de Lahuppe, 1846, 50 p.
6 Droit et démocratie en Afrique-du-sud, Actes du colloque de Saint-Denis de La Réunion, décembre 1999, diréksyon : L.Sermet, Paris, L’Harmattan, 2001.
7 ”Hannah
8 Voir par ex. « Écrire, se taire... Réflexion sur la doctrine française », in Le Genre Humain. Le droit antisémite de Vichy, Paris, Le Seuil, 1996, n° 30-31, p. 433-462.
9 Michel Troper, « Le positivisme et les droits de l’homme », Frontières du droit, critique des droits. Billets d’humeur en l’honneur de Danièle Lochak, Paris, LGDJ, 2007, p. 359-362, sp. p. 360 : « Listoir i jüstifié pa kritike bann pozitiviste lërk zot té i di i fo obéi lo droi san kondisyon sof koman... Tanka lindiféranse, si lo pozitiviste i rokomande pa lobéissanse bien sür, lü prèshe pa la rézistanse nonplü. Mé-soman, si lü porte pa in jujman moral oubien in rokomandasyon, lü rande lé-deu possib ».
10 Jean-Marie Denquin, « Le droit antisémite est-il un droit ? », Frontières du droit, critique des droits. Billets d’humeur en l’honneur de Danièle Lochak, Paris, LGDJ, 2007, p. 55-59, sp. p. 59.
11 Sar gayar lire lo sobatkoz rantr’ lo filozof Louis Sala-Molins èk listorien Jean-François Niort . Dapré Niort, « Le « Code Noir » est bien une monstruosité », Le Monde, 17 jilié 2015. Sala-Molins i réponde « Le Code Noir, une monstruosité qui mérite de l’histoire et non de l’idéologie », Le Monde, 15 séktanm 2015.
12 Dessi lo définisyon jüridik lésklavaj : Alain Testart, L’Esclave, la dette et le pouvoir, Paris, Errance, 2001, 238 p. Dapré lü, « i romarke pa linstitüsyon-la par lo droi d’vante, sinonça koman i ansèrve lésklav, mésoman akoz néna toujour o-moin in droi fondamantal lésklav-la na pwin dann sossiété ouça lü vive — kissoi sitoyènté, kissoi paranté, kissoi la relijion— épila akoz i gaingne ésploite lésklav. » Po lotër, i fo pa konfonde kondisyon èk statu, akoz « lé pa jamé son sitüasyon i défini in lésklav, cé lo droi » : alé lire Gilles Holder, Comptes rendus, in L’Homme. Revue française d’anthropologie, 2003.347. Alé lire ossi Charles de Lespinay, « Compte rendu », Revue Droit et Cultures, 43, 2002/1, p. 231.
13 Population Registration Act, 1950, Government Gazette (Journal officiel de la République sud-africaine), page 275.
14 Alé lire Laurent Benoiton, « La prohibition des unions mixtes à l’île Bourbon. Scolie sur une société divisée par le droit », Revue de la recherche juridique. Droit prospectif, 2007/2, p. 955-961. Lotër i amontre lo malizé la loi — mèm si lé ékri— po anpèshe lo bann relasyon pèrsonél rantr’ Blan èk Noir.
15 Lé parèy po lartik 183 lo Kode sivil La Louiziane 1825 : « Bann zanfan i énète in fanm ésklav, kissoi marié ou non, i suive lo mèm sor zot monmon ; parlfète zot lé ésklav konm èl, zot i apartien lo propriétèr zot momon ». Lartik 196 i konplète : « Si in monmon la-gaingne son libèrté po toultan i fé in zanfan, zanfan-la néna lo mèm sor son monmon, li vien lib la date anonsé po lafranshisman son monmon, kanmèm él i mor avan ».
16 Lo travaïy forsé obligatoir i vé dire « tout travaïy sinonça sèrvis in moun lé oblijé fé èk la menasse ninportékèl pünisyon, travaïy sinonça sèrvis lü la pa désside fé par lü mèm » (arrêt Siliadin contre France, § 116). La sèrvitud lé konm in grav démanti la libèrté, sinonça konm in lobligasyon fé in travaïy par la forse. Ça mèm i apèle lésklavaj. (arrêt Siliadin contre France ; § 123-124). La Cour i ropran définisyon la Convention 1926 po kalifié lésklavaj (arrêt Siliadin contre France ; § 122).
17 Lo réjim jüridik lésklav dan La Louiziane ( Kode Sivil 1825) i di parèy : lartik 173 : lésklav i dépande lo bon vouloir son maitr’ ; lartik 174 : lésklav i pë pa fé okin kontra ; lartik 175 : toute çak lésklav néna i apartien son maitr’ ; lartik 176 : lü gaingne pa transmète rien par léritaj sinonça par in ot manièr ; lartik 177 : lésklav na pwin lo droi oküpe in fonksyon püblik sinonça privé...
18 Frédéric Worms, Droits de l’homme et philosophie. Une anthologie, Presses Pocket, 1993, p. 212-213.
19 Lo 8 novanm 1848 lo Komissèr jénéral la Répüblik Sarda Garriga i signe in larété po marke bann demoun lé pa lib dessi in réjistr éspéssial po done shakinn son lidantité, Bulletin officiel de l’île de la Réunion, 1848.554. Larété-la lé bazé dessi deu rézon i vo la pène konète : « Konsidéran lé inportan po lo mintien lordr épila po garanti lo droi po bann propriétèr gaingne in lindémnité, organize linskripsyon demoun ésklav dessi in registr’ éspéssial po établi zot lidantité ; konsidéran lé ossi inportan shak moun inskri dessi lo registr’ i gaingne in nom d’famiy po di kiça lü lé. Ansanm larété-la, néna in ot lo 23 avriy i konsèrne la déklarasyon néssanse zanfan bann zansien zésklav, parsk lavé oubliye marké avan dann promié registr’ matrikül : Bulletin officiel de l’île de la Réunion, 1849.277. Lo vré progré lo tèks lané 1848 cék i fé kole la date lo vré néssanse èk la date néssanse déklaré, i fé kole lo moun èk son pèrsonalité jüridik. Avança lé-deu lété séparé. I fo fé la diféranse ranr’ léta sivil, i fé la pèrsonalité jüridik in moun, èk lakt rossansman la populasyon zésklav dann koloni ke la pwin léfé jüridik po lésklav : in lordonanse lo Roi i konsèrne bann rossansman dann koloni lo 4 oute 1833, Bulletin officiel de l’île Bourbon, 1833.239. Lartik 1 i ésplike ça : « Apartir lo 1er janvié 1834, bann rézulta rossansman — toulézan i doi fourni la komüne dann bann koloni, rekonü par bann propriétèr zésklav sinonça par zot jérër — va done lo nom, lo prénom, laj, lo sèks, la kaste demoun ; lo bann sign partikülié po rokonète azot, lo travaïy zot i fé. Rossansman-la i préssize po shakinn la date, épila po koça la kantité zésklav la-ogmanté sinonça la-diminüé. Si néna lakizisyon sinonça la pèrte par lasha, la vante, léritaj ou bien la donasyon, i fodra marke la date, lo nom bann demoun la-ashète, sinonça la-vande, la-done, la-lègue ». In deuzièm lordonanse i konplète lo promié tèks : lordonanse lo Roi i konsèrne lo rossansman lo 11 juin 1839 , Bulletin officiel de l’île Bourbon, 1839.262.
20 Florence Massias, « L’esclavage contemporain : les réponses du droit », Revue Droit et Cultures, 39, 2000/1, p. 101-124. Lotër i signale koman lo droi fransé lé pov dessi la réprésyon lésklavaj akoz na pwin définisyon èk son incrimination autonome. Alé lire ossi lo dossié Esclavage moderne ou modernité de l’esclavage ?, in Cahiers d’études africaines, n° 179-180, dessou la diréksyon Roger Botte, Françoise Vergès, « Travail contraint et esclavage. Utilisation et définitions aux différentes époques ».
21 Alé lire Pascal Blanchard , Nicolas Bancel, Gilles Boetsch , Dominic Thomas , Christelle Taraud (dir.), Leïla Slimani (Postface), Achille Mbembe (Préface), Jacques Martial (Préface), Sexe, race & colonies, Paris, La Découverte, 2018, 544 p.
+ Afishe
— Kashiète
LésklavajLo Kode noir
Inprime
lo tèks en PDF
Partaje paj-la
dessi rézo sossial
   
Lotèr
Laurent SERMET

Docteur en Droit
Institut d’études politiques d’Aix-en-Provence