Parlfète, bann plantër té i manke la mindëv, zot la-anvoye rekrütër dann Lafrik po ashète zésklav zot té i afranshi toudsuite là-mèm avan fé « signe » banna kontra langajman po 10-zan, nadfoi po toultan.
Formèlman, bann bononm èk bann fanm rekrüté konmça lété « zangajé ». Poudvré, lété in lésklavaj déguizé va düre in trantène lané avan disparète.
Akoz labolisyon, toute lorganizasyon ékonomik La Rényon lété bouskülé. Po lo gouvèrnman èk bann plantër, lété plüs préssé ré-organize lékonomi plantasyon dessi nouvo fondasyon. Son fonksyonman té égzije la kréasyon in bank. Bann transformasyon lékonomi plantasyon la-provoke la monté in pti séktër komèrsial, avèk la kréasyon bann pti-pti lésploitasyon agrikol. Zot koté, bann zafranshi la pa trouve zot plasse dann lékonomi la plantasyon, la-organize azot po vive. Okontrèr la krinte, labolisyon lésklavaj la pa provoke in katastrof ékonomik.
Lésklavaj cé in rapor dominasyon/soumission radikal rantr’ deu moun ouça inn lé propriétèr l’ot. Ça i devien la baz in sistèm ékonomik èk sossial, lésklavajism, kan rapor-la lé fané partou, kan i krée in trin bann règ k’i fikse lo droi bann maitr’ dessi zot zésklav, kan i mète an-plasse bann zouti la répréssion po fé réspèkte touça.
La Rényon, la-organize lésklavajism füramézir rantr’ la fin 17èm èk komansman 18èm sièk. Soman, lü la-pran son form définitiv apré la promülgasyon lo Kode Noir (1723). Lobjéktif lété pèrmète la Compagnie des Indes fé plantasyon pié kafé, épila vnir rish par lésportasyon kafé po Leurope.
Komansman 19èm sièk, siklone i détrui bann pié kafé, épila Langletèr i tire lil Moris èk la Franse, çat té i fourni aèl do-sük. Bann plantër La Rényon la-sote dessi lokazion po dévlope lékonomi sükrié, ke té i égziste prèske pa. Lané 1848, bann domèn sükrié La Rényon lété i marshe par in sistèm lésklavaj, i pë reprézante ça konmça.
Apré lané 1848, i fo re-organize modèl-la parsk lo bann maitr’ i devien « patron », épila lo bann zésklav lé afranshi. Poudbon, lo maitr’ lé pü propriétèr la pèrsone son lésklav, épila konm lo Kode Noir la pü bezoin égzisté, lü lé süprimé. Alorse, i devien indispansab organize in ot sistèm travaïy dessi la baze ashté- vande la forse travaïy lo vré prodüktër. Mèmtan, i fo krée nouvo règleman jüridik po organize bann rapor rantr’ zanployër èk zouvrié.
Na pwin rien i shanje dann bann relasyon téknik lo travaïy : Bann komandër i komande lo « bande » travaïyër i trime. Çat néna po fé, lo bann lorèr travaÿ lé parèy dann sistèm lésklavaj. Mé-soman, çak lé karéman transformé, cé lo kondisyon sossial lo vré prodüktër : lü lé pü in lésklav, cé in salaryé forsé. Cé in moun
• juridikman lib, épila san okin moyen d’prodüksyon ;
• po vive, lü vande po in-tan son forse travaïy po inn pèye ;
• in kontra travaïy i fikse la pèye-la èk bann kondisyon travaïy
• valab pandan pluzièr zané d’suite, i pë pa kasse kontra-la ninporte kan : akoz ça-mèm cé in salarya forsé pa in salarya lib.
Tablo a-suive i amontre la diféranse rantr’ zésklav èk zangajé.
La libèrté èk lo droi | Lésklav | Langajé |
Relijion | Lé oblijé suive la relijion katolik, apostolik, romène | Libèrté |
Maryaj | I fo lotorizasyon lo maitr’ ; lé intèrdi maryé èk inn’ot rasse sinonca rantr’ zafranshi èk zésklav | Libèrté |
Droi fé in rényon | Lé intèrdi fé in rényon èk zésklav inn’ot propriété | Libèrté limité |
Komèrse | Lé intèrdi ashté sinonça vande sof èk lotorizasyon lo maitr’ | Libèrté |
Propriété | Na pwin lo droi avoir rien | Droi d’propriété |
Déplasman | Lé intèrdi sorte lo domèn si lo maitr’ i done pa lotorizasyon | Déplasman kontrolé |
Aksyon en jüstis | Linkapassité jüridik | Kapassité jüridik |
Déssin dessou i fé voir koman i lé lo salarya forsé, la baz lo nouvo lorganizasyon ékonomik la-arive apré lésklavaj lané 1848 apartir.
Koman la-mète an-plasse nouvo sistèm-la ?
Lo salarya forsé té i konsèrne bann zafranshi lété pa organizé parèy çat lété organizé èk bann zémigré.
Bann zafranshi : depi lo salarya forsé obligatoir jiska lo travaÿ obligatoir
Lo salarya forsé obligatoir té i konsèrne bann zafranshi, lété kréé par la loi 18 jülié 1845. Sarda-Garriga la-baze dessi po prande lané 1848 èk lané 1849 bann zarété té i forse toute zafranshi angaje azot po inn sinonça deu zané konm zouvrié po zot lansien maitr’. Sistèm travaïy-la la-fini rienk fin déssanm 1851. Koman la-aplike ça ?
In lankète térin i amontre 1é janvié 1852, 2/3 zafranshi i rèste pü dessi bann domèn. Koman i ésplike gro diminüsyon-la ?
Lo salarya i pë fonksyoné rienk si lo bann salarié lé péyé. Parlfète, lané 1848, bann pti plantër lavé pwin larjan po pèye zot zouvrié. Bien sür, lo dékré labolisyon lavé di té i doi vèrse in lindamnité po toute propriétèr zésklav. Mé-soman, la loi té i organize lindamnizasyon la-arive rienk lo 30 avriy 1849. La-akorde 711,59 fran par lésklav po shak maitr’, mèm si lété moins lo pri moyen in lésklav , lété süfizan po pèye bann salèr. Soman, la-arive tro tar : lo promié lakonte (33,88 fran par lésklav) lété vèrsé rienk mois oktob 1849, lo réstan rienk rantr’ 1850-1852 .
Parsk zot lété i vë pa travaïye po rien, in bonpë zafranshi la-kite bann domèn sükrié. Mouvman-la la-toushe sürtou bann pti propriétèr, zot la-tonbe pov toudinkou.
Mé-soman, la stratéji dé-sèrtin plantër i ésplike ossi akoz la kantité zangajé la-diminüé : zot la-désside shasse an-déor zot domèn bann travaïyër i raporte pü sinonça tro pti pë. Lépok lésklavaj, lo bann maitr’ té oblijé fé vive zot zésklav vië sinonça invalide… Apré labolisyon, zot té pü oblijé. Zot té i an-gaingne si zot té i ranplasse zésklav par zangajé i sorte déor.
Lo tablo a-suive i rézüme bann stratéji bann plantër la-ansèrve po la mindëv.
Stratéji bann plantër | Konsékanse |
I arète toute : lo propriétèr i anboshe pa son bann zansien zésklav, i anboshe pa nonplü travaïyër an-déor | Na pü d’prodüksyon. Toudinkou, bann zafranshi na pü ni kaz ni manjé |
Latraksyon-rekrütman : lo plantër i atire bann zafranshi démobilizé dessi son lésploitasyon épila i rekrüte travaïyër zémigré | Ogmantasyon la kantité travaïyër, lagrandisman lo domèn |
Largaj-rekrütman : lo plantër i largue son bann zansien zésklav k’i raporte pü, i ranplasse azot par travaïyër zémigré | La kantité travaïyër i rèste parèy soman lo groupe i raporte plüs |
An-rézon lo sossial konm la politik, té i gaingne pa kontinüé lo salarya forsé apré lané 1851. Lané 1852 apartir, gouvèrnman la-organize in réjim travaïy obligatoir po toute demoun lavé pwin zot prop moyen po vive. La-mète an-plasse in sistèm kontrol.
Po diminüé linsékurité püblik èk la mandissité, gouvèrnman la-aplike La Rényon lo bann loi nasyonal kontr’ lo vagabondaj, la-done lo mo-la in définisyon plüs gran çat la Franse, konmça i gaingne püni plüs for. Parlfète, bann loi-la la-rèste pratikman san rézülta parsk ladministrasyon kolonial lavé pwin moyen fé apliké.
Paké zémigré i débarke, lo salarya forsé i dévlope
Lané 1815, lo Congrès de Vienne lavé désside lintèrdiksyon la trète zésklav. Bien sür lavé inn trète an-missouk, soman ça la pa pèrmète La Rényon garde son mèm kantité zésklav lavé avan. Rantr’ 1830-1847, la kantité zésklav la-tonbe depi 71 000 jiska 60 300. An-plüs la mindëv-la té i viéyi.
Ala po koça, lané 1828 apartir, ladministrasyon kolonial épila bann plantër la-organize transportasyon bann zangajé zindien èk shinoi. La ékri deu-troi tèks ofissièl po règle lo bann relasyon travaïy. Mé-soman, nouvo réjim-la la pa dévlopé. Lo bann zangajé la-révolté parsk zot lété tro ésploité, konsidéré parèy bann zésklav té koté zot. Ladministrasyon té oblijé ranvoye azot dann zot péi, épila la-intèrdi nouvo rekrütman zémigré.
Mé-soman, apré labolisyon, té indispansab rekomanse èk lémigrasyon. La-fé bann loi po organize rekrütman, transpor, débarkman bann zangajé La Rényon, épila zot répartisyon rantr’ plantër… Bann zangajé-la lété salaryé volontèr, lavé signe kontra travaïy avèk in lanployër po in boute-tan (5 lané). In morso zot salèr té vèrsé an-natüre, l’ot an-moné.
Promié débü, dann bann voïyaj zémigré navé pratikman rienk jène bononm vayan, apréça, ladminsitrasyon la-inpoze in pti kantité fanm. Lané 1860, bann madanm té i reprézante 20 % zangajé lavé dann lil. An-gro, rantr’ 1849-1881, 150 000 travaïyër parla la-débarke La Rényon. Zot té i sorte sürtou dann Linde, lavé ossi té i sorte Lafrik, Madagaskar. Lané 1881, lavé 46 450 travaïyër zangajé, 20 % té Afrikin, 65,9 % té Zindien, 13,7 % Malgash, 0,4 % Shinoi.
Toute zémigré ansanm, té i fé 30 % la popülasyon d’lil. Bann zangajé indien té i réklame de-ri. Po nouri azot bann plantër té oblijé inporte de-ri an-kantité. Jiska-là, lavé pa bezoin akoz bann zésklav té oblijé kontante çak lo maitr’ té i done azot. La baze zot manjé lété mayi zot mèm té i plante.
Té i renouvèle bann salaryé forsé konm si lavé inn ponpe aspiran-refoulan : bann plantër té i rekrüte azot dann péi déor ; kan zot té fine üzé, té i ranvoye azot dann zot péi, té i rekrüte d’ot nouvo.
Pandan lépok lésklavaj, lékonomi marshan té pa inportan, bann zésklav té pa payé an-moné, bann plantër lavé pa bezoin dispoze zinportan kapital an-léspèsse.
Parlfète, po bien fonksyoné, lo nouvo lékonomi plantasyon, té i doi ète alimanté an-krédi, épila dispoze in kantité la moné süfizan. Mé-soman, lané 1848, lavé pwin okinn bank La Rényon. La Caisse d’escompte lété kréé lané 1821 épila likidé lané 1826. La Caisse d’escompte et de prêts la-ranplasse aèl jiska la fin son laktivié lané 1834. Po ranpli lo vide, Sarda-Garriga la-krée lo Comptoir d’escompte et de prêts de l’Île de La Réunion par in larété lo 16 avriy 1849. Bank-la la-fé in travaïy éfikasse, mé-soman son vie té kourte. Parlfète, in loi 30 avriy 1849 la-komande ke dann shak koloni, i fonde in bank kolonial po émète la moné, fé lanprin èk léskonte.
Parlfète, la loi 11 julié 1851 la-kréé la Banque coloniale de La Réunion, po ranplasse lo Comptoir d’escompte. La BR lété in bank komèrsial. Lü té i pë prande dépo, anprète bann kapital, prète ossi po in pti koupe d’tan. Lü lavé son toussèl privilèj po lémission biyé, mé-soman rienk po La Rényon. La moné-la lété légal, i vë dire toute kréansié, kissoi püblik, kissoi privé té i doi aksèpte ça konm moyen po péyé. Privilèj lémission biyé lété in gro lavantaj, parsk i vë dire la BR i pë normalman fé sorte toute larjan konm lü vë san fé fasse d’ot frais apark çat lo tiraj biyé. Té i fo pa la bank i anprofite pouvoir-la, alorse la-intèrdi alü tire biyé plüs ke troi fois çat lü néna dan la kèsse konm pièsse métalik.
Po démaré, lavé fikse la BR in kapital 3 000 000 fran. Po komanse ramasse kapital-la, lavé prévü garde in pë dessi lindamnité 771,59 fran bann zansien maitr’ té i doi gagné po in lésklav. Si lo total lindamnité-la i dépasse 1 000 fran, noré done azot rienk 7/8èm, lo restan va ansèrve po forme lo kapital la BR, épila zot té i tonbe aksyonèr la bank.
La bank la-rouvèr mois jülié 1853. Kréasyon-la la-été vréman inportan, parsk la-fassilite lo passaj depi lékonomi lésklavajist, çat té i pë marshe avèk tré-pë la moné, jiska in lékonomi kapitalist, çat po bien dévlopé, la bezoin in sistèm la bank kapab fé krédi bann zantrepriz, produi la moné an-kantité par rapor lo bann bézoin la prodüksyon èk lo komèrse.
Dapré in lankète komandé par bann plantër komansman lané 1848, la popülasyon bann zésklav té i travaïye dann lésploitasyon avèk plüs 10 zéklav, té i monte jiska 48 698 moun : 53 % bononm, 25,8 % fanm, 21,2 % zanfan . Koça bann demoun-la lé devnü apré Labolisyon ? Lé inpossib konète égzakteman parsk na pwin statistik dessi zot, lé normal akoz lané 1848 apartir, lavé rienk demoun lib.
Lé sür zot linsèrsyon ékonomik té malizé. Parlfète, si bann propriétèr zésklav lété bien indamnizé, bann zafranshi, tank azot, la pa gaingne rien. Té i pë pa tourne otroman. Non sëlman i voi pa dessi kèl baz noré kalküle in lindamité épila sürtou si lavé done azot in pti morso la tèr, in pti moné, zot noré gaingne zot vie èk ça, zot noré été indépandan. Alorse, san la mindëv, lékonomi plantasyon noré tonbé, mèm po in pë d’tan, ça noré prive la métropole do-sük, noré rüine bann plantër.
In sèrtin kantité bann zafranshi la-kite bann domèn po alé vavangué dann lé-O, ouça depi la fin 18èm sièk bann pti groupe Pti-Blan, lavé komanse résté. Konm banna, bann zafranshi la-vnü sédantèr, épila la-mète an-plasse in lékonomi jüst po vive, bazé dessi la këyète, èk deu-troi zaktvité agrikol sinp.
In pë d’zafranshi la-gaingne insère azot konm manëv dann bann plüs gran ville la kote. D’ot lété anboshé par bann Libres de couleur lavé rante agrikültër depi avan labolisyon. Parlfète, 5 865 zésklav lété afranshi rantr’ 1830-1847. Anparmi, 299 kültivatër lavé térin èk zésklav po travaïye dessi.
Mé-soman in bonpé la pa gaingne ré-insère azot po vréman dann nouvo sossiété-la. Po vive, deu-troi fanm té oblijé vande zot kor. Bann zanfan, gramoun, çat lavé fé laksidan dann travaïy, la-tonbe dann in sous-prolétaria dann malizé an-périféri bann kartié. Kan promié lospisse Sin-Dni la-rouvèr lané 1850, bann malade, zinvalide, vië moun té i sorte partou la-déboulé . Bonpé lépidémi la-fé déga anparmi bann demoun-la.
Okontrèr bann zésklav ke té pa péyé èk la moné, épila té i pë pa possède rien, bann zangajé té i toushe inn pèye zot té i gaingne dépanse konm zot i vë.
Bann doküman ofissièl zané 1860 i amontre bann zangajé indien lavé bann pti propriété fonsié. Souvandéfoi, lété térin indivizib avèk plüzir propriétèr. An-jénéral, bann zangajé té i gaingne ashète ça èk zékonomi zot té i fé dessi zot pèye. Épila, kan zot kontra té fini, na dé-sèrtin té i shoizi ossi rèste La Rényon, instale azot an-kolonaj partièr dessi inn-deu morso la tèr. Lété konm in météyaj, lo kolon i doi produire çak lo propriétèr i komande, plüs souvan lété kane.
Lo kolon lété lib dispoze in pti léspasse po bati son kaz, kültive deu-troi plante po manjé, soingne volay, koshon. La vante bann produi-la té i raporte alü in moné. Konmça mèm in pti katégori zagrikültër-bazardié la-monté füramézir.
Lépok lésklavaj, lékonomi marshan té pa kouran parsk bann zésklav té pa péyé an-moné, la demande lété bien fèb dessi lo marshé lokal. Lavé rienk lo gran komèrse lété inportan, ça té i konsèrne sürtou zinportasyon do-sük.
Avèk langajism toute i shanje : bann zangajé i toushe inn pèye k’i vien ogmante la demande demoun kapab péyé dessi lo marshé lokal. Bien sür, marshé-la lété pa bien gran, akoz lané 1859 La Rényon néna rienk 65 000 zangajé. Mé-soman lété süfizan po rale nouvo zimigran i sorte Goujarat (Linde) èk la Shine.
Zot la-komanse arivé rantr’ 1850-1860. Lété pa zangajé améné par bann plantër, lété demoun té i vien La Rényon par zot mèm travaïye konm komèrsan.
Lo gro zot kliantèl lété bann zangajé. Bann komèrsan shinoi té i vande sürtou produi po manjé, bann komèrsan indien lété éspéssialist la toile èk zartik kinkaïyri. Dann touléka, lété pti-pti komèrse. Avèk ça, lo bann pti komèrsan té i pë jüst vive, té i fé pa bénéfisse.
I romarke logmantasyon lékonomi do-sük dann bann statistik. Lo tablo a-suive i amontre lagrandisman la sürfasse bann térin kane, logmantasyon la kantité travaïyër épila la prodüksyon do-sük.
Sürfasse èk kane (ha) | Kantité travaïyër | Prodüksyon do-sük (tone) | |
1853 | 39 922 | 45 675 | 37 794 |
1859 | 64 207 | 70 457 | 61 978 |
HO Hai Quang, Histoire économique de l’île de La Réunion (1849-1881), p. 115.
Mèm tan, bann sürfasse po prodüksyon bann vivr’ i rèste parèy, konm i voi plüs an-ba.
1852 | 1853 | 1854 | 1855 | 1856 | 1857 | |
Vivr’ | 33 831 | 32 209 | 34 107 | 31 038 | 34 120 | 23 137 |
Ministère de la marine et des colonies, Tableaux de population, de culture, de commerce et de navigation, différentes années
Konm la kantité boush-a-nourir i ogmante plüzanplüs èk larivé bann nouvo zangajé (la popülasyon i sava depi 100 000 zabitan lané 1850 jiska 178 000 lané 1860) i manke produi po manjé, alorse bann prix i grinpe, i grinpe.
La Rényon, lontan « grenier des Mascareignes », épila té i ésporte bann vivr’, i komanse inporte plüzanplüs. Rantr’ 1840-1849, la moyène bann zinportasyon lété 15,7 million d’fran par lané. I arive 42, 6 lané 1859, dizon la prèsk triplé an 10 zan.
De-ri té i sorte Linde, poisson salé, Ter-Nëv, bann légüme sèk èk la viann Madagaskar. Lané 1857, La Rényon la-évite jüst-jüst la dizète par lintrodüksyon an-franshiz lo grin nourissër, èk de-ri malgash ashté o-prix for. Gouvèrnman la-tire lesson bann problèm-la, lü la-prande bann mezür po ankouraje la prodüksyon d’vivr’.
1 – Jüst avan Labolisyon lésklavaj, inn kriz la mindëv i toushe lékonomi do-sük. Labolisyon lésklavaj la-agrave la sitüasyon promié débü, la-done ossi bann plantër lavé moyen, la possibilité largue zot bann zésklav inprodüktif po ranplasse azot par zangajé valide épila jène, té i sorte sürtou Linde èk Lafrik.
2 – Langajism analisé konm in réjim salarya forsé la ranplasse lésklavaj, konm sistèm ékonomik. Lané 1882 apartir, langajism i disparé füramezir, lé ranplassé par deu mode prodüksyon : d’in koté lo kolonaj (colonat partiaire) dann lagrikültir, d’in ot koté lo salarya lib.
3 – A-koté d’ça, an-périféri épila an-gatür lékonomi plantasyon, i voi arivé in pti komèrse-détaïy (dan la min bann Shinoi èk bann Zindo-Müzilman), épila ossi in pti-pti propriété fonsié. Dessi baze-la i arive inn katégori zagrikültër-bazardié, ke va dévlopé apré lané 1882 èk logmantasyon lo kolonaj.
4 – Depi 1852 jiska 1960, bann lüzinié plüs rish la-gaingne agrandi zot domèn, modèrnize azot, Parlfète la prodüksyon do-sük i ogmante. Inn shanse, lo prix do-sük té i monte. Po zot, cé la Belle-Époque ;
5 – Tandisk la rishèsse i antasse in koté la sossiété, l’ot koté bann zangajé èk bann zafranshi la pa gaingne rante dann lékonomi plantasyon té i vive dan la mizèr. Cé in croissance excluante. Parlfète, lo Gouvèrnër Darricau i romarke :
« Partou mwin lété frapé par in sitüasyon la bien toushe amwin : a-koté bèl-bèl kültir, a-koté prodüksyon plüs grandioz, i trouve lo mank lo plüs triste ; la rishèsse dan la min in pti kantité, moins ke moins po la plüs gran kantité demoun ».