Labolisyon

Apré labolisyon

Langajism shinoi La Rényon
Lotèr
Edith WONG HEE KAM

Docteure en histoire
Chercheuse associée au C.R.E.S.O.I.
(Université de La Réunion)


Langajism shinoi La Rényon

Lo 19 oktob 1901, in bato vapër alman L’Érica la-rante dan lo port la Pointe-dé-Galé. Dessi bato-la lavé lo dèrnié voyaj zangajé shinoi, 808 bononm lavé rokrute parkoté Fujian, in réjion lo Süd la Shine. Ça-mèm lo dèrnié lépizod in zistoir lavé-komanse avèk lo promié konvoi travaïyër 57 an avan.

Listoir langajism shinoi lété fé an-deu létap : lo promié i démare milié 19èm sièk, lo deuzièm débü 20èm sièk.

Promié létap langajism shinoi : 1844-1860

Lo kontèks

Lo 13 avriy 1844, lo bato Le Suffren i arive lil Bourbon avèk 54 Shinoi lavé rokrüte laba Pulo-Pinang dann Malézi. Té i atande banna konm bann sovër lagrikültir lokal. Parlfète, depi la-komanse fabrike do-sük lané 1815, lil lavé in bon dévlopman ékonomik, po ça-mèm lavé bezoin in takon travaïyër, soman konm lété jüst avan labolisyon lésklavaj (1848), bann propriétèr, bann plantër lil Bourbon la-komanse alé rode la mindëv. Tandoné lavé forse la Shine po lèsse bann zétranjé rantré, banna té i vé gaingne travaïyër shinoi po ranplassse bann Zindien, alorse zot la-anvoiye plüzir domann rokrütman po lo gouvèrnër. Lo Konsèy Kolonial va aksèpte lidé fé rante bann kouli shinoi. Po ça-mèm, lo 10 novanm 1843, lo gouvèrnër Bazoche i signe in larété . I désside fé rante « jiska 1000 travaïyër-la-tèr shinoi dann lil ».

Détaïy Travailleurs libres aux iles Mascareignes. Bos, G.. 19èm sièk. Kromolitografi.
Kolèksyon Müzé Villèle

Apré promié konvoi-la, d’ot va suive. Bann bato i amène bann zangajé shinoi, la-défile inn déryèr l’ot toute lané 1844. Lo 5 jülié, La Sarcelle té i sorte Singapour la-arive avèk 69 zangajé shinoi . La-amène 59 anparmi la bann dann Latlié kolonial, « po fé landigman la rivièr dé Marsoin sinonça la protèksyon la rivièr Sin-Dni »  . Lo 10 té i rèste va travaÿe dann lélvaj vèr a-soie la kaz M. Perrichon Salazi.

Détaïy Travailleurs libres aux iles Mascareignes. Bos, G.. 19èm sièk. Kromolitografi.
Kolèksyon Müzé Villèle

Boudikonte, nora kèk voyaj po amène sürtou demoun i sorte la réjion Amoy. Soman lémigrasyon-la va diminüé. Lo 2 jülié 1846, lo gouvèrnër Graeb i signe in larété « po kale po in tan larivé nouvo zangajé shinoi sof çat la-fine démaré »  . Lépok-la néna 458 zangajé shinoi dan la koloni . La pa arive jiska 1000 konm lété prévü akoz lo bann problèm.

Dépitasyon lé deu koté

Komansman zané 1840, bann journal lokal té i koze dessi bann zangajé shinoi, té i fé bien konpliman banna. Lané 1843, La Feuille hebdomadaire de l’Ile Bourbon i voi banna konm bann « travaïyër gabié, indijèn Lazi », té i di jiska « okinn rasse té i galize èk zot ».

Dé-sèrtin va rogrète vitman, zot i manke arpa anplingne ofissièlman. Lo 6 séktanm 1844, Julien Gillot L’Étang va anvoiye inn lète lo Konsèy Bourbon po fé rapatriye deu « mové moun parésse, pa kapab fé rien ». Lü la-fé rante azot la jole jiska zot i sava . Lo 28 oktob 1844, in linspèktër la polisse la-ékrire inn lète po lo directeur de l’Intérieur, po fé romonte lo mékontantman bann zangajé la-vnü dépoze plinte kontr’ zot langajist . Konm lo sitüasyon lavé sitan tèlman agravé, lo 2 jülié 1846, lo Konsèy i romarke « partou néna plizanplis plinte kontr’ bann shinoi, plüpar lo tan mové travaïyër. Zot i ranpli la jole èk zatlié dissipline ». Lané apré, la sitüasyon i vien ankor plüs pir.

Bann propriétër i tonbe dann in gran dépitasyon : dann in prossé-vèrbal lo Konsèy Kolonial i konstate langajman èk kontra i revien plüs shèr çak zot lavé kalkülé, lü trouve lo pri lé « in légzajérasyon dékourajan». Anplüs ke ça, toute çat i viène arivé i done pa zot lo kou-d’min zot té i éspère, épila na-pwin in bon randman. Lané 1849, M. Féry, in patron Sint’-Süzane, i ékri : « zot i travaïye pti-dousman, zot néna mové fon ». Kozman-la i ramasse bien toute konplinte bann plantër. Dan La Feuille Hebdomadaire de l’Ile Bourbon, in lartik i dékri koman zot kor lé fay, i amontre banna konm demoun « fèb, maling, frèl».

Anplüs zot dépitasyon, bann zangajist lé trakassé par la violanse bann zangajé shinoi, toujour paré po bataye. Ça lé nouvo po bann maitr’ plüto abitüé èk lobéissans, la soumission. Lané 1848, Gabriel de Kervéguen i ékri lo directeur de l’Intérieur : « Jordi, la robélion la-bate la sians : banna i ménasse bann kolon, i kine azot, i mète do-fë partou ouça zot i gaingne (…) Dessi mon létablisman Des Casernes, zot la-rode tüé M. Ernerst Lallemand, mon travaïyër ; in shinoi té i travaïye la batri, la-trape inn mon bann Noir po jète alü dann in gran marmite ranpli èk siro bouiyan ; d’ot Noir té i travaïye la batri la-défande alü, touçala… » .

Tanka bann zangajé shinoi, zot lé o-boute èk la manièr i trète azot. Lo 28 oktob 1844, in linspèktër la polisse la-ékri inn lète lo directeur de l’Intérieur, po fé romonte lo bann konplinte bann zangajé la-vnü porte plinte kontr zot langajist  :

« 11 shinoi M. Lacour i rèste Sint-André, i vien souplingne azot, zot i trouve zot langajman zot la-passe avèk propriétèr-la lé pa réspékté… – 1°) La kantité manjé lé pa réspékté – 2°) Lo kolon i tape azot – 3°) Zot i komanse travaïye 7 ër d’ matin po kite rienk 1 ër lo soir – 4) Zot lé mal soingné kan zot lé malade, inn anparmi zot, Assiov, lé mor yèrosoir ». Lü di ankor : « dapré mwin, bann moun-la néna bone volonté, épila zot i réspèke zot langajman konmkifo ».

Lo tro pti pë manjé, lo tan travaïye tro long, lo kou èk bléssür, cé lo bann konplinte i arvien toultan, néna ossi bann réklamasyon par rapor la pèye : po ça mèm, lané 1847, bann shinoi M. Périchon i égzije la pèye la pa done azot.

Lané 1962, deu-troi journalist té-i sorte Taïwan lavé-fé in gran lankète afon, pübliyé èk lo titre Liuniwangdao Huaqiaozhi 留尼旺島華僑志 “Monographie sur les Chinois d’outre-mer de l’île de La Réunion“. Po rakonte lépok-la dapré lo manièr-voir shinoi, lo bann lotër la-di konmça : « kan banna la-débarke lil La Rényon, zot lété forsé fé deu kalité travaïy, fé in route po rouve shomin épila soingne vèr-a-soie. Jüst apréça, in pti group la-rofüze kondisyon-la, zot la-vole shomin dan la montagn.

Bann rézülta

Bonpé zangajé i marjinalize azot, i vien mandian, vagabon, i tonbe délinkan jiska. Néna légzanp èk bann zouvrié la Brigade des Chinois. Lo 17 févrié 1846, inn anparmi bann partissipan lo Konsèy Kolonial, Patu de Rosemont, i déklare néna in bon kantité zangajé i vavangue dann shomin, « zot i sava an-bande dessi bann propriété, zot i vole kane, èk toute çat zot i gaingne trapé ; lèrk bann gardien i arive po porsuive azot, zot i jüre banna, i shaboule azot kou-d’galé »  . Dann kontèks-la lé normal la délinkans i ogmante plüzanplüs. In bonpé Shinoi va fini dovan tribünal, zot sar jüjé po zot bann déli. Boudikonte « rantr’ lo 27 oktob 1847 èk lo 26 janvié 1848, la jüstisse va fé inplike 38 shinoi dann zafèr kriminèl, zinsandi, vol, zassassina »  .

La sossiété kolonial va ansèrve lékspülsyon konm in manièr ordinèr po règle bann problèm-la. Lo moi d’séktanm 1844, Julien Gillot L’Etang va dépoze in domande rapatriman po deu zangajé. Füramezir bann propozisyon konmça va arive plüs souvan. Moi d’novanm 1845, lo Konsèy privé va rouve in sobatkoz po ranvoiye bann zangajé la Brigade des Chinois : lingéniër des Ponts et Chaussées i domande po ranvoiye 15 anparmi la bann, in bann « pakapab». Lo 6 mars 1847 lo gouvèrnër va signe larété ofissièl po lékspülsyon 30 zangajé po Singapour . Apréça d’ot zangajé ankor va artourné, mé-soman san lobligasyon.

La-arive lhër i arète po in tan langajism agrikol èk bann Shinoi : pandan lontan bann plantër i majine mèm plüs angaje Shinoi ; va arkomanse fé vnir bann kouli shinoi rienk la fin 19èm sièk.
Zistoir-la, la-done in mové limaj bann Shinoi, akoz la déssépsyon bann plantër, épila la për la violans bann Shinoi zot té majine pa.

Tilanp-tilanp lo komèrse shinoi va énète. Bann zangajé va komanse fé portaporte, épila komèrse lalimantasyon. Bann zangajé Lil Bourbon va fé konm çat lil Moris. Lané 1843 té i di : « … La-di amwin laba lil Morisse, la plüpar bann Shinoi angajé, lavé arète plante kane. Néna la-vnü kolportër, in travaïy té i rale azot plüs. Néna d’ot, somanké navé plüs larjan, i prétan la-rouve bann ti-boutik » . Dé-sèrtin anparmi çat i rèste la-mèm malgré zot kontra la-fini, va désside vande zaliman èk la boisson jüst kosté èk bann lüzine. I trouve ça dann konterandü in séanse lo Konsèy Privé moi d’mars 1858 .

Chane Yong, lo 7 novanm 1900, komi. Dann Registre des taxes de séjour.
Kolèksyon Zarshiv Départman La Rényon
Chane Tu, lo 30 juin 1897, jérër. Dann Registre des taxes de séjour.
Kolèksyon Zarshiv Départman La Rényon

Lil Morisse va atire bann zangazé Lil Bourbon té i intègre pa, po çat i vë gaingne inn ti-moné avan artourne Lazi. D’in ot koté, bann zangajé la-rèste Bourbon sar lo promié débü in linplatasyon dürab.

Deuzièm létap langajism shinoi : 1901-1908

Va komanse avèk lo 808 zangajé la-débarke la Pointe-dé-Galé lo moi d’oktob dessi lo bato L’Érica lavé kite Fuzhou lo 21 séktanm 1901. Ondiré na pü d’ot konvoi la-suive.

Karné langajé. Lané 1901.
Kolèksyon Zarshiv Départman La Rényon
Karné langajé. Lané 1901.
Kolèksyon Zarshiv Départman La Rényon

Lo redémaraj limigrasyon bann zangajé shinoi va-fé arkomanse in tralé ralé-poussé akoz zot i révolte. Rantr’ zot larivé lané 1901 jiska lané 1907, lèrk in takon la-artourne an-Shine, nora d’révolt toulézan. La-komanse Sin-Loui mois déssanm 1901, par bann zinsidan dessi domèn Colson èk Kervéguen. Lo 11 déssanm 1901, lo brigadié Dufossey i ékrire son shèf léskadron la jandarmri Sin-Dni :

« Jordi, lo 11, 11 hër d’soir parla, in travaïyër M. de Kervéguen la-prévnü amwin bann zimigran shinoi i viène débarke dan la koloni, i prétan pa travaïye ditou. Tou-d’suite po tou-d’suite, mwin la-parti èk in jandarm dann létablisman an-késtion, laba La Rivièr (Sin-Loui) (…). Anparmi 40 zimigran létablisman i anploiye, la moitié i fé passe azot konm malade lo matin, rienk po pa vni travaïy. L’ot moitié la-anbèke la journé rode pa koman, zot té i margrongne, soman kan la-arive lhër manjé, sou-prétèks lavé-pwin assé zot la-désside pa ashève travaïye lapré-midi, malgré toute linsistans lo bann shèf »  .

Lo 8 janvié 1902, Lèst va konète lo mèm traka son tour : in mütineri i pète dann bann létablisman Boi-Rouj . Füramezir lo tan i passe, plüs bann problèm i grossi . Lo 11 juin 1905, 13 zangajé bann létablisman Bellier i porte ankor plinte . Lané 1906, lo mékontantman lé partou : dann Lèst, i organize bann mouvman, bann Shinoi i majine jiska marshe dessi la kapital. Mèm lané, lajitasyon va arive dan lo Sud. Moi déssanm, dessi lo domèn Kervéguen Sin-Loui, néna ankor mütineri. Depi troi z’an lü té fé travaïye bann zansien zangajé domèn Chabrier. Moi d’séktanm 1906, lèrk zot kontra la-fini banna la-domande bann zangajist çat té i doi azot. M. de Kervéguen i di azot i fo ranplasse in takon jour travaïy ! La manièr fé-la, i révolte azot, zot i anvoiye in délégasyon 25 bononm Sin-Dni po éksplike lo Gouvèrnër çak i arive azot épila domande son protéksyon. Zot i gaingne la promès èk la garanti, si zot i roprande lo travaïy. Épila zot i rante Sin-Loui par lo shomin-d’fèr. La pa réspèke lo promès intiork. Kan zot i arive, zot i gaingne plüto pünisyon. In jérër bann Kervéguen la-fé tape azot. Deu-troi lé bléssé, d’ot lé anvoiyé dovan lo juge de paix Sin-Pièr épila jeté la jole. Lo 18 déssanm, 25 zangajé i rofüze artourne travaïye. Lo 14 janvié 1907, lo « komandër bann Shinoi » Foctiev lé oblijé ékri lo Gouvèrnër po fé libère « 21 Shinoi la-rante la jole Sin-Pièr parsk zot la-kite létablisman san lotorizasyon po alé fé zot réklamasyon èk lo Sindik »  . Lo 9 févrié 1907, zot i anvoïye lo gouvèrnër in lète koléktif po soumète alü lo réklamasyon bann prizonié épila po éksplike zot sitüasyon .

Lo ploblèm la pèye, bann mové trètman èk mové kondisyon travaïy : si bann zangajé i kriye sé akoz bann règloman kalamouka néna rantr’ dominan-dominé po jère la mindëv étranjé dessi lo domèn.

Bann note
1 ANOM, D 43 C 45 17, Larété lo 10 novanm 1843.
2 ANOM, C432 d 4601, Koréspondans.
3 ANOM, C 432 d 4603, Limigrasyon shinoi, Latlié kolonial.
4 ANOM, C 432 4604, Rekrütman la mindëv.
5 D. Durand, Les Chinois de La Réunion, Australe Editions, Capetown, 1981, p. 34.
6 ADR 16 K 26, Konsèy privé Bourbon lo 6 séktanm 1844.
7 ADR 168 M 2 12 M Limigrasyon.
8 ADR, 166 M 1, Lète Gabriel de K/Veguen po lo directeur de l’Intérieur, lo 16 févrié 1848.
9 ADR 168 M 2 12 M Limigrasyon.
10 ADR, N, Konsèy Kolonial, lo 17 févrié 1846, p. 65-66.
11 D. Durand, op. cit., p. 36.
12 ANOM, 432 d 4607 Lorganisasyon lo Protéktora Zimigran, Konsèy privé Bourbon lo 6 mars 1846.
13 ADR, Rapport de M. Favin l'Evêque, kapitène korvète, komandan l'Héroïne, lo 17 juin 1843.
14 ANOM C 383 d 3350, Réglomantasyon, Konsèy privé Bourbon.
15 ADR, 12 M, 168 M2, Lète lo 11 déssamn 1901.
16 ADR, 12 M 168 M2,Lète lo 8 janvié 1902.
17 ADR, büro lo préfé, vèrsman 2111-63-1-498, Lète lo 8 juin 1904 lo protèktër bann zimigran po lo prokürër jénéral Sin-Dni.
18 ADR, idem, lète lo 11 juin 1905. Répons : zafèr klassé.
19 ADR, 12 M 165 M 5, Lèt lo komandër bann Shinoi Foctiev po lo gouvèrnër La Rényon lo 14 janvié 1907.
20 ADR, lète koléktif lo 9 févrié 1907 po lo gouvèrnër La Rényon.
+ Afishe
— Kashiète
LabolisyonApré labolisyon
Inprime
lo tèks en PDF
Partaje paj-la
dessi rézo sossial
   
Lotèr
Edith WONG HEE KAM

Docteure en histoire
Chercheuse associée au C.R.E.S.O.I.
(Université de La Réunion)