Lésklavaj

La vie bann zésklav

Lamour kashièt, famiy défandü, rantr’ Blan èk Noir dann lil Bourbon (La Rényon) : fionaj bann loi sossial konm jüridik depi promié débü jiska labolisyon lésklavaj (1665-1848)
Lotèr
Sabine NOËL

Historienne


Lamour kashièt, famiy défandü, rantr’ Blan èk Noir dann lil Bourbon (La Rényon) : fionaj bann loi sossial konm jüridik depi promié débü jiska labolisyon lésklavaj (1665-1848)

Lépok lésklavaj, la loi konm la manièr vive i défande fé in famiy mélanjé. La koulër èk lo ran diféran té i kole pa èk lo mariaj.

Dann Bourbon, depi 1674, lartik XX lordonanse Jacob Blanquet de la Haye, vice-roi, lamiral épi liétnan lo Roi dann tout péi Linde, i di bien mariaj mélanjé lé intèrdi : « « Défanse po bann Fransé marié ansanm bann négrèsse, ça va dégoute azot po fé zot travaïy, épila défanse po bann Noir marié ansanm bann fanm blan, po pa fé lamayaj  ».

Promié débü lo pëpleman la koloni, pèrsone té fé pa in konte èk loi-la. Lërk va kite lo sistèm sübzistanse po passe dann in sistèm randman, loi-la sar plüs for ankor. Lané 1723, bann Lettres patentes k’i instale lo Kode noir dann Maskarègn, i romète lintèrdiksyon mariaj, èk anplüs çat konkübinaj, lé riskab lésklav èk son bann zanfan i gaingne in lamande sinon la
jole (lartik V)  . Lésklavaj i rande malizé lo bann rapor rantr’ bann group antrinn formé épila i shanje lo manièr voir konm lo manièr vive demoun.

Mariaj lé touzour in kondisyon oblijé po fé in famiy. Parlfète, i fo an promié li lé an réspé, an lakor ansanm demoun i désside, kissoi bann paran sinonsa bann déssidër. Dapré la fasson lo pëpleman la-fé, an promié navé sirtou bann bononm dann lil, apréça, dann inn-deu jénérasyon, la-trouve in méyër lékilib, la komanse tire modèl èk la manièr la Franse i fé. Na pi tro la plasse po lamour rantr’ deu jène-jan, cé sirtou in gatüraz rantr’ deu famiy, po tienbo in ran, èk in léritaz.
Mé-soman, deu-troi i désside kasse lo Kode-la po mète zot lamour an promié san kalkül lobligasyon. Malgré l’ot moun, in létranjé défandü, i tonm danjérë akoz li fé bouje la lign rantr’ in monn rienk blan k’i domine toute, i pé pa koste èk demoun noir ke lé fé po ète zésklav. Kanmèm la loi i arète pa di, pangar dézord dan la tèt konm dan la sossiété, ça i éspasse
malgré  .

Lo métissaj cé in késtion konpliké dann in sossiété ansanm demoun diféran lorijine. Jiska bann zané 1960, la pa tro rogarde lo métissaj bann promié kolon. Oubli pa lané 1815, Sin-Pol, bann roprézantan la rolijion, ladministrasyon, la jüstisse la-mète ansanm po kraze lo « liv rouz » lo kuré Davelu, pangar li rakonte bann rolasyon rantr’ diféran rasse ; aprésa, lo komte de Villèle, minisse Charles X, i domann po kashiéte lo tèks Antoine Boucher la-ékrire dessi bann promié famiy La Rényon (1826-1828), an dernié, lané 1941, Albert Lougnon, in larshivist, i rofize rokonète « lo pti-pé d’sekré » navé dann tèks-la, dessi bann gran famiy La Rényon  .

Malgré ça, ni gaingne rogarde lo dégré d’séparasyon navé po vréman dann sossiété kolonial-la, épila çat navé rantr’ lo bann popülasyon lib èk zésklav. Ça, lé po ésséye artrouve bann famiy « invizib » i fé pa in kont èk la loi (marmay konm fanm na pwin famiy, na pwin lo nom, na pwin gatüraz ofissiél non pli) épila rogarde kèl tiktak zot lavé majiné po protèje azot. Lo bann ménaj mélanjé, plüs ke lézot, té fé papié notèr. Zot i niabou tourne po zot lavantaz toulpë d’lakt légal : lafranshisman, déklarasyon néssans, rokonéssans, ladopsyon, lavi bann paran, donasyon, vante, téstaman, touça-la. Tout so bann lakt-la, interdi rantr’ Blan èk zésklav, té riskab ète rofizé, jiska vire en prossé.

Po amonte bien koman zot té i fé, nou pran légzanp in famiy, çat Florentine.

Florentine

Lané 1786, ti fiy-la nana 4-an dann rossansman in madanm kréol blan rish, Dame Charlotte Mérignon de la Beaume, vëv Joseph Panon du Hazier.

Rossansman madanm vëv Panon Duhazier. 1786. Manüskri.
Kol. Zarshiv départmantal La Rényon ADR 89 C

I di èl lé inn kréol afranshi. Lo 30 jülié 1787 in ron d’zami  i rotrouve po son domann plasman sou-tutèl, alorse, « parsk na pwin d’paran, bann zami » va okipe po protèje marmay-la. I done Méssié Panon po ali mèm éte lo tutër. Ça, po li gaingne lo donasyon son momon, vëv Panon Duhazier, po niabou gaingne lafranshisman lo ti fiy 4-an, bann ladministratër la koloni té dakor po doné depi 28 désanm passé .

Mé-soman, ti fiy-la nana in famiy po vréman. I trouve ça lané 1792 lërk son vré momon, Ursule i konvoke in ot rényon, èk 7 lib, son gran-pèr koté son momon ann-dan, èk lo kouzin lo pti fiy. In famiy d’zafranshi, pèrsone té koné pa, i débarke po okipe lo marmay kan son tütrisse va mor. Nou aprann par lakt’-la, cé Madanm Desbassayns, vëv (Henri Paulin) Panon la-ranvoye Florentine la kaz son momon afranshi, Ursule, parsk Madanm Desbassayns té fine konprann « Madanm Panon Duhazier i tarde pa po mor. »

Kanmèm lo sitüasyon lé plito brütal, Florentine i artrouve son vré famiy zésklav. Èl i marié laj 27-t-an, èk lo konsantman lo bann zanfan son lansien tütrisse, ansanm in lantouraz kolon blan, çak lavé songne aèl kan èl lété marmay. Là, son papa èk son momon lé pa la, po lo mariaj dan la méri Sin-Dni , ni lërk Maitr’ Carré i fé lo kontra mariaj dan la kaz son parin Reynaud de Belleville, i tonm lo bo-fis son tütrisse . Son papa, Jean Baptiste Véronge de Lanux, in kréol blan, i rèste kashièt, li débarke apré in bonpé d-zané. Deu monn-la lé a-par. Çak i éspasses in koté i maiye pa èk lot koté. Parlfète, paran èk zami i mélanje pa jamé. Po léta-sivil, Flore, di Florentine i tonm « lo fiy natürèl majër Ursule, afranshi par Méssié Véronge ». Ça lé pa vré ditou parsk Ursule lé afranshi ofissièlman par un boug alzasien té vienn arivé, Michel Lebrun. Li done aèl po èl gaingne vive, in térin Repo Laleu èk 3 zésklav .

3 zésklav-la i porte lo mèm nom nana dann rossansman Véronge de Lanux la fé lané 1786 : Jouan, Jasmin èk Rosalie . Sa i amonte bien navé in vante-mantër rantr’ Véronge èk in mintorte po niabou fé gaingne Ursule son liberté. Sança té riskab ète rofizé porézon la moral.

Rossansman M. Delanux Véronge fils. 1787. Manüskri.
Kol. Zarshiv départmantal La Rényon ADR 89 C

Bann vante-mantër

Bann famiy mélanjé i ansèrve in bonpé la vante-mantër po bati in léritaj po zot madanm èk zot zanfan. Po fé ça, souvandéfoi lo maitr’ i komanse par vande lo bien in moun akokiné, apréça, moun-la va rovande ali son madanm sinonsa son bann zanfan. Bann donasyon lafranshisman, lé oblijé épila lé dan la loi, mé-soman lo bann lakt’ donasyon rantr’ maitr èk zésklav na pwin lo droi : lo Kode noir i di bien dann son lartik 51, (la loi 1723), na pwin lo droi kissoi fé in donasyon kissoi done in léritaj, bann zafranshi sinonsa bann zésklav. Dann in sossiété kolonial, lo patrimoine bann Blan i pé pa anrishi bann demoun noir. Lo maitr’ i done in nafér lo madanm afranshi li vive ansanm, lé koupab dézérite son prop famiy ofissièl, épila mète dézord dann lékonomi. Po bann famiy défandü-la, transmète zot patrimoine cé in gran problèm. Po ça mèm Véronge de Lanux i ansèrve bann vante-mantër, parsk li vë poudbon « fé in famiy » ansanm Ursule.

Parlfète, li antien fé in dote po son fiy Florentine. Lané 1808 li anprofite èl i sar marié po vande aèl in térin. Apréça lërk èl i marié lané apré, èl i prézante ça konm son dote. Li promète done aèl 2 Noir, fé in kaz an boi èk in pti magazin po él, anplüs ke ça li done son bann prop Noir li koné bien po planté, vèye lo bann kaz èk lo rékolt. Li done aèl lo bénéfisse jiskatank èl i niabou fé par èl mèm . Té vréman rare in gran kado gran-kêr konm sèt-la. Malgré Jean-Baptiste Véronge de Lanux la pa gaingne afranshi son fiy Florentine, sürman akoz son jéne laz (19-an), akoz son bann paran èk bann Gro-blan Sin-Pol i vé pa, li lé in bon papa i oküpe lavnir son zanfan.

Plüzir foi, Véronge i porte garan po Ursule, lërk èl i done Florentine son bann « données pupillaires », sinonsa lërk èl i ashète in nafèr, paréy li la-fé po son garson Pierre . Parlfète, i majine bien in simp zafranshi na pwin assé larjan po ashète zafèr konmsa.
Véronge de Lanux i kontinüé ossi vande po son madanm, jiska 4 térin la-ashté. Lané 1828 Ursule i rovande azot. Bann vante-mantër-la lé inportan po li garanti in vi po son famiy an missouk.

Füramézir, par bann sistèm-la, fé dann son prop kaz, lo maitr’ i done tout çat li nana son madanm èk son bann zanfan. Ça i amonte bien la fors zot rolasyon. Cé in vré transmission patrimoine lo propiétèr i fé po son madanm èk son bann zanfan. Bann famiy-la i roganize in bann tiktak fionaj an-nik, kanmèm nadéfoi lé konpliké, i done bonpé traka, po fé konm zot i konpran malgré la loi.

In séparasyon par lo nom po bann zanfan batar

Anplüs ke lo patrimoine matérièl, demoun i vé transmète lo patrimoine sinbolik. Lo Kode noir i défann fé in famiy normal si lé mélanjé, i défann marié épila i pran pa konte bann zanfan batar métissé. La séparasyon par lo nom i marshe èk la séparasyon par la loi konm dan la vi sossial. Sa lé vréman difissil po inn rantr’ lo bann frér Florentine.

Cé Jean-Baptiste Félix. Li na pwin lo droi ansèrve lo ti-nom Rocheblanche ni son vré nom Véronge de Lanux nonplü. Moi d’mars 1819, li domann éskiz dann la Gazette de Bourbon. I rossanm li fé konm i doi fé, li domann éskiz parsk li lavé «lo toupé » ansèrve lo nom Rocheblanche.

Gazette de l’île Bourbon. 1819. Imprimé.
Kol. Zarshiv nasyonal loutre-mèr (ANOM)

Li oubli pa son kondisyon mé-soman li sobate po fé rokonète son droi konm çat son bann zanfan. Malgré li gaingne pa done azot konm nom Rocheblanche, li ansèrve konm ti-nom po zot (1825-1830). Jean-Baptiste Felix la-déssote la kapassité la sossiété fé rante ali dann katégori lo Blan. Lo nom li ansèrve i amonte bien son koté an-foutan. Lo 12 avril 1831, kan li gaingne 40-t-an, son papa i rokoné ali, son toupé lé rékonpansé.
2 somène an suivan, lé mé, par son lodasse sinonsa son bonër, li done son garson lo nom « citoyen démocrate ». Po li mèm, i rokonète ali anfin konm in vré sitoïyen, son garson paréy. 10-z-an apré, lo 7 déssanm 1840, in jüjman i done ali lo droi korije épila ajoute lo nom lo papa Véronge de Lanux, po l’ot son garson Grégoire Marc Félix Rocheblanche marké dann léta-sivil moi d’févrié 1830 . 10 zané apré son rokonéssans par lo mariaj son papa èk son monmon, li lé oblijé sobate ankor po done son nom son bann déssandan.

In mariaj su l’ tar

Parlfète, lané 1831, lërk la-fini par gaingne lo droi fé mariaj rantr’ bann lib èk zafranshi, Ursule èk Jean-Baptiste Véronge de Lanux i marié dovan la loi, laj 67 èk 70-z-an. Zot lavé vive parla 50 zané toulédeu ansanm, malgré la loi èk la sossiété. Lo 5 avril 1831 Maitr’ Gédéon Choppy la -fé zot kontra mariaj la kaz la marié. Cé èl k’i gaingne po oküpe toute son bien épila èl i pé anprofite tout sat zot i raporte. Lo marié tank-ali, i déklare pa okin bien épila li domann pa rien. Zot kontra mariaj konm zot rolasyon i réspèkte pa ditou lo manièr fé dabitüd. Dan lo mariaj la méri zot i déklare 14 zanfan, in laz rantr’ 47 èk
26 z−an . 4 zot fiy i marié (su-l-tar) ansanm bann zeuropéen in vienn arivé épila lé zot zanfan i marié èk bann Lib-de-koulër.

Kanmèm zot la niabou, an dèrnié, fé abouti zot rolasyon, zot la péïye lo pri. Lané 1787 Ursule té oblijé borde, « son bann zami koté son momon », Florentine, malgré èl nana (sinonsa èl i doi amonte) in rokonéssans po Charlotte Mérigon de La Beaume.
Saspé cé bann zanfan son bon maréne la niabou fé kalme lo promié mové manièr brital Madanm Desbassayns po Florentine. Zot la-ashéve bien oküpe aèl lërk èl la-marié, mèm-tan zot la-ashéve borde son vré papa. Boug-la, té i sorte dann in gran famiy Bourbon èk in bonpé tradisyon po anbare son liberté, bonpé d’zintérdi èk lipokrizi. Mé-soman, konm jéne lamouré, li va oze tash-maniér aranje son famiy maron, po shape èk bann vié lidé bann demoun son ran.

Bann note
[1] Lordonanse lé transkri par : GUËT, Isidore, Les origines de l'ile Bourbon et de la colonisation française à Madagascar : d'après des documents inédits tirés des Archives coloniales du Ministère de la Marine et descolonies, etc., Paris, C. Bayle, 1888, p. 125 ; rogarde ossi : TABUTEAU Jacques, La Balance et le capricorne, histoire de la justice dans les Mascareignes, Saint-André, Océan éd., 1987, p. 45.
[2] https://www.portail-esclavage-reunion.fr/wp-content/uploads/2018/12/lettres_patentes.pdf
[3] Pour une étude plus complète de la législation voir : NOËL, Sabine, Amours et familles interdites : Blancs et Noirs à l’île Bourbon (La Réunion) au temps de l’esclavage (1665-1848), Paris, éd. Indes savantes, printemps 2022 (Thèse remaniée à paraître).
[4] BOUCHER, Antoine, Mémoire pour servir à la connoissance particulière de chacun des habitans de l’île Bourbon, (suivi de) Notes du Père Barassin, Sainte-Clotilde, Ars Terres créoles, D-L, 1989, 335 p. Listorien Albert Lougnon i ékri lané 1941 : « Mi gaingne pa pran responsabilité son kozman akoz lo skandal lé riskab arivé, parsk lotër la-ramasse in bonpé ladi-lafé dessi bann famiy lé ankor La Rényon » ; LOUGNON, Albert, L'Ile Bourbon pendant la Régence, Desforges Boucher, les débuts du café, Paris, Larose, 1957, p. 280.
[5] « Déssision bann paran èk zami » I tonbe konm in loi po garanti in vi korèk po bann minër orfelin. I nome in tutër èk in tutër-adjoin po oküpe léritaj bann zanfan minër konm toute çat i konsèrne azot. Nana rantr’ 6-8 moun i fé in sèrman po pran déssision-la. Apréça i anrojiste ali dann in lakt notèr, épila i garanti lakt par la jüstisse lo roi, sinonsa par Tribünal 1é instans.
[6] ADR, 21 C, « Du 30 juillet 1787, Avis d’amis à défaut de parents de la nommée Florentine, libre » ; « Avis d’amis à défaut de parents pour la mineure Florentine négresse affranchie 27 juillet 1787, Brevet ».
[7] ANOM Léta-sivil La Rényon, Sin-Dni, Registre des mariages et divorces des Noirs libres.
[8] ANOM, REU 265, Maitr’ Carré JB, « n° 20, 7 Juin 1809, Mariaj Louis Marcellin Siméon èk Marie Flore Florentine ».
[9] ADR, L 328, Registre d’Affranchissements 1787-1790.
[10] ADR, 89 C, Rossansman Sin-Pol 1786 ; Jasmin èk Rosalie lé toujour marké dann rossansman Ursule lané 1802 : ADR, L 236, Rossansman Sin-Lë.
[11] ANOM, REU 1592, Maitr’ Magnan, « N°333, La vante par Jean Baptiste Véronge Lanux po Florentine lib, lo 2 jülié 1808 ».
[12] ANOM, REU 1592, Maitr’ Magnan, « Kitans tütèl Marie Flore po Ursule lib, 17 brümèr lané 13 » ; ANOM, Reu 66, Maitr’ Adeline, « La vante lo sitoyen Celestin Gonneau po Ursule afranshi – doub minüte anvoyé lo dépo- (7) Brümèr lané 6 » ; Reu 453, Maitr’ Cousin, « 15 nivoz lané 8, la vante Lacour èk son madanm épila JB Helzel èk son madanm po Ursule » ; ADR, 3 E 229, Maitr’ Chiron.
[13] ANOM, NMD Saint Denis 1831, Registre de naissance de la population blanche, « 15 avril 1831, Naissance de citoyen Démocrate de Lanux (39) » ; 1830, Registre de naissance de la population de couleur, « n° 7, du 18 février 1830, Naissance de Grégoire Marc Félix Véronge ».
[14] ANOM, REU 393, Maître Choppy, acte n°19.
[15] ANOM, NMD Saint Leu 1831, Registre de mariage des Blancs, « n° 1, acte de mariage du sieur Veronge Delanux et Dlle Ursule René ».
+ Afishe
— Kashiète
LésklavajLa vie bann zésklav
Inprime
lo tèks en PDF
Partaje paj-la
dessi rézo sossial
   
Lotèr
Sabine NOËL

Historienne