Lésklavaj

La vie bann zésklav

Bann « Noirs du domaine » : sitüasyon èk kondisyon rantr’ 1767 èk 1848

Bann « Noirs du domaine » : sitüasyon èk kondisyon rantr’ 1767 èk 1848

Dann bann sossiété èk zéklav, sinonsa lésklavajist – shakène son lesson – lé pa rienk bann partikülié nana d’zésklav. Bourbon, posséssion lo royom la Franse depi 1638, i amontre ça bien. Depi bone-hër, li néna in pèrsonalité jüridik. Füramézir en 2-3 zané, li ramasse in bon patrimoine lo bien imobilié konm mobilié… toute kalité.

Toute fasson, La Compagnie des Indes orientales, lavé garanti son droi avoir d’zésklav dann in larété lo Conseil supérieur de l’île Bourbon, lo 27 séktanm 1724. Lërk la Couronne i ropran otomatikman ladministrasyon bann zil Maskarègne lané 1767, lo gouvèrnman lokal i érite san lézitasyon « troupo abominab »-la, li jène pa li po dévlope ça füramézir. Lané 1768, lordonatër Honoré de Crémont i éstime néna 369 « Noir » dann latlié kolonial. Apréça, lané 1836, Léon Damas tank ali, i trouve 1093.

Dann période-la logmantasyon popülasyon-la, i monte-i déssande. Ça i pé ète éspliké po komansé parsk la bézoin toultan la mindëv po bann zotorité Bourbon fé fonksyone bon marshé son bann zinstitüsyon püblik. A bien rogardé, in bonpé bann « prizonié-la », lété pa d’zésklav. Dan la Monarchie de juillet, plüpar néna in kontra zangajé. Épila ossi, bann fanm èk bann bonom-la i travaïye pa rienk konm manëv po batir épila fé lantrotien lo bann gro-gro soubasman la koloni. I ansèrve in bonpé banna dann diféran sèrvis püblik, èk diféran kondisyon, épila … diféran déstin po bann « Noirs du domaine » Bourbon.

« Lo bien » ? Demoun ?

Jiska 1848, i rokoné bann « Noirs du domaine » konm zésklav. Zot néna mèm kondisyon jüridik çat bann partikülié. Parlfète, lordonans lokal adopté lo 7 séktanm 1767, dann son padport, i di bien zot toute lé konpri dan la loi déssanm 1723, k’i apèle kouraman Code noir. Konsidéré an promié konm « lo bien », in pé d’bononm èk fanm-la, lé propriété lo pouvoir püblik, ke la-ashète azot èk kolon Bourbon. Lo 28 aout 1780, lordonatër Jean-Charles Pottier, marki de Courcy, par lo nom lo roi, i ashète èk méssië Chatillon, k’i rèste kartié Sin-Pol, po lo pri 1225 live lo « nomé Ignace, malbar, 18-t-an, forjeron ». I arive assé souvan, o-moin jiska Premier Empire, bann zotorité Bourbon i ashète ossi dirèktoman prizonié èk in marshan abitüé fé la trète. Par égzanp, lo 8 déssanm 1772, zot i ashète èk in sèrtin méssië Baillif, po lo pri 63 220 live, jiska « 40 Noir mozambik, in bann pièsse Linde, 7 négrèsse, 14 kapron ». Baillif-la lé propriétèr in bato i sorte Lèst Lafrik, i vienn jète lankr dan la rade Sin-Dni èk in sharjman « 200 nègr’ parla ». Dan lo kontra, li otorize jiska lo shirürjien-en-shèf la koloni monte a-bor po shoizi li-mèm lo bann kaptif. Anplüs-keça, latlié kolonial i grossi èk bann néssans anfanté par mariaj légal ou bien lünion lib bann « négrèsse lo Roi ». Lané 1815, Rosalie, 25 an, kréol, infirmièr, néna déja 3 zanfan : Marguerite 6-z-an, Marie-Olive 4 an, Louis 2-z-an. Par rapor lartik 8 la loi déssanm 1723, lé-3 i pran la kondisyon zot monmon dék zot i éné : zot i tonbe propriété la koloni.

La trète bann Noir. Févriyé 1836. Léstanpe.
Kol. Müzé Villèle

Par lo droi usus et fructus dessi zot « bien », bann zotorité Bourbon i pé « abizé » konm zot i vé, jist dan lo réspé lo droi lésklavaj dan la koloni. Dann lépok La Restauration, Pauline èk Pélagie, 2 Malgash 20-t-an parla, i tavaïye koutürièr, gouvèrnër Etienne du Val d’Ailly i loué azot plüzir lané po son sèrvis pèrsonél po 30 fran par moi. La vante la « chose animée » lé possib ossi, bien sür, po lo pouvoir püblik. Lo 14 déssanm 1783, lordonatër Jean Charles Pottier marki de Courcy, i vande in sèrtin méssië Larochelle, k’i rèste dann kartié Sinte-Sizane, po 1350 live, Joseph èk son madanm Perrine. Malgré lotorité Bourbon la-réspèkte lo sakreman lé-2 zéskav – k’i intèrdi sépare azot dann in vante ou bien in don – zot la-trouve in fionaj po débarasse azot èk Perrine : dan la marj lo rejistr la vante, lé marké èl lé épiléptik.

Parèy lézot zésklav la koloni, çat latlié kolonial néna lo droi domande zot lafranshisman. Kan i lire bann zarshiv, I voi parlfète bann zotorité Bourbon i ansèrve lo droi-la plüs rarman k’bann partikülié. Charlot, Malgash, 35 an, lété dan la « nègréri lo Roi » en 1767. Li lété komandër dan la diréksyion lo jéni, i siniale plüzir fois « son fidélité èk son kouraj po travaïye. » Li gaingne ofissièlman son libèrté lo 7 novanm 1779. Va di li lé in « priviléjié ». Mé-soman, Charlot néna bonpé difikilté po artrouve son lotonomi. I voi bien son léspri lé marké par son dérassinman èk son tèr natal. Li na pwin in moné po ashète in boute la tèr, ou bien li la pa aprande in métié. Alorse li trouve pa in travaïy fiks dan la koloni. Dapré matriküle jénéral 1é janvié 1782, pov, san kaz, li lé toujour lojé-nouri par lo « frais du Roi ».

Lo kondisyon zésklav lé toujour la-mèm po bonpé « Noirs du domaine » dann Bourbon, mèm dann lépok La Restauration èk çat la Monarchie de Juillet. Pourtan, lordonans royal 8 janvié 1817, akordé èk diréktiv lo trété Paris 20 novanm 1815, épila lo bann loi 18 avriy 1818 èk 25 avriy 1827, i intèrdi la « traite des Noirs » dann bann koloni fransé. Parsk bann kolon i mète la pression, zot i di konm dabitüde, i manke la mindëv, bann zotorité Bourbon i fèrme lo zié, i lèsse kontinié lo trafik « bois d’ébène » dann lil. Bann doküman plüs sérië dessi kestion-la i éstime rantr’ 45 000 èk 50 000 prizonié déporté dan la koloni fransé Losséan Indien rantr’ 1817 èk 1840. Bann « Noirs de traite » lé in vré lavantaj po bann zotorité Bourbon. Parlfète, lordonans royal 8 janvié 1817 i déklare : çat sora sézi dessi bann « bâtiments » po amène azot dann in koloni fransé, va done azot po fé « des travaux d’utilité publique ». Konm lo gouvèrnman lavé jamé fé in loi ou bien in règleman dessi zot kondisyon dann lépok La Restauration, Bourbon i mète azot dann latlié kolonial konm… zésklav. Larété lokal lo gouvèrnër Achille de Cheffontaines la-pran lo 3 mars 1827, konsèrnan lorganizasyon lo sèrvis bann « Noirs coloniaux » i fé pa la diférans ditou rantr’ bann prizonié la koloni avan 8 janvié 1817 èk bann « Noir la trète » sézi apréça dessi bann bato négriyé.

[Zésklav i travaïye]. Jean-Joseph Patu de Rosemont. [1800-1810]. Déssin, plüme, lankr brüne.
kol. Zarshiv départmantal La Rényon
Lo déviraj, po ashève di, dan la sitüasyon bann « Noirs du domaine », i éspasse dann lépok la Monarchie de Juillet. Dapré lartik 10 lo nouvo loi lo 4 mars 1831 « concernant la répression de la traite des Noirs », lërk i rekoné bann « personnes » konm « Noirs de traite » dann koloni fransé, apartir-dorénavan i déklare azot « lib ». Bien sür, lo régleman tèlkilé i rokomande lo pouvoir püblik plasse azot dann in langajman po in düré kalkülé. Bann laranjman-la, i fo dire, i konsèrne ossi bann « Noirs de traite » sézi avan la loi-la, doné konm « posséssion » bann gouvèrnër lokal. Bann zotorité Bourbon i oblije toute bann « Noirs de traite » pran in langajman 7 lané dann zot latlié kolonial, par larété lokal 4 aout 1831. Kanmèm la loi 4 mars 1831 i kondane sévèrman bann trafikan, la trète bann Noir i kontinüé dann Bourbon o-moin jiska la fin bann zané 1840, ça i fé k’ tanzantan i sézi bann prizonié dessi bato kapayé o-larj. Lo 13 avriy 1832, la douane Bourbon i sézi Fatime « inn Malgash 18-t-an » èk Vérina, « in Kaf 16-z-an », a-bor l’Antoinette. I fé rante azot dirèk konm zangajé dann latlié kolonial.

Ça in bon lokazion po réfléshir dessi lo kondisyon «zangajé » k’i done bann « Noirs du domaine ». Kan i lire lo bann loi Bourbon, lo bann Noir na pwin ditou mèm droi k’bann demoun lib la koloni, ni çat bann lib-de-koulër, ni nonpli çat bann travaïyër zindien sinonsa shinoi, k’i apèle ossi zangajé, bann çat i arive Bourbon dann lépok la Monarchie de Juillet. Parlfète, zot léta-sivil i dépande pa bann zanployé la komine. Cé lo prokürër jénéral la kour royal i desside. Po zot marié, la-bézoin lotorizasyon lo gouvèrnër, zot na pwin ditou lo droi pran résponsabilité in’ot moun. Epila ossi, zot na pwin lo droi la propriété, zot na pwin lo droi ashète in bien, ni gaingne en kado, ni en léritaj. La prëv zot kondisyon lé parèy çat zésklav : si bann zangajé-la i dézobéi la loi, i jüje pa zot èk lo Code pénal 29 déssanm 1827, çat i konsèrne bann demoun lib. Po zot, cé lo droi pénal bann zésklav. Lartik 15 larété lokal aout 1831 i di bien toute : lo « Noir de traite » i gaingne son kondisyon lafranshi « marké dann rejistr’ bann lakt léta-sivil bann demoun lib » – épila « li bénéfissié toute son bann droi sivil » lërk lo gouvèrnër la-fine libère son langajman.

Bann zotorité Bourbon i koné zot sitüasyon lé faïy. Alorse, par lo dékré lo 11 aout 1838, zot i oblije toute arprande in langajman 7-an dan lo mèm kondisyon jüridik. Lo régleman i réspèkte pa la loi lo 4 mars 1831. Lo 25 juin 1841, lo ministre de la Marine, Victor-Guy Dupérré, i anüle lo dékré. Lo bann zélü lokal i rouspète tanpir kipé. 28 oktob 1841, ministre de la Marine-la-mèm i oblije toute bann zotorité Bourbon marke toute lo bann « Noirs de traite la-fini zot langajman » dessi bann rejistr’ léta-sivil la popülasyon lib la komine Sin-Dni. Lo 31 mé 1842, gouvèrnman i oblije bann zotorité Bourbon prande in’ot larété po lo « ré-angajman bann zangajé libéré », apartir zot kondisyon demoun lib. Mé-soman, prèske toute bann déporté lé oblijé roprande in langajman po 4 lané, akoz lo bann zanployé sèrvis püblik i mète azot la pression. Lo majistra Bourbon Delabarre de Nanteuil lé bien o-kouran la sitüasyon. Li esplike : zordi dessi 520 « zangajé libéré », dapré li, néna rienk 34 la-rofize in nouvo langajman èk la koloni.

Zangajman forsé bann « viktime » la trète négriyé-la, i fé majine la « kültir dominante » travaïy oblijé dann bann sossiété kolonial-lésklavaj. Konmsa mèm, dann promié 19èm sièk, La Navy i libère 12 000 prizonié dessi Losséan Atlantik. I oblije azot prande L’indenture : Parlfète, Langlétèr i gaingne forme bann « réjiman militèr noir » bon marshé, çat li la-bézoin po assüre la sékurité dann son bann koloni la Karaïbe. Cé listorien nigérien Johnson Asiégbu la-fé lo méyër travaïy dessi késtion-la. Dapré li, ça lété in bon tiktak po prépare bann kolon dann koloni lëropéin po amboshe bann nouvo zarivan afrikin èk aziatik konm indentured laboures apré bann labolisyon lésklavaj.

… Ça la pa d’zanimo

Kissoi zésklav, kissoi zangajé, bann « Noirs du domaine », apark inn-deu zéksèpsyon, lé oblijé touléjour fé travaïy obligatoir – sof dann lhër ousinon lo jour repo marké dan lo règloman lokal. « Noir inporté sinonsa Kréol », sirtou travaïyër la tèr dann zot péi, sinonsa « Noir d’piosh » dann bann bitasyon Bourbon, koméla zot i travaïye pü la tèr dessou komandman pouvoir püblik. I ansèrve prèsk la moitié rantr’ zot dann inn lo bann brigade sèrvis mobil la dirèksyon lo jéni la koloni. Sèrvis-la va prande lo nom dirèksyon Ponts et Chaussées kan va arive lo Premier Empire. Bann zotorité Bourbon i vé dévlope la route, épila fé batiman püblik. Mé-soman, zot na pwin assé « la mindëv lib » dan la koloni. Va rèste konmsa mèm pandan toute lépok-la. Lo bann zinjéniër formé en Franse i komande bann manëv latlié kolonial po fé çat lé plüs dür dann travaïy püblik konm déblèye somin, fouiye kanal, poze makadam.

Nouvo débarkadèr Sin-Dni. (Lil Bourbon). Alfred Formster, gravër ; Barthélémy Lauvergne, dessinatër. 1837-1842. Taye-dousse. Dan La France maritime, Amédée Gréhan, tome 4, p. 309.
Kol. Müzé istorik Villèle

L’ot moitié bann « Noirs coloniaux » lé fané dann toute bann sèrvis püblik la koloni : lopital, magazin jénéral, jardin lo Roi, la poste, touçala. Inn-deu rantr’ zot i gaingne in formasyon éspéssial : forjeron, sharon, masson. Banna néna la garanti gaingne in laktivité kotidien plüs lib, èk plüs la valër. Hypolite, in kréol né dann latlié kolonial lané 1772, lété formé depi bon-hër konm sharpantié. Pandan in kantité d’zané li-lavé « in bon plasse travaïy » dann moulin léta konm lo soupréfé Marchant té i di, lépok Premier Empire. Mé-soman, na pwin bonpé bann « Noirs talents ». I plasse lézot dessou lotorité bann zajan püblik lib, po fé travaïy sübaltèrn konm kuizinié, soignan, jardinié, sinonsa gardien. Toultan té lo mèm travaïy, souvandéfoi lété dür. Lé sür, lo travaïy bann ramër lo port Sin-Dni lété bien dür, kissoi po zot kor ou bien po zot moral, parèy çat bann manëv té i doi bati la route Royale.

Apark bann komandër, èk deu-troi çat i gaingne inn solde – moin 10 % lo total – bann Noir latlié kolonial lé pa péyé po zot travaïy. Malgré sitüasyon-la lé konsidéré konm normal po bann zésklav, antouléka po bann partizan « l’Institution particulière », lé kan mèm in grav violasyon lo droi bann zangajé. Lépok la Monarchie de juillet, avan larété 31 mé 1842, la Rue Royale i arète pa anvoye méssaj dessi késtion-la po bann zotorité Bourbon. Toute fasson la solde lé miskine. Dapré larété 3 mars 1827 sinonsa 4 aout 1831, in komandër médayé i gaingne 8 fran par mois, in komandër ordinèr 4 fran, in lapointé 2 fran ! Bann péye-la lé pièg si i konpare ça èk çat lo bann demoun lib i komande zot toute : in shèf la brigade latlié kolonial i gaingne 50 fran par mois, in linjéniër Ponts et chaussées 750 fran.

Andéor lo travaïy, la plüpar rantr’ zot i rèste dessi in térin éspéssial, i apèle « camp des Noirs du roi », instalé depi lépok Royale dann kapital la koloni, koté louèst la rivière Sin-Dni. I mézire 5 léktar parla, i rossanbe bien lo plan in gran domèn Bourbon. Anplüs lo bann kaz, pti, malsin, ouça bann zésklav èk bann zangajé i arèste, toussël sinonsa èk zot famiy, néna ossi in magazin lalimantasyon, in linfirmri, èk in lokal la polisse jiska. Mé-soman, i mète toute malade la lèp la koloni dann in lokal éspéssial, k’i ansèrve konm léprozri, jiska lané 1852 lërk i rouve la plasse la Ravine-a-Jak.

Kan bann Noir lo Roi, Sin-Dni Lil Bourbon. 9 févriyé 1822. Manüskri lakouarélé.
© ANOM, Fon Dépôt des fortifications coloniales

Dapré bann règloman éspéssial, dizon parèy çat té apliké po bann zésklav bann kolon, té i doi done manjé, done linj, done lo soin kan la bézoin lo bann « Noirs coloniaux », ninportékèl kondisyon. Zot rasyon po in journé lété jist 1 kilo mayi ou bien 800 gram dori, èk 120 gram lo grin. Lo dimansh èk lo jour férié, té i rajoute 100 gram la morü ou bien la viann salé. Ék ça, i arive rienk 1500 kalori par jour, po in bann travaïyër lavé bezoin o-moin 3 500 kalori par rapor zot travaïy. Tou lé 6 mois, i done bann bononm in külote èk in shomiz ; bann madanm i gaingne in jüpe èk in likète, dann in toile ginga fay-fay. Po fé la diféranse èk bann demoun lib, mèm demoun lib-de-koulër, bann « Noirs du domaine » na pwin lo droi mète soulié, konm toute bann zésklav Bourbon.

Rode pa akoz zot na pwin la santé, épila zot i vive pa vié. Deu-troi shif i trouve dann bann rapor zotorité Bourbon i amontre ça bien. Rantr’ 1é janvié 1820 èk 1é janvié 1821, la popülasyon latlié kolonial i passe depi 428 jiska 630 moun. Mé-soman, logmantasyon-la lé akoz daborinn la-ashète 23 zésklav èk bann partikülié, épila sirtou akoz la-sézi 247 « Noirs de traite » dessi bato négriyé. Poudvré, dann mèm lépok-la, dan la « nègréri lo roi » i trouve 72 mor po 4 néssans ! Pa loin 150 po 1000, lo mor bann « Noirs du domaine » lé bokou plüs ke çat lézot zésklav la koloni. Parlfète, in bonpé zangajé i mor ossi. 1é janvié 1836, navé 876 parla, 28 oktob 1841 i rèste rienk 520, malgré na pwin inn la-gaingne kasse son kontra dann 5 lané-la. Akoz ça-mèm, 1é janvié 1848, jist deu-troi mois avan lo dékré labolisyon, dann latlié kolonial i rèste rienk 91 zésklav èk 59 zangajé.

Mèm si zot kondisyon la vi i fé pitié, malgré lo bann shèf i maltréte azot, bann zésklav èk bann zangajé latlié kolonial i tienbo po pa tonbe dann inn mort sociale. Dann zot prop lorganizasyon, zot i ansèrve toute kalité moyen, shakène son koté sinonsa toute ansanm, po survive, épila sirtou po prézèrve zot bann droi.
Par koté zot travaïy ofissièl, zot i dévlope bann zaktivité ékonomik an-süpléman – konm ki diré zot i bèke la klé. Mèmtan zot i konsèrve bien for zot relasyon ansanm zot famiy, zot zami dann lo camp des Noirs du roi konm an-déor. Zot i konsèrve ossi bann pratik kültirèl, dorijine sinonsa métissé, konm lo Tshéga (séga), po garanti lo tréfon zot lümanité.

Lo soir. Danse bann Noir èk tam-tam. Louis Antoine Roussin. 1848. Litografi.
Kol. Zarshiv départmantal La Rényon

Çak lé plüs dessidé, i shoizi maronaj po shape lémaïy so pièj mortèl-la. Janvié 1782, i rekoné 10 maron rantr’ 930 zésklav latlié kolonial. 1é janvié 1821, 7 rantr’ 630. Ça i fé néna toultan in moyène 1 po 100 bann « Noirs du domaine » an-maronaj. Bien sür, i fé moin çat lo total zésklav Bourbon (parla 5 po 100 dann mèm lépok) mé-soman lo bann doküman manüskri orijinal i di bien maronaj-la té long, bien long, souvandéfoi définitif po bann Noirs coloniaux. 30 déssanm 1774, in sèrtin Méssië Beaumont, in zabitan Sinte-Sizane, i vande Azor, in « cafre âgé de 29 ans », parsk li lé dézobéissan. I vande ali gouvèrnman lokal po mète ali dan la brigade jéni sivil Sin-Dni. Soman li aksèpe pa plüs lotorité son nouvo maitr’. 2 juin 1775, li sava maron, li niabou rèste lib jiska la fin 1782. Parèy po Janvié, ali ossi « cafre âgé de 22 ans ». 21 sèktanm 1819, i sézi ali dessi bato négriyé La Joséphine. I mète ali dirèk dann in brigade Ponts et chaussées. Pa plütar 22 mé 1820 Janvié i sove. 1é janvié 1824 li lé toujour maron. Injénu (né lib) dann zot péi, Makoua i sorte la bé Memba, Nyanja i sorte o-plato la Shire, shassër sinonsa artizan, animist sinonsa müzilman, tou-lé-deu la-rashe zot libèrté vitman, zot la vavangue toussël dann paraj bann domèn, paraj bann ville, ou bien zot la-rejoinn zot bann « sœurs et frères » dann inn rantr’ bann vilaj maron kashiète dann sirk, dan lé-o d’lil. Po Azor èk Janvié, in ot vi i komanse.

LésklavajLa vie bann zésklav
Inprime
lo tèks en PDF
Partaje paj-la
dessi rézo sossial