Sossiété plantasyon

Définisyon

L’habitation dapré Sully Brunet

L’habitation dapré Sully Brunet

Dann in kontour son livr’-mémoir, Sully Brunet, in kréol, i done anou son manièr oir l’habitation , jiska son définisyon, çat ça té i fé majine ali, çat ça té i reprézante po son koloni Bourbon.

I di habitation po in lésploitasyon agrikol ; i di habitant po lo propriétèr
Shapite préliminèr

Sully Brunet, in vie rantr’ Bourbon èk la Métropol

Son papa, Jacques Brunet, té i sorte Périgueux, la-arive Bourbon po pran la dirèksyon in propriété Sint-André. Propriété-la té i apartien la famiy Rochetin. Jacques Brunet la-marié èk inn zot fiy, Jeanne Rochetin, né lil Bourbon. Bann-la la-gaingne in bonpé zanfan. Sully Brunet, in garson famiy-la, lé né dann kartié Sin-Dni lané 1794, li la grandi dessi propriété-la.

Lané 1811, Sully èk son frère i rofize lotorité bann Zanglé ke la-pran possésyon lil. Po ça-mèm li lé oblijé kite la koloni. Li fé zétude lo droi, Paris. Lané 1817, li artourne Bourbon konm majistra. Mayé dann lafèr Furcy, li vien avoka. Son kabiné i marshe bien, po ça-mèm li gaingne ashète in bonpé la tèr. Li partissipe jiska dan la dirèksyon dé-sèrtin propriété.

Lané 1830, li kite Bourbon akoz son santé, li rèste Paris. Laba, li vien konm in député la koloni. Dann séjour-la, loin son péi, ondiré li na poin résponsabilité péyé, dawoir akoz li gaingne assé larjan èk son bann propriété. Lané 1833, li arvien Bourbon, rienk po inn-dé mois. Li arive èk lo nouvo loi lo 24 avriy 1833, çat i kréé jisteman in konsèy kolonial élü. Li devien manbe lassanblé lokal-la, épila son bann kamarade i shoizi ali konm délégué po reprézante lo bann zintéré la koloni laba Paris. Oktob 1834, li sava po la Métropol, épila ondiré li la pi jamé artourne dann péi li lé né.

Kan li la-ékrire, po son garson Eugène, son livr’-mémoir (dann milié XIXèm sièk), Sully Brunet la-koze dessi nosyon l’habitation, spéssial po Bourbon .

Passaj, CARAN 515Mi1, Sully Brunet, À mon fils, 1849-1854)

Définisyon l’habitation dapré Brunet

Komunoté kolon-la navé konm in loi d’honër : shakinn té i doi respèkte çat lété pa ali. Shak habitation té i tonbe konm in pti koloni sanm son shèf tou-pouvoir èk son bann travayër zésklav .
Shapite préliminèr

Kank i lire livr’-mémoir Brunet, l’habitation i tonbe konm lo sélil, lo soubasman la sossiété kolonial Bourbon. Li lé en mèm temps in sélil la famiy (avèk son bann zésklav) épila in sélil ékonomik (bann forse prodüktiv).

Passaj, II, §4 (CARAN 515Mi1, Sully Brunet, À mon fils, 1849-1854)

L’habitation (…) ça in mo-shapo po ésplike in lünité agrikol : kissoi in pti lésploitasyon sanm in pti kaz dessi ; kissoi in gran-gran lésploitasyon èk lüzine do-sik ke té i produi par milion d’ kilo ; sinonsa bann karo kafé ke té i done par dizèn mille-kilo, ce bann karo kafé-la ke té i rekouvèr Lil Bourbon avan k’ la fé vnir kann.

Dann temps lontan-la, l’habitation mwin la po espliké-la, té i forme konm in pti léta èk shakinn son gouvèrnman : la jüstisse légal té i rantre pa dann l’habitation-la, apark si navé bann gro problèm té i boulvèrse la sossiété. Té i koné pa koça i lé la polisse administratif. Lo maitr’ lété toute : lo roi, lo jüj, doktër. Épila, malgré son lotorité absoli-la, li té i vive éré, trankil èk son fanm, son zanfan —souvandéfoi, li mèm zot maitr’-lékol— éré èk son bann zésklav ke li té i trète konm in bon pèr d’famiy.

II, §4

Dapré Sully Brunet, l’habitation i konstrui lo Bourboné, i ésplike lo Bourboné : son vie lé télkilé, natirèl ; ossi in jéografi spéssial (bann piton, bann ravine) k’i sépare bann demoun, k’ i favoriz zot lindépandanse, jiska fé èk bann propriétèr in bann maitr’ absoli k’i suive pi la loi.
Souvandéfoi, ça la-fé dérive la loi ke dé-sèrtin maitr’ té i aplike kontr’ zot zésklav à la plasse la jüstisse légal.

Zésklav noir apo gaingne kou-d’shabouk [1899 ?]. Gravür. Dann Le journal de Marguerite ou les Deux années préparatoires à la première communion, par Melle V. Monniot, vol. 2, p. 315.
Kolèksyon Bibliotèk départmantal La Rényon

Bann kolon lavé pwin konsidérasyon po lotorité lo gouvèrnër. Akoz zot karaktèr, zot té i réspèkte pa la loi, la polisse. Zot lété abitué èk la vie dür, lété gro travayër, lété demoun tèlkilé, propriétèr in bon tèr ouça toute té i pousse bien, èk in bon klima. Mé-soman zot térin té en bosse, kabosse, bafon, séparé rantr’ zot par in bann gran rivièr kapab déboule bor-an-bor. Lété malizé po zot kominike èk la kapital. Zot lavé pran konm in manièr lindépandanse, in manièr rézistanse dovan lo pouvoir, in pouvoir ke zot la-mate dovan in bonpé d’fois.
Shapite préliminèr

Bann karaktéristik-la : la vie dür, lindépandanse karaktèr, lo tandanse po lotonomi, Brunet té i ème ça. Ça té i roprézante bann kolon, soman ossi la koloni toute antié, apark bann zésklav.

Album de Salazie : l’habitation M. TH. Cazeau, la Sourse. Litografi Louis Antoine Roussin, Dann Promenade à Salazie / Charles Merme, Antoine Roussin, [et al.]. 1851, p. 6.
Kolèksyon Müzé Villèle

Nou té i forme in sivilizasyon apar, èk, par dé-sèrtin koté, in sapèr lintélijanse, in sapèr lédükasyon – touça-la té i mélanje èk nout gro manièr ; in sivilizasyon ankor mayé èk rossouvnanse in sossiété primitif : brital, indépandan, paré po nargue la loi, èk in passion po lo düèl.
V, §12

Sully Brunet, in kolon

Sully Brunet i rakonte lo bann habitations li la-frékanté dann temps la Révolusyon fransèz èk Lanpire. Apréla li rakonte son bann habitations ali-mèm-mèm – toute i tonbe dan lo kar nor-èst Lil, depi Sinte-Marie jiska Sinte-Roz. Lo bann habitations son lanfanse i fé romajine limaj lo vié habitation, çat lo XVIIIèm sièk, lërk lindüstri sükrié té pankor transforme ali. Füramezir, bann kolon la-arète plante kafé èk kültir po manjé, po plante rienk kann. Par kültir kann mèm, Sully Brunet la-gaingne in gran part son fortine. Ça i ésplike bien akoz la manièr i fikse lo prix do-sik, i intérèsse ali. Ça inn lo késtion lo plüs inportan po bann kolon . Son bann relasyon laba Paris, son konéssanse lo problèm, son prope langajman, i fé d’li lo plüs méyër kandida po roprézante son bann konpatriote laba la Métropol.

Mèm si i trouve lo nom Sully Brunet dan lo rejistre néssanse lo kartié Sin Dni, li di li lé né dessi l’habitation Bras des Chevrettes (Sint-André) ke son papa té i dirije depi pa tro lontan.

Létablisman Menciol, lüzine kann M. Soucaze dan lé-o Bras-des-chevrettes, Kartyé Sint-André. Louis Antoine Roussin, dessinatér, litograf. 1857. litografi.
Kolèksyon Müzé Villèle

L’habitation Bras des Chevrettes ( i apèle konmsa akoz lo lèspèsse salicoque-crevette, « shevrète » dan lo kozé lil Bourbon)…mi voi ali, li lé là devan mon zié. Mwin té i déssine lo bann karo, lo santié, lo bann bosse-kabosse, lo bann ti rivièr, lo kaskade, lo bann pié d’boi. L’habitation té konm kosté sanm la foré natirèl, baroté èk son bann gran gran pié d’boi ke té fine gaingne plüziër fois 100 an. L’habitation-la lété konm in kivète rantr’ deu montagn, in ranpar té i ferme ali par devan. In bonpé d’rivièr, en kaskade, lavé kassé-brizé ce kivète-la. In bonpé landroi ankor vièrj té i antoure l’habitation k’in bonpé pti rivièr lavé raviné. In jène karo kafé, èk in bon prodiksyon, té i fé son rishèsse. Par dessi lo bann pié kafé vert mèm, té i gaingne oir in bann pié zoranj, in bonpé pié lo frui, ke té i pousse tou-sël. Ce bon tèr-la té i akëye la semanse, té i nourri lo pié d’boi — pa bezoin langré, rienk in pti kou d’grate lavé assé. Jibié en takon, poisson en poundiak dan lo bann rivièr : toute té i né, i vive, toute té i produi en kantité, majine pa koman… Létablisman lété konm in vilaj èk in shato prinsipal : in gran-gran kaz, 2 paviyon po bann zétranjé, in bann gran magazin po mète lo bann vivr’ dedan, in kuizine dan la kour, touça-la en boi ; in camp èk apépré 30 kaz (po 2 moun) èk in toit en païy dessi ; in bann zéküri, èk in bonpé park po zanimo : ala koman lété lo sapèr lésploitasyon agrikol-la.
II, §3

Lané 1815, kan Patu de Rosemont i sava en Métropol, Jacques Brunet i pran la dirèksyon L’habitation la Rivière des Roches. Lané 1828, son garson Aristide i réküpère la dirèksyon. Akoz bann gro gro problèm larjan, li perde son habitation. Li argaingne rienk par son mariaj sanm Elise Féry d’Esclands. La dote son madanm va sèrve ali po rashète lo propriété èk son bèl-famiy.

[Péizaj, kaz, rivièr]. Jean- Baptiste Louis Dumas. 1827-1830. Lakoirèl.
Kolèksyon Zarshiv départmantal La Rényon

La Rivière des Roches, ça in habitation promié shoi, dessi in platitüde, dann in landroi bien shoizi. In bèl rivièr, èk lo mèm nom, i borde ali : i trouve in takon d’ poisson la-dan ; son leau lé klèr ; son kouran lé par akou ; in bann tas d’rosh dür konm lo fer, in bonpé bassin distanse en distanse i kasse kouran-la. 2 km pa loin lo shato, in zoli kaskade 200 mètr’ hotër i tonbe dann milié in bann pié-d’boi, i mélanje sanm leau la rivièr, ondiré ça-mèm lorijine rivièr-la. Dann déboushé la rivièr, la mer i kasse. ¾ d’ lieue la ville Sin-Benoi, 1 lieue la Rivière des Roches, zoli habitation-la lété mon prizon konm pa.
IV, §7

Lané 1821, par son maryaj sanm Catherine Boussu, la vèv lo marki Saint-Belin, Sully Brunet i gaingne, kartié Sinte-Roz, in habitation en dote. L’habitation-la, li batize l’habitation Saint-Belin. Li done in famiy ali po jéré.

Dan lo ba la propriété, dan lo gran shemin, mi vire mon shoval dann in gran lalé èk 2 ran pié jirof. Mi dékouve dessi la droite, dessi la goshe, in péizaj èk in bann térin en galé, kasse-kassé, volkanizé, ouça in véjétasyon en poundiak lavé niabou fofilé. L’habitation-la, inpé pa tro vié, in longuër 3 léktomètr, i arive jiska la pante in montagn kouvèr pié-d’boi 100 an a-monté, èk la tête i lève jiska kratèr volkan.

Mi arive la plateform létablisman : in pti kaz, in bann magazin, otour in lantouraj soissante kaz par-la, po bann Noir-bitasyon (…) Lavé signale Madame de St Belin k’in kavalié, kanmèm té ankor assé loin, té i arive (…). Lété la sézon la rékolt jirof ; in sël blan, son réjissër – li té i rèste in km distanse – té i done aèl la min.

IV, §9

Zalantour rivièr d’lèst. Jean-Joseph Patu de Rosemont. Oktob 1810. Lakoirèl.
Kolèksyon Zarshiv départmantal La Rényon

Lané ansuite, plüs dan lo Nor ce kou-ci, koté Sinte-Marie, sanm larjan lo bien son madanm èk son kabiné lavoka la-raporté, li ashète in ot habitation.

Lané 1822, mi ashète Lilibase […]. Sanb po mwin, cé lo plüs gayar gran kaz lil Bourbon. L’habitation-la néna 12 lèktar, si la kaz ke lé dessi lé plito pti, li lé plassé en nik : li lé dessi la komine Sinte-Marie, 8 km Sin-Dni. En kalèsh i mète 40 minute po arivé par lo gran shemin k’i borde Lilibase par lo sud dessi son 700 toiz longuër. In ranjé gran pié-d’boi i marke lign-la. En paralèl, dan lo nor, dann toute son longuër ossi, la mèr i vien bate anba in bèl ranpar 60-100 pié hotër. Lilibase, dessi lo plato anlèr, lé konm in larje riban la vèrdür vert mélanjé. Akoz son forme spéssial, pti domèn-la, étroite, borné shak koté, i mète ali li-mèm apar. La Rivièr Sinte-Marie i tonbe konm son frontièr dan lèst.

La tèr po plante bann kültir rantab lé dan lo boute èst èk lo boute ouèst. Dan lo santr néna la kaz èk in lantouraj 4 lèktare pié-d’boi, gran konm pti. Zot regroupman i kado in zoli lalir, in bann lonbraj, bann landroi aranjé, bann zoli dékoupe dan la vue. [I fé majine] bann santié dann in gayar vèrjé bien kalkülé, anbéli sanm in bonpé de-leau vivan, sanm réyon la zoliès… konm demoun sar pa jamé kapab doné.

Bann pié-d’boi-la, lo gro konm lo pti, cé d’ pié kafé, zoranj, fouyapin, sitron, letshi, jirof, palmisse, koko – in bonpé i sanbon kan lé en flër.

Par devan lo shato, néna in zoli lalé bordé èk 3 ran pié-mang shak koté. Dan lo milié lalé-la, depi bann marsh-léskalié jiska griyaj en fer en bordaj lo gran shemin, néna in zoli gazon, èk in passaj po bann kalèsh dessi lo 2 koté.

Par lo koté nor la kaz, la sal-à-manjé i déboushe dessi in zoli péizaj èk in lavni dessou in galri pié banoir. Péizaj-la i fini par in ranpar i tonbe dirèk dessi la mer.
La vue i rouvèr o larj, èk bann bato i travèrse po alé Sin-Dni.
VI, §5

Sully Brunet i vande Lilibase in bon prix, apréla li ashète, èk son dalon Leguidec, l’habitation Justamond ke zot i arbatize La Félicité. Leguidec i gaingne lo post dirèktër, mé-soman li niabou pa fé rantre süfizaman larjan. Sully i gaingne pa done Leguidec in kou-d’min akoz li lé tro okipé in ot koté, épila li manke léspéryanse dann lindustri lo sik. Lané 1833, lërk Sully i artourne dan la koloni, li va largue l’habitation-la à perte.

Lané 1828, li ashète, Sinte-Mari, l’habitation Bruguier kosté sanm çat son bopèr Boussu. Li ashète cèt son bopèr ossi. Li fé in sël habitation sanm lo 2, li apèle ça La Réserve. Li ékipe ça èk « in ponpe vapër, in bann Noir, épila toute lo matériel i fo po rouvèr in lüzine ».

Li ashète épila li arvande, plüs ou moins bien, plüziër bann lésploitasyon-la. Li avoué, èk inpé la honte, ke po li, srès pandan in temps, l’habitation té lo sinbol la réissite sossial :

Dan la koloni, vnir in gran propriétèr, monte in létablisman do-sik dessi son l’habitation, ça-mèm, dan la mantalité lo péi, i fé sanm ou in vré maitr’. Ça-mèm mwin té i vé, mi rekoné.
IV, §5

D’ot habitations la-bien marke Sully Brunet. En promié, çat son tonton la Ravine des Chèvres (Sinte-Suzane). Dapré li, ça mèm lo plüs zoli habitation rantr’ toute çat navé dann lil Bourbon. Navé ossi çat M. Diris ouça li la-parti lékol.

Pont de la Ravine des Chèvres. Louis Antoine Roussin. 1866. Lithographie.
Coll. Musée Léon Dierx

Sully Brunet èk lesklavaj

Mwin nora lokazion konpare lésklavaj avan èk çat i égzist’ depi 30 an.
II, §4

Lo 30 an-la i korésponde èk son retour dan la koloni apré 1817, kan la-komanse, dan lo bann habitations, lindustri do-sik ke la-arive par lo dévlopman la monokültir kann.

Kartyé Sinte -Sizane. Lüzine kann H. Héry : poin d’vue depi la jandarmri. Louis Antoine Roussin, 1860 par-là. Litografi.
Kolèksyon Müzé Villèle

Habitation èk lesklavaj i gaingne pa séparé, akoz bann zesklav i travaïye, i vive dan l’habitation. Sully Brunet la-jamé été tro klèr èk lésklavaj, li té i di sistèm-la, ça inn « fâcheuse nécessité » . Dann lané 1817, demoun i di konmsa li lé tro fèb èk bann zesklav. Po son défanse, li di : « ali [lo komissèr jénéral Philippe Desbassayns de Richemont] la për mon relasyon èk bann Noir, li mète amwin loin son kontrol. Li anvoïye amwin dann in kartié ouça mwin néna rienk kamarade, ouça mon famiy néna in bon répitasyon, dessi in habitation ouça mwin néna 100 zesklav po mwin. »  .Kanmèm li di pa vréman, li soutien lo sistèm lésklavaj konm propriétèr, épila konm reprézantan bann kolon laba Paris. Par kontr’, li lé oblijé admète i fo komanse réfléshir dessi son disparisyon avan k’d’ot moun (kanmèm i konsèrne p’azot) i désside süprime lésklavaj san prann lavi èk pérsone. Akoz Brunet i propoze mète en plasse in plan labolisyon dessi in période 19 an  bann gro propriétèr konm li, bien plassé dan la koloni, i borde ali.

Si in moun i lire çak Sully Brunet la-ékrire, li pé majine ke dessi bann domèn familial, i trète bien bann zésklav, somanké mié ke dann lézot landroi… Ondiré ke son frèr plüs jène, Auguste, néna in lidé plüs klèr dessi lésklavaj. Si n’i lire lo biografi son garson Dufour Brunet (1827- 1923) la-ékrire dessi li, li lété in partizan labolisyon po vréman. Dabitüde, Sully Brunet lé patèrnalisse èk bann zésklav, souvandéfoi son jantiy lé in pé orguéyé, èk in santiman dominasyon.

Léripsyon lo volkan lil Bourbon, 8 séptanm 1812, 5 hër 1/2 lo soir, anlèr Piton rouj. [Jean-Joseph Patu de Rosemont]. 1812. Lakoirèl.
Kolèksyon Zarshiv départmantal La Rényon

Koça i fo retenir d’ ça?

Sully Brunet i done in bann zinformasyon, in déskripsyon inportan dessi in bann habitations. Zordi lé malizé trouve srès in trasse dé-sèrtin konm Lilibase. Mé soman, an-plüs ke bann déskripsyon-la, li done anou in lanbianse ke dapré li la-fine pèrde. Lanbianse la sossiété son lanfanse, in sossiété ke li idéalize, in sossiété navé poin lindustrializasyon, in sossiété ouça demoun lété ankor demoun (sof po lo kestion lésklavaj), ouça demoun té i frékante ankor inn-é-l’ot.

[…] Konm mwin la-vu d’ot plasse dann Bourbon, mwin la për ke la spékülasyon la-fine shanje bann gayar vèrjé-la en méné kann, sanm in toush triste, partou parèy, i ressanble in losséan kalümé jone-jone, san gou ni santiman, san in sël pié d’boi po koupe tristèsse-la.
VI, §5

Sully Brunet i évoke ossi la nostalji lépok-la, ossi son fièrté kréol Bourbon. Akoz ce vie-la dessi l’habitation, dapré li, la-dévelope in bonpé son kalité moral, épila la-forje son karaktèr (vivr’ dan lo bon èr, vivr’ dan la natür, dévlope son kosto …).

Si n’i pran in distanse èk lépok-la, ossi èk méssié-la — in méssié plüs malizé po konprann ke çak li di— Sully Brunet i pousse anou poze anou késtyon. Li done sirman in limaj l’habitation in pé tro-tro gayar. Li mète anlèr in limaj ansien : lil ke li la-koni té i égziste pi déja. Li done anou in déskripsyon lo bann habitations dessi la fin XVIIIèm sièk jiska son dépar, lané 1834. Ali mèm, li rogrète déja lo batardisman l’habitation son lanfanse, son lindustrializasyon. Li done anou zinformasyon dessi la dérive bann spékilasyon po la vente bann propriété. Li fé armajine anou k’ i fo bann kolon i jère bien, épila lo danjé la monokültir la kann en ka k’ si la rékolt lé mové. Sépa si li té i konsidère ali ankor konm in kolon kan li lété en Métropol, in fois ke li té i dirije pi li-mèm son bann propriété, li té kontante ali ramasse in part lo revni ?

Boudikonte, ce limaj d’Épinal-la i poze sirtou késtion dessi lo kondisyon d’ vie bann zésklav. Dapré Sully Brunet, zot té i vive in vie trankil, prèsk gadiamb. Ça i lèsse demoun in pé dan la doutanse. Si i fo lo sistèm lésklavaj i disparète, Sully Brunet i koze dessi konm in sinpe konpozante l’habitation ; li done pa jamé détaïy dessi lésklavaj-la, détaïy dessi la vie touléjour bann zésklav, dessi la dürté zot travaïy, dessi bann mové trètman zot i sübi, mové trètman ke li té i koné bien sür, ke li noré pi omoins mète dann son livr’-mémoir.

Bann note
[1] Cicéron Éditions va pübliye son livr-mémoir lané 2021.
[2] Ali mèm lotër Considérations sur le système colonial et la tarification des sucres, Selligue, 1832 et Du projet de loi sur les primes et sur la tarification des sucres. Observations, Guiraudet, 1833.
[3] Sully Brunet, De l’article 64 de la Charte et observations sur l’ile Bourbon, Selligue, Paris, 1830.
[4] ADR, 1 J 350/69, Lettre de Sully Brunet au ministre de la Marine et des Colonies, 16 décembre 1817.
[5] Sully Brunet, Considérations sur le système colonial et plan d’abolition de l’esclavage, Félix Locquin et Cie, 1840.
+ Afishe
— Kashiète
Sossiété plantasyonDéfinisyon
Inprime
lo tèks en PDF
Partaje paj-la
dessi rézo sossial